Društvo

Javna prezentacija Nacrta Prostornog plana Crne Gore i Izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, održana je danas u kinu “Boka” u Starom gradu u organizaciji Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Crne Gore.
Najviše pažnje izazvala je brza saobraćajnica i gasovod kroz Grbalj.
Plan je predstavila Svetlana Jovanović, rukovoditeljka izrade prostornog plana, a moderator je bio Ivan Nedović ispred resornog Ministarstva. Javnoj raspravi prisustovale su i :Biljana Ivanović, profesorka iz oblasti saobraćaja, Jelena Milić saradnica, Mila Vujadinović rukovoditeljka Izrade strateške procjene uticaja na životnu sredinu, zatim Jelena Franović, sekretarka opštinskog Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora i Bojana Petković, sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor.

Kako podsjeća Nedović, radi se o, u sistemu planiranja, najznačajnijem planskom dokumentu.

“Često čujete da je ovaj dokument poslije Ustava, najvažniji za jednu državu.
Radi se o strateškom planskom dokumentu koji se bavi strateškim pravcima, mjerama, i pravilima prostornog razvoja, sve u skladu i sa sveobuhvatnim ekonomskim, ekološkim, socijalnim i kulturno-istorijskim razvojem Crne Gore. Danas se ne bavimo  mikrolokacijama – katastarskim i urbanističkim parcelama.
Biće organizovane tematski okrugli stolovi koji će se baviti pojedinačnim oblastima, kao što su saobraćaj, energetika, turizam itd.” – objašnjava Nedović.

Jovanović je predstavila ključne oblasti i strateške poruke dokumenta.

Ovaj Plan prati Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu sa ciljem da se ta strateška opredjeljenja koja definišemo u planu provjere dodatno s aspekta zaštite prostora, zaštite životne sredine, bez obzira što i sam plan jako akcenat stavlja na zaštitu prostora” – objašnjava Jovanović.

Ona je, između ostalog, govorila o fazama izrade plana, širokom stručnom timu koji je učestvovao u procesu izrade dokumenata, o učešću opština, značaju plana za Crnu Goru…

“Ljudi čekaju dugo na neka planska rješenja. Mi planeri isto imamo probleme. Radimo pa čekamo na sljedeću fazu i nismo zadovoljni kada poslije pet ili 10 godina vidimo da planovi nisu realizovani ili da se dešava nelegalna izgradnja. Poruka je donosiocima odluka da taj sistem planiranja treba mnogo bolje da se uredi, da prosto uvijek znate šta, kada i kako možete da gradite. Svi smo svjedoci mnogih planova, brojnih koridora i zarobljenih prostora. Ljudi su spriječeni da nešto drugo rade u tim prostorima. Poruka sa moje strane i tima nadležnom Ministarstvu jeste da moramo donijeti plan, izmjene zakona, usaglasiti svu plansku dokumentaciju, jer sve što se radi, definitivno se radi zbog građana, a ne zbog samih institucija” – ističe Jovanović.

U Planu je, kaže, istaknuto da je potreban ukupan bolji razvoj u Crnoj Gori.

“Država nije imaginarna stvar, već skup svih opština. Od toga koliko je razvijena pojedina opština, zavisi i ukupan razvoj cijele države” – napominje Jovanović i navodi da Plan obuhvata aspekte urbanog i ruralnog razvoja, infrastrukture, privrede.

“Prvi plan je urađen još 1986. godine. Nažalost, mnoge poruke koje su i danas jako kvalitetne strateški, nisu se realizovale. I plan 1967. godine prošlog vijeka je govorio o odmaku od mora, o dobrim koridorima saobraćaja, o povezivanju opština, o povezivanju regiona. Sve je to, nažalost, izostalo” – ističe Jovanović.

Kada je u pitanju vizija razvoja Crne Gore, ističe da je u fokusu ekološki pristup.

“Mi ističemo ekološki razvoj jer smatramo da Crna Gora u narednom periodu mora poštovati status ekološke države.
Neke druge države nemaju taj status, ali se ponašaju ekološki za razliku od nas. Mi deklarativno mnogo toga imamo, ali u praksi se dešava puno problema. Smatramo da u svim oblastima treba poštovati ekološke principe, kako u saobraćaju i energetici, tako i u urbanom razvoju.
Želimo privredni, društveni, socijalni razvoj viši od ovoga u kome živimo. Želimo razvoj infrastrukture ukupno jer bez toga nema razvoja. I naglašavam uvijek na Primorju je važna zaštita od rizika sa posebnim akcentom na zaštitu od seizmičkog rizika.
Institucionalna organizovanost, odgovornost i pojedinačna od vrha države, Vlade, ministarstava preko Opština i njihovih službi da se planska rješenja koja se definišu i koja se usvoje u ovakvom transparentnom procesu moraju zaista i poštovati i sprovoditi.

Ona ističe da je na Primorju sporna višedecenijska brza saobraćajnica koja ima ulogu, ne tranzitne, već da poveže sve opštinske centre u turističkom smislu.

“U budućem periodu mi želimo jednomjerniji razvoj Crne Gore. Nama se sjeverni region prazni. Ostaju prirodni resursi neiskorišteni. S druge strane, vrši se pritisak na primorski i središnji region, što prouzrokuje velike probleme u urbanom, infrastrukturnom smislu. Razvoj sjevera nije važan samo zbog sjevera, nego je važan i da relaksira primorski region i napravi jedan uravnotežen razvoj u državi” – kaže Jovanović.

Napominje da se plan bavi i namjernom mora kao i pomorskim saobraćajem, ribarstvom, marikulturom, namjenom turizma.

“Nalaze nam se tu i pomorski kablovi i cjevovodi. Moguća eksplatacija mineralnih sirovina, zaštićene obalne strukture, zaštićena područja itd. Za sve te namjene mi dajemo, što prethodni plan nije imao, smjernice za korišćenje. Ističemo potrebu da se posebno akcentuje obalni pojas Crne Gore. Iako je država 2018. godine donijela plan za obalno područje Crne Gore koji je dosta restriktivan i koji je, između ostalog, obavezao sve buduće planove koji se rade, da se pravi odmak od mora. Naravno, ne možemo u Kotoru kada je izgrađena infrastruktura to postići u izgradnji. Ali na otvorenim prostorima koji nisu izgrađeni moramo se odmaći od mora da se taj pritisak na uski obalni pojas više spriječi” – ističe Jovanović.

Navodi da se u Planu govori i o demografskoj slici Crne Gore koja ne spada u vitalne strukture.

“Starosna struktura nije povoljna, posebno u sjevernom regionu. Strateški cilj jeste da se država mora baviti podsticajnim mjerama, da se zaustavi trend odliva i migracija stanovništva” – objašnjava Jovanović.

Potrebno je, kaže, unaprijediti urbani razvoj.

“Nijedan grad nije urbano uređen. Pored nelegalne gradnje, ni centri gradova nisu dobro uređeni.
Mi želimo da se vratimo humanom urbanom razvoju, da imamo javne, zelene površine, da se ne bavimo samo izgradnjom, stanogradnjom, da imamo komunalno uređene i opremljene gradove i to mora biti težnja u narednom periodu.
Zbog toga dajemo opšta pravila za građevinska područja, koja se odnose i na urbane centre, ali i na zone van urbanih naselja” – napominje Jovanović.
Objašnajva da je u Planu pažnja posvećena i komunalnom uređenju.

“Veliki je broj neuređenih odlagališta u opštinama u Crnoj Gori” – ističe Jovanović.
 
Kada je u pitanju infrastruktura, u Planu su navedeni magistralni, turistički, planirani i postojeći putevi.

“Brza primorska saobraćajnica je problem već tri decenije.
Rađena je Studija u okviru projekta Investicioni okviri za Balkan koja podrazumijeva analizu brze saobraćajnice. To je bolno pitanje u cijelom primorskom regionu i veoma bolno pitanje i za kotorsku opštinu. Preko tri decenije Crna Gora ima potrebu da stvori bržu saobraćajnicu, adekvatan saobraćaj na Primorju. Sporan je problem preko Bokokotorskog zaliva bio i danas jeste. S druge strane, država ima obavezu prema Evropskoj zajednici da ima 4 turističke saobraćajnice, ne tranzitne. Tranzitna saobraćajnica će biti Jadransko-jonski put u zaleđu.
Primorje je takvo kakvo jeste morfološki, vrlo je usko, specifično, zaštićeno u mnogim zonama i veoma je teško svim stručnjacima koji su radili do sada da se nađe adekvatno rješenje, a da nigdje ništa ne narušite.
U Nacrtu Plana mi predlažemo koridor koji prelazi u zonu Sveta Neđelja – Opatovo. Mi smo planirali most. To je stvar tehničkog projektantskog rješenja, a ne planerskog. U Nacrtu plana ćete naći da taj koridor ide preko Boke, ali da se daje ključna strateška poruka da oni koji budu radili tehničko rješenje, moraju naći rješenje koje neće ugroziti status Unesco područja” – objašnjava Jovanović.

Ističe da nije planerska nadležnost da se bavi tehničkim rješenjima.

“Nacrt plana sadrži plan razvoja željeznice, rekonstrukcije postojeće željezničke pruge, otvaranje sekundarne mreže.

Svi vidovi saobraćaja se moraju vezati u jedan jedinstveni sistem od aerodroma, preko drumskog, do željezničkog saobraćaja.
Prioritet je da se rade obilaznice oko Kotora, kao dio brze saobraćajnice kroz Primorje, završetak auto - puta i Jadransko - jonski put” – ističe Jovanović.

U Nacrtu plana je istaknuta potreba za energetski efikasnom državom.

“Da Crna Gora izvozi, a ne uvozi električnu energiju. Za to je potrebna mrežna infrastruktura. Obnovljivi izvori energije su u fokusu. A to se ne može bez dalekovoda.
Kada je u pitanju gasovod, ranije je rađen Master plan. Mi smo naveli u planskom dokumentu Nacrtu plana da je to strateška mogućnost, jer želimo ekonomski jaču državu u svim sektorima” – napominje Jovanović.

Ističe da u fokusu treba da bude privreda koja ne zagađuje životnu sredinu, te da razvijamo turizam i u centralnom dijelu, ali i na sjeveru, jednako kao na primorju. Tako bi razvijali i kongresni i ruralni turizam itd.

U Nacrtu je prikazan i model rasta smještajnih kapaciteta.
“Cilj je da Crna Gora bude tokom cijele godine turistička destinacija, da može da živi cijele godine. Za to je naravno potrebna infrastruktura, turističke zone, ruralni razvoj, razvoj poljoprivrede.
Država mora da stimuliše i male proizvođače.
Jako je važno očuvanje poljoprivrednih površina.
Kada su u pitanju marikultura i ribarstvo, ne koristimo ni približno potencijale koje posjedujemo, a koje naravno treba povezati i sa turizmom.
Navedena je zaštita voda i zaštita od voda. Zbog poplava, imamo borbu sa prirodom zbog prekomjerne izgradnje i na mjestima gdje priroda to ne dozvoljava” – kaže Jovanović.

U dokumentu su navedena i zaštićena područja, zatim zaštita kulturnog nasljeđa.

“Kotor treba više da koristi zaštićeno područje, a takođe da ga zaštiti od kruzera koji dolaze” – navodi Jovanović. Kaže da document sadrži i upravljanje otpadom na moru.

“Zagađuje se kvalitet mora i plaža i o tome se treba voditi računa.
Tu je i seizmički rizik. Od prethodnog zemljotresa je prošlo mnogo godina i opustili smo se po tom pitanju” – objašnjava Jovanović.

Među pitanjima građana je bilo i onih koja, kako su kazali, nisu bila predmet pomenutih dokumenata, kao što su brza saobraćajnica kroz Grbalj i gasovod o čemu će, kako su obećali, biti organizovan poseban sastanak u resornom Ministarstvu sa predstavnicima građana.

Prema riječima Biljane Ivanović, njihove kolege iz Grčke uradile su studiju brze saobraćajnice od Kotora do Petrovca. Prema toj studiji je urađen projekat.

“Monteput je raspisao tender za izradu rješenja. Mi ćemo kao planeri preuzeti tehnička rješenja. Dalje se mora pratiti kroz nižu plansku dokumentaciju” – objašnjava Ivanović.

Mještani Grblja podsjetili su da su dalekovodi planirani pomenutim putem kroz Gornji Grbalj, te da nikako ne bi smjeli tuda da prolaze, iznad kuća mještana i kroz više gornjogrbaljskih sela.

Sekretarka Franović podsjeća da brza cesta koegzistira unazad dvadesetak godina kroz plansku dokumentaciju.

“U međuvremenu se na terenu svašta desilo. Ona sigurno nije moguća u ovoj trasi kako je predviđena. Nije samo pitanje Grblja, već i Kavča. Kompletna trasa brze ceste sigurno nije moguće izvodljiva. Mi smo pisali primjedbu i zvanični stav Opštine Kotor jeste da ona ovako ne može ostati. Isto tako, ona se nadovezuje na most na Verigama. Takođe smo slali primjedbu i ostaćemo pri tom stavu. Reaktivna misija UNESCO-a je bila 2018. godine. Oni su kazali da se most na Verigama može izvesti, ali u tom slučaju Kotor više neće biti na listi UNESO-a. Stav Opštine Kotor jeste da grad treba da ostane na listi” – poručuje Franović.

Ljubo Nikaljević, predsjednik Mjesne zajednice Gornji Grbalj kaže da brza saobraćajnica, pored toga što prolazi pored kuća u kojima žive građani, uništava sela.

“Vodoizvorište Simiš je takođe obuhvaćeno tom linijom, kao i kulturno-istorijski spomenici kojih je mnogo na području Grblja” – ističe Nikaljević.

Mještanin Lastve Grbaljske smatra da se koridorima zaustavlja razvoj Grblja. Ističe da bi PUP Crne Gore trebao da zaštiti područje Grblja.

Među sugestijama je bilo i da se kompletna planska dokumentacija nižeg nivoa mora uskladiti sa planskim dokumentima.

Kada je u pitanju gasovod, Jovanović objašnjava da on jeste predviđen planskim dokumentom.

“Planeri ostavljaju plansku mogućnost, ali mi nemamo elemenata da odradimo trasu. To rade projektanti” – ističe Jovanović.

Bojana Petković, sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor pojasnila je izmjene planova nižeg reda.

“Sadašnji zakon, osim Prostornog plana Crne Gore i Plana generalne regulacije od kojeg se odustalo, ne prepoznaje drugi planski dokument. Ostali planovi su na nivou projektnih, a ne planskih dokumenata. To će jedino moći kroz izmjenu zakona” – ističe Petković.

Ona je govorila i o problemu gasovoda kroz Grbalj.

“Koleginica iz urbanizma je proslijedila primjedbe koje smo mi pripremili za potrebe prostornog plana, a dali smo primjedbe u 2019. godini. Vrlo smo upoznati sa tim da se Master plan radio 2014. godine i razgovarala sam direktno sa projektantom. Gospođa je iz Hrvatske i oni prvo razrađuju glavni projekat. U aprilu 2021. smo dostavili primjedbe. Oni su tada imali razradu glavnog projekta. Tri predsjenika opština Kotor, Tivat i Herceg Novi su potpisala te primjedbe.
S obzirom da se radi o tranzitnom gasovodu visokog pritiska, ne distributivnom na koji bi ubuduće Crna Gora mogla da se priključi i ima izvor energije, insistiramo da ta trasa ne bude kopnena, nego podmorska. U tom smislu smatram da je apsolutno neophodno da se to strateško opredjeljenje, ne gdje će biti trasa, nego da koridor ne bude kopneni nego podmorski. Da on ne ide Donjim Grbljem i Lušticom, koji su izuzetno vrijedan resurs, a koji bi zbog rizika od aksidenta i širokog zaštitnog pojasa bio užasan” – ističe Petković.

Navodi da u glavnom projektu gasovod prolazi  između objekata.

“PUP Kotora nije dozvolio da se ucrta ta trasa, a ona se volšebno razrađuje na nekom drugom nivou. Mi nikako ne smijemo dozvoliti da ta trasa tranzitnog gasovoda visokog pritiska prođe kroz kopneni dio opština Kotor, Tivat i Herceg Novi. Taj gasovod je neprihvatljiv da bude nadzemni, s apekta zaštićene okoline, kulturne svjetske baštine, budućeg razvoja turizma, naselja i svega ostalog.
Moram insistirati, s obzirom da ste dobili primjedbe da se taj koridor kroz ovaj prostorni plan definiše kao podmorska, a ne kopnena” – kaže Petković.

Predsjednik MZ Morinj Špiro Vulović pitao je zbog čega je na teritoriji ove MZ, pogotovo Kostanjice, permanetno zabranjena svaka vrsta gradnje i restriktivna gradnja. Navodi da se radi o jedine dvije tačke na cijelom obalnom području.

Jovanović ističe da izgradnja u Morinju nije predmet Prostoenog plana.

“Mi smo kao planeri morali uvažiti ono što su zvanično kazali iz Vlade Crne Gore” – navodi Jovanović.

Pitanja su se odnosila i na postojeće kamenolome, puteve koji takođe nisu bili predmet ove javne rasprave.

Zoran Čelanović iz Kavča pitao je zbog čega je cijelo polje u ovoj mjesnoj zajednici koje, po njegovom mišljenju predstavlja najljepši dio kotorske opštine za razvoj, stavljen u planu kao zelena šuma. Time je, ocjenjuje, potpuno blokiran razvoj kako ovog dijela kotorske opštine, tako i cijelog područja. On je mišljenja da bi tu trebalo da se nalazi građevinsko zemljište.
Radi se, kako objašnjava, o 2 miliona i 200 hiljada kvadrata pod šumom.

Kako navodi Jovanović, moguće je graditi na područjima prema smjernicama za razvoj.

Radovan Vučetić, predsjednik MZ Kavač ističe da brza saobraćajnica neće riješiti problem Primorja, već da bi trebalo napraviti bulevar duž cijelog Primorja.

“To bi prije riješilo problem, nego brza saobraćajnica” – ocjenjuje Vučetić.

On takođe navodi i da svi stari austrougarski putevi nestaju novim PUP-om.

“Putevi nestaju, a dovodili su nas do crkava i imanja. Gubitkom puteva ljudi ne mogu da dobiju UT uslove za svoja imanja” – objašnjava Vučetić.

Jovanović navodi da će u Planu dodatno biti istaknuta vrijednost pomenutih puteva.
Napominje da kada se plan usvoji, da će se raditi tehnička dokumentacija.

Potrebno je, ističe, dati što kraći mogući rok kako bi građani mogli da znaju gdje mogu da grade.

“Potrebno je uraditi projektnu dokumentaciju u najkraćem roku da bi se prostori mogli osloboditi. Tp će biti moguće kada se usvoji plan, vjerovatno na jesen, u toku od recimo godinu do godinu i po dana” – kaže Jovanović.

Javna rasprava traje 90 dana.

Predlozi, sugestije i komentari mogu se dostaviti na arhivu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, IV Proleterske brigade broj 19, Podgorica, radnim danima u terminu od 08 do 13 sati, zaključno sa 29. aprilom tekuće godine, kao i putem e-mail adrese ppcg@mdup.gov.me
 
Nacrt planskog dokumenta dostupan je na sajtu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Opširnije u emisiji “Naša opština” u srijedu, 13. marta od 10 sati na gradskim talasima.

Tekst: Irena Mačić Đurić
Foto: Radio Kotor