Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor/S.Č.

Mentalnom zdravlju mladih i dalje se ne posvećuje dovoljno pažnje, iako djeca i adolescenti čine gotovo trećinu svjetske populacije i predstavljaju posebno osjetljivu grupu kada je riječ o razvoju mentalnih poremećaja.Statistika pokazuje da se polovina svih mentalnih poremećaja javlja prije 14. godine, dok se čak tri četvrtine razvije do 24. godine života. Posljedice tih problema ne osjećaju samo pojedinci, one se reflektuju i na porodicu, školu, zajednicu i šire društvo.Nepružanje pravovremene podrške u djetinjstvu i adolescenciji ima dugoročne posljedice, ocjenjuju za Radio Kotor predstavnice Nevladine organizacije “Ante portas”, neuropsihijatrica dr Marina Roganović, socijalna radnica i psihoterapeutkinja Nada Matković, socijalna radnica i psihoterapeutkinja Željka Stevović i psihološkinja Tatijana Matković.

Posebno je zabrinjavajuće, kažu, što mnogi mentalni poremećaji u mladosti ostaju neprepoznati ili neliječeni.

“Rana identifikacija problema, kvalitetna podrška i dostupna psihološka pomoć nisu luksuz, već nužnost, za dobrobit djece i mladih, ali i društva u cjelini”, poručile su naše sagovornice, gostujući u današnjoj emisiji „032“. 

Pojasnivši ciljeve projekta „Mentalno zdravlje-Biti INformisan“, koji se sprovodio u ti osnovne škole na području opštine Kotor i obuhvatio blčizu 400 učenika/ca, dr Roganović je istakla da djeca danas odrastaju u vremenu u kojem su informacije dostupne, ali emocionalna podrška često izostaje. To je bila prilika da se sa djecom otvoreno i iskreno razgovara, te im se  ponude jednostavni alati za prepoznavanje i izražavanje emocija.

„Djeca često govore da su anksiozna i nerijetko depresivna, a zapravo se suočavaju sa strahom, nelagodom ili tugom. Te emocije su prirodne i ne moraju uvijek biti znak bolesti“, naglasila je dr Roganović, osvrćući se i na sve češću pojavu tzv. „dijagnostičkog literalizma“, gdje djeca i roditelji unaprijed imenuju stanja na osnovu onoga što su pročitali na internetu.

Psihološkinja Tatijana Matković pojašnjava da mnoge promjene u ponašanju mladih koje se javljaju tokom adolescencije, iako mogu djelovati zbunjujuće ili izazovno, često su dio normalnog procesa odrastanja.

“Promjene raspoloženja, potreba za povlačenjem u sebe, isticanje individualnosti, testiranje granica autoriteta i konflikti sa vršnjacima-uobičajene su faze razvoja mladih. Ipak, važno je da razlikujemo ono što je uobičajeno od onoga što može ukazivati na dublji problem. Prvi znakovi se često pojavljuju tiho, kroz povlačenje, pad motivacije, promjene u ponašanju ili uspjehu. Upravo zato su rano prepoznavanje i podrška presudni”, napominje Matković.

Nastavnici/e su često među prvima koji primijete promjene u ponašanju učenika/ca, a koji mogu ukazivati na probleme u oblasti mentalnog zdravlja, nerijetko i prije roditelja.

“Kada se pojave takvi signali, ne treba ih ignorisati. Ključno je odmah uključiti stručne saradnike iz pedagoško-psihološke službe i obavijestiti roditelje, kako bi se na vrijeme napravila procjena i odredili dalji koraci podrške. Važno je podsjetiti da razvoj mladih ljudi ne prestaje formalnim punoljetstvom. Iako sa 18 godina stiču zakonsku odgovornost, emocionalni i kognitivni razvoj traje i tokom narednih godina, odnosno sve do 25. godine. U tom razdoblju se nastavljaju značajne promjene, sazrijevaju identitet i ličnost, razvijaju se socijalne i životne vještine, priprema za profesionalnu samostalnost i formiranje porodice”, napominje ona.

Govoreći o najčešćim problemima sa kojima se djeca osnovnoškolskog uzrasta danas susrijeću, socijalna radnica i psihoterapeutkinja Nada Matković navela je osjećaj nepripadanja, iskrivljenu sliku stvarnosti, nisku koncentraciju, manjak empatije i zavisnost od mobilnih uređaja.

„Primjećujemo da je kod djece sve prisutnija izolovanost. Žive u svijetu u kojem su svi povezani, a osjećaju se otuđenije nego ikad“, rekla je ona.

U emisiji je bilo riječi i o savremenim izazovima koji doprinose emocionalnom pritisku kod mladih: ubrzan način života, promijenjena struktura porodice, odsustvo međugeneracijske podrške i digitalna preplavljenost.

„Danas se o empatiji mnogo govori, ali se sve manje živi. Djeca uče iz primjera, a odrasli su često preokupirani poslom, obavezama, ali i društvenim mrežama, filtriranim verzijama života, a poruke iz takvog obrasca života djeca brzo usvajaju. Društvene mreže takođe utiču na socijalne vještine mladih, smanjuju sposobnost stvaranja dubljih i empatičnih odnosa, jer online interakcije često favorizuju površinske komentare i reakcije“, naglasila je socijalna radnica i psihoterapeutkinja Željka Stevović.

Društvene mreže često “iskrivljuju stvarnost”, prikazujući idealizovane slike života, tijela, ali i međuljudskih odnosa. “Mnogi mladi ljudi, koji još nemaju dovoljno razvijeno kritičko mišljenje, teško prepoznaju manipulativne taktike koje su prisutne na ovim platformama, što može dovesti do nerealnih očekivanja i stresa zbog savršene slike koju društvene mreže stvaraju”.

Napominju da obrazovanje i roditeljska podrška igraju ključnu ulogu u razvijanju sposobnosti mladih da prepoznaju razliku između stvarnosti i fikcije u digitalnom svijetu.

Posebnu pažnju gošće su posvetile fenomenu potiskivanja emocija. Ukazale su na to da djeca koja nemaju prostor da slobodno izraze ono što osjećaju, vremenom razvijaju obrasce ponašanja koji mogu voditi ka anksioznosti, agresiji, pa i vandalizmu.

„Vidimo da se javne gradske površine sve češće uzurpiraju, a mobilijar uništava. To nije samo nestašluk, već poruka. Iza toga se često kriju duboke emocije: bijes, nepravda, potreba da budu viđeni i potvrđeni u društvu“, dodala je Matković.

Mentalno zdravlje, poručuju, nije samo izostanak bolesti, već i prisustvo životne radosti, zahvalnosti i osjećaja smisla. Otvaranje Otvaranje Savjetovališta za djecu i mlade u Kotoru, s ciljem prevencije iz oblasti mentalnog zdravlja, je, ističu, prioritet, a inicijativa, tim povodom, će uskoro biti upućena Opštini Kotor. 

Repriza emisija “032” na programu je večeras u 21 sat i 30 minuta na talasima Radio Kotora.
Emisiju je, ove srijede, uredila i vodila Sanja Čavor.