Društvo

Svim članovima i poštovaocima SOBNOR-a Crne Gore, i svim građanima

Crne Gore, čestitamo 13. jul. Dan ustanka crnogorskog naroda i Dan
državnosti. Naše opštinske organizacije će u čast 13. jula
organizovati posjete spomenicima iz naše revolucije u svojim
sredinama. Za Crnu Goru i njene građane, 13. jul ima izuzetan značaj.
Toga dana, 1878. godine, na Berlinskom kongresu je Crna Gora dobila
međunarodno pravno priznanje, a na isti dan 1941. godine, upisala se
na listu zemalja od kojih su drugi učili kako se treba boriti za
slobodu, dižući ustanak protiv najvećeg svjetskog zla-fašizma.

Plamen borbe protiv fašizma i okupatora u Crnoj Gori buknuo je 13.
jula 1941. god, kada je rukovodstvo Komunističke partije Crne Gore na
čelu sa Ivanom Milutinovićem u Ćeliji Piperskoj donijelo odluku da se
digne ustanak protiv fašizma. To je bio i znak da sa ostalim narodima
Evrope i svijeta krećemo putem slobode, a protiv fašizma i nacizma.

13. 
    JUL - to je dan kada se sjećamo heroja i heroina koji su ustali
    protiv nacifašističkog okupatora i njihovih sluga, izvojevali slobodu,
    odbranili zemlju i naciju svrstavajući nas među zemlje pobjednice u
    Drugom svetskom ratu. Oslobodivši zemlju potvrdili su svoju
    posvećenost idealima nezavisnosti, pravde i ravnopravnosti.

Dijeli nas 85 godina od kada su u rano jutro 13. jula 1941. godine
pukle prve ustaničke puške na Virpazaru, Košćelama, Mišićima,
Brajićima, Čevu čime je otpočeo širom Crne Gore oružani ustanak. Za
nekoliko dana se pod oružjem našlo 32.000 boraca koji su oslobodili
skoro čitavu Crnu Goru, sem nekoliko gradova koji su bili pod opsadom.
Već tokom prvog dana ustanka oslobodjena su mjesta Virpazar, Čevo,
Rijeka Crnojevića i dio primorja od Miločera do Sutomora. U velikom
dijelu Crne Gore gerilske borbe su tokom 14, 15 i 16. jula prerasle u
opštenarodni ustanak.

Danas se duboko klanjamo svim borcima protiv fašizma, kojih nažalost ima sve manje živih. Ne smijemo dozvoliti da se ove žrtve zaboravljaju i da se sa odlaskom poslednjih živih učesnika umanji njihov značaj. Govoreći o Trinajstojulskom ustanku
drug Blažo Jovanović reče: “Dah ustanka se osjećao na svakom koraku,
a mržnja prema fašističkom okupatoru i njegovoj mračnoj ideologiji
bila je svakim danom sve veća. Ogromne su tekovine Trinajestog jula –
tog najvećeg datuma u istoriji Crne Gore, koji svojom važnošću
premašuje mnoge slavne dogadjaje iz prošlosti našeg naroda“.

To jedogadjaj koji je uvrstio vrhunske vrijednosti Crnogoraca u svjetsku
kulturnu baštinu. Privilegiju da se uvijek i na svakom mjestu možemo
pohvaliti da je naša država i naš narod pripadao antifašističkoj
koaliciji i dao nemerljiv doprinos u slamanju fašizma zaslužuje vječnu
zahvalnost svih generacija koje su stasavale i stasavaće poslije
drugog svetskog rata. Hrabrost i junaštvo našeg naroda ostaće zapisano
zlatnim slovima na stranicama istorije našeg naroda.

Danas kad obelježavamo ovaj značajan datum iz naše istorijske prošlosti, sa
žaljenjem ističemo da su učestale pojave kod nas i u regionu,
negiranja nase slavne antifasističke prošlosti, pokušavaju se veličati
one ideje onih koji su bili na strani zla i nepravde, kada fašizam to
najveće zlo čovječanstva ubija ljude u cijelom svijetu. Mi potomci
časnih slobodarskih partizana i antifašista ovim povodom glasno
ističemo - nećemo dopustiti unižavanje i prekrajanje istorije NOR-a,
herojskih događaja, ličnosti i tekovina antifašizma, usprotivićemo se
napadima i skrnavljenju spomenika podignutim borcima i antifašistima
koji su donijeli slobodu i mir, a ugradili sebe u istoriju svjetske
antifašističke borbe.

U tom smislu oštro dižemo glas i izražavamo neslaganje sa svim onim grupama i pojedincima koji veličaju oživotvorivanje revanšizma i fašizma.
Čuvajući i njegujući kulturu sjećanja na velike žrtve i besmrtne
podvige naših predaka, stvaramo osnov za sve naše buduće velike
pobjede. U tom smislu treba da budemo okrenuti budućnosti i da se
borimo za još bolje i sadržajnije uslove življenja svakog gradjanina.
Zato je vječiti amanet Crne Gore: slogu i slobodu treba čuvati, na
evropskom putu treba svoju istoriju poštovati i luče antifašizma se
držati.

Antifašistički duh građana Crne Gore, žrtve koje su dali u
toku Narodnooslobodilačke borbe, ostavili su u nasljeđe budućim
generacijama obavezu da istraju na putu daljeg razvoja i napredka
građanske, multietničke i slobodarske Crne Gore. Možda je danas
najvažniji zadatak za sve antifašiste kod nas i sa prostora bivše
Jugoslavije velika borba protiv revizionizma, mijenjanja i
falcifikovanje istorije i vraćanja neonacizma na istorijsku scenu. Ovo
nas treba zabrinuti i biti za nas signal da se svijetle tekovine NOB,
kao dio istorije Crne Gore, ne smiju dovoditi u pitanje, da se mora
što više i organizovanije raditi da daljoj edukaciji i promovisanju
našeg antifašističkog pokreta i mjesta i uloge koje je Crna Gora imala
u tom pokretu, prije svega kod mladih naraštaja.

Suštinski, mislim da većina nas prepoznaje koliko je bitan antifašizam. Međutim, očigledno je da postoje i struje koje rade na osporavanju tog nasljeđa i
suprotstavljanje takvim strujama jedino može biti: veći naglasak na
obrazovanje, veća zaštita lokalnog antifašističkog nasljeđa, posjete
mjestima stradanja, odnosno sjećanja, predavanje sa posjetama
muzejima... Sa jasnim znanjem o našoj slavnoj prošlosti Crna Gora
treba da bude okrenuta budućnosti i da se borimo za bolji život svakog
gradjanina, za bolju prosvetu, kulturu, zdravstvo, privredu.
Da se nadamo da ni mi ni naši potomci nećemo morati da se za slobodu
ponovo borimo oružjem, već da ćemo se boriti čašću, poštenjem,
znanjem, radom i vaspitanjem i da ćemo za ove borbe imati zajedništvo,
snagu i energiju onako kako su je imali naši slavni preci koji nas
danas okupljaju oko slobodarskih spomenika i spomen obelježja.

Naši časni preci su, kao i uvijek, i u tom vremenu bili na strani
slobode, pravde i istine. Biti na toj strani ni tada, ni u bilo kom
drugom vremenu, nije bilo lako.

U ovoj godini kada obelježavamo veliki jubilej – 85. godina od ustanka crnogorskog naroda 13. jula 1941. godine, kada je crnogorski narod rekao „NE“! nacizmu i fašizmu, odgovorno možemo istaći da je SOBNOR-a Crne Gore svih ovih godina
temeljno i nepokollebljivo baštinio antifašizam i slobodarstvo, kao
tradiciju Crne Gore.

Neka je slava herojima i vitezovima trinajstojulskih ustanika.

Klanjamo im se do nezaborava i obećavamo da ih nećemo i ne smijemo
zaboraviti. I na kraju u ime SOBNOR-a Crne Gore čestitam naš najveći i
najsvetliji praznik ustanički trinajesti jul 1941. godine i Dan
državnosti Crne Gore.

U Podgorici, 11. jul 2026. godine.
Predsjednik SOBNOR-a Crne Gore
Radojica Radojević