Društvo

Nevladina organizacija „Ante portas“ organizovala je danas završnu konferenciju u okviru projekta „Mentalno zdravlje – Biti INformisan“, u prostorijama opštinskih nevladinih organizacija u naselju Rakite. Tom prilikom istaknuto je da je najznačajnija poruka na kraju realizacije projekta – da je Kotoru neophodno savjetovalište za mentalno zdravlje.

Prisutne je najprije pozdravila predsjednica NVO „Ante portas“, socijalna radnica Nada Matković.

„Naše nevladino udruženje osnovano je prije 12 godina i do sada smo realizovali brojne projekte, uglavnom iz oblasti bolesti zavisnosti. Naši prvi početci bili su vezani za alkoholizam, jer je tada bio u ekspanziji. Kasnije su uslijedile teme povezane sa drogama i drugim bolestima koje utiču na mentalno zdravlje. Sarađujući godinama sa doktorkom Marinom, došle smo na ideju da osnujemo nevladinu organizaciju, jer smo ranije dosta volontirale, držale predavanja po osnovnim i srednjim školama. Kada je došao talas osnivanja NVO sektora, i mi smo se uključile“, kazala je Matković.

Kako podsjeća, NVU „Ante portas“ čini tim stručnjaka iz oblasti mentalnog zdravlja, uključujući zaposlene i bivše zaposlene Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota. Članice tima su: dr neuropsihijatrije, subspecijalistkinja za bolesti zavisnosti Marina Roganović, psihološkinja Milana Žarković, defektološkinja i psihoterapeutkinja Milica Vukotić, socijalna radnica i psihoterapeutkinja Željka Stevović, psihološkinja Tatijana Matković i radno-okupaciona terapeutkinja Jelena Kljajević.

Psihološkinja Milana Žarković istakla je važnost razgovora o emocijama.

„Mentalno zdravlje je definisano ne samo kao odsustvo bolesti, već kao stanje blagostanja. U odnosu na djecu, to znači da su sposobna da se igraju, uče, učestvuju i doprinose porodici i društvu. Mentalno zdravlje je stanje fizičkog, socijalnog i emocionalnog blagostanja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), 20% djece ima neki od oblika razvojnih, emocionalnih ili problema u ponašanju. Od tri do 12% djece ima ozbiljan mentalni poremećaj. Polovina svih mentalnih poremećaja ispolji se do 14. godine života, a tri četvrtine do polovine dvadesetih godina. Na osnovu ovih podataka možemo reći da je ulaganje u mentalno zdravlje mladih najbolja prevencija mentalnih poremećaja u odraslom dobu. Djetinjstvo je korijen dobrog mentalnog zdravlja u odraslom dobu“, navela je Žarković.

Defektološkinja i psihoterapeutkinja Milica Vukotić ukazala je na važnost porodične dinamike.

„U okviru porodice dešava se i zdravlje i bolest. Suština je da vidimo kako funkcioniše sistem, a ne pojedinac. Ako okviri porodice nisu jedinstveni, dolazi do ‘izlivanja’ emocija – ljutnje, bijesa, agresije. Zato moramo razumjeti porodicu kao cjelinu, a ne kao zbir pojedinaca. U organizovanom sistemu, kao što su ranije funkcionisale porodice, tačno se znalo kako se rješavaju problemi i ko ih rješava, čak i kad član nije fizički prisutan“, pojasnila je Vukotić.

Socijalna radnica i psihoterapeutkinja Željka Stevović navela je razloge zbog kojih je važno govoriti o mentalnom zdravlju sa djecom u osnovnim školama.

,,Povećanje svijesti- razgovor o ovoj temi može im pomoći da shvate važnost emocionalnog blagostanja. Emocionalna pismenost- djeca trebaju znati da su sve emocije normalne i da je u redu osjetiti se tužno, ljuto ili zabrinuto. Razvoj socijalnih vještina- kroz raspravu o mentalnom zdravlju, djeca mogu naučiti kako razvijati empatične odnose s drugima, prepoznati i razumjeti osjećaje svojih vršnjaka. Prevencija problema- rano prepoznavanje i razgovor o mentalnom zdravlju mogu pomoći u sprječavanju ozbiljnijih problema u budućnosti. Djeca koja imaju prostor da razgovaraju o svojim osjećajima manje su sklona razvoju anksioznosti, depresije i drugih mentalnih poremećaja. Povećanje otpornosti- obrazovanje o mentalnom zdravlju može pomoći djeci da razviju vještine suočavanja s stresom i izazovima. Kao i stvaranje sigurnog okruženja i podrška roditeljima i učiteljima- osvješćivanje o mentalnom zdravlju može pomoći i odraslima da prepoznaju znake problema kod djece i pruže im adekvatnu podršku. Ova edukacija može imati dugoročne pozitivne učinke na zdravlje i dobrobit djece, kao i na cijelo društvo“, zaključila je Stevović.

Psihološkinja Tatijana Matković govorila je o radionici na temu samopouzdanja.

„Koleginica Željka i ja radile smo interaktivnu radionicu i iznenadilo me koliko djeca imaju svijest o tome šta je samopouzdanje. Možda nisu znala da se to tako zove, ali su znala da ga opišu, prepoznaju nisko i visoko samopouzdanje, i došla do suštine. Ova tema je važna, jer je često povezana i sa vršnjačkim nasiljem – djeca sa niskim samopouzdanjem često su žrtve, a ona s ‘prenaglašenim’ samopouzdanjem mogu biti nasilnici. Slika koju dijete ima o sebi, i kako prevazilazi izazove, direktno je povezana sa porodičnim odnosima. Zadovoljna sam kako su reagovala – mnogo su svjesnija značaja ove teme nego što smo mi bili u njihovim godinama“, istakla je Matković.

Dr neuropsihijatrije, subspecijalistkinja za bolesti zavisnosti Marina Roganović naglasila je da je zdravlje mladih – zdravlje nacije.

„Neurobiološka istraživanja pokazuju da se 80% dječijeg mozga razvija u prve tri godine života, zbog čega je važno početi rad sa djecom od najranijeg uzrasta. Naš višegodišnji rad sa zavisnicima pokazuje da prvi kontakti sa zavisnošću nastaju u sve mlađem uzrastu. Zato je ključno obezbijediti stimulativno i podržavajuće okruženje za puni razvoj njihovih potencijala – fizičkih, kognitivnih, emotivnih i socijalnih. Zavisnost ima jaku neurobiološku i genetsku osnovu. Supstance koje izazivaju zavisnost utiču na neuronske veze, mijenjaju moždane puteve nagrađivanja i ponašanje, a sve to može da dovede do gubitka kontrole nad impulsima i stvaranja snažne žudnje“, kazala je između ostalog Roganović.

Moderatorka programa bila je Jelena Kljajević.

U okviru projekta „Mentalno zdravlje – Biti INformisan“, predavanja su održana u tri osnovne škole na teritoriji opštine Kotor: OŠ „Veljko Drobnjaković“ u Risnu, OŠ „Ivo Višin“ u Prčanju i OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“ u Dobroti.

Tekst i foto: Tamara Vuković