Društvo

U vremenu ubrzane digitalizacije, kada se veliki dio svakodnevnog života odvija na internetu, zaštita ljudskih prava u digitalnom prostoru postaje jedno od ključnih društvenih pitanja.

Upravo o tome govorila je, u ,,Svijetu nauke’’, Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo u Centru za građansko obrazovanje (CGO).

Kroz projekat „Zaštita prava i promocija digitalnog građanstva - crnogorski digitalni štit“ i aktivnosti na projektu koje uključuju Laboratoriju digitalnih prava za mlade, studiju „Digitalna prava u Crnoj Gori“ i vodič za prepoznavanje i prijavljivanje digitalnog nasilja, CGO nastoji ojačati svijest, znanje i mehanizme zaštite građana u digitalnoj sferi.

,,Digitalizacija ne smije biti sprovođena na štetu ljudskih prava, posebno u društvu koje još uvijek razvija institucionalne i zakonske mehanizme zaštite”, kazala je, naglasivši da u Crnoj Gori se zakonski okvir ne primjenjuje uvijek dosljedno, dok žrtve digitalnog nasilja često nemaju povjerenja u nadležne institucije.

„Kada bismo uporedili sve zemlje u regionu i kada bismo ih gledali kao jednu cjelinu, dosta problema se preklapa“, navela je ona, dodajući da nijedna država nije u potpunosti imuna na izazove koje donosi ubrzan razvoj tehnologije.

Posebno zabrinjava, kako kaže, nizak nivo digitalne i medijske pismenosti, koji se jasno ogleda u načinu na koji društvo i institucije reaguju na nasilje na internetu.

Kao najčešće oblike ugrožavanja prava u digitalnom prostoru, Čabarkapa izdvaja povredu privatnosti, objavljivanje ličnih podataka bez saglasnosti, zloupotrebu privatnih fotografija i različite oblike ucjena.

„Svakako ono što je kod nas učestalo to je kršenje prava na privatnost, odnosno doxxing (doksiranje), gdje se objavljuju naši privatni podaci bez naše dozvole“, rekla je ona, dodatno upozorivši na sve prisutnije oblike prijetnji i ucjena koje se odvijaju na Internetu.

Posebno osjetljiva kategorija su djeca i mladi, jer odrastaju u digitalnom okruženju i često su najizloženiji različitim oblicima zloupotreba. Zato je, kako je istakla, u okviru projekta izrađen i vodič ,,Razumijevanje digitalnog nasilja” autora Branka Džakule, crnogorskog stručnjaka za sajber bezbjednost.

„On je napravljen kao slikovnica tako da zaista može veoma jednostavno da se vidi, uz dizajn i ilustracije koje je uradila Dragana Koprivica, kako izgledaju ti napadi na internetu i na koji način možemo da ih adresiramo“, pojasnila je Čabarkapa.

Govoreći o koracima koje treba preduzeti u slučaju digitalnog nasilja, Čabarkapa je navela da je najvažnije nasilje prijaviti i ne pristajati na ćutanje ili osjećaj stida.

„Sve ono što je kršenje zakona, ono je kršenje zakona bilo da se desilo uživo ili online i to uvijek treba prijaviti“, jasno je istakla, naglasivši značaj podrške porodice, škole i stručnih službi, ali i dostupnosti anonimne pomoći, posebno kod djece i mladih.

Jedna od važnih aktivnosti projekta jeste i Laboratorija digitalnih prava za mlade, koja je namijenjena mladim ljudima uzrasta od 18 do 30 godina iz cijele Crne Gore.

Kako je pojasnila, riječ je o trodnevnom programu tokom kojeg mladi dobijaju priliku da detaljnije uče o digitalnim pravima, slobodi izražavanja, privatnosti, zaštiti podataka, govoru mržnje, sajber nasilju, medijskoj pismenosti, dezinformacijama i uticaju vještačke inteligencije.

„To je zapravo trodnevni program kroz koji mladi stiču dublje razumijevanje o digitalnim pravima, ali i o svim izazovima sa kojima se suočavamo“, navela je Čabarkapa.

U razgovoru je istakla da su ovakve edukacije važne ne samo za mlade, već i za starije generacije koje se suočavaju sa izazovima digitalnog doba, iako nisu odrastale uz internet. Posebnu ulogu u tom procesu imaju škole, nastavnici i stručni saradnici, zbog čega CGO dio aktivnosti realizuje upravo u saradnji sa obrazovnim institucijama, uz dobru saradnju sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija.

Pored edukativnog segmenta, projekat uključuje i istraživačko-analitičku komponentu, odnosno studiju „Digitalna prava u Crnoj Gori“, koja predstavlja pregled stanja u ovoj oblasti i ukazuje na ključne nedostatke postojećeg sistema.

Prema njenim riječima, studija pokazuje da Crna Gora još nema sveobuhvatan sistem zaštite digitalnih prava, te da se ova oblast reguliše parcijalno, kroz više različitih zakona. Dodatni problem predstavlja činjenica da institucije još nemaju dovoljno razvijene kapacitete za sistemsku zaštitu građana u online prostoru.

Govoreći o važnosti medijske pismenosti, Čabarkapa je ocijenila da je ona danas jedan od ključnih uslova društvene otpornosti, posebno u vremenu kada vještačka inteligencija dodatno komplikuje digitalno okruženje i otvara prostor za manipulacije i dezinformacije.

„Postoji, čini mi se, stav da je nasilje sastavni dio interneta, te da kad se pojedinac izloži internetu, društvo smatra da je prihvatio da budete potencijalna žrtva, što definitivno nije slučaj“, upozorila je ona.

Zaključujući razgovor, Čabarkapa je podsjetila na suštinu cijele teme i poruku koju CGO nastoji poslati kroz sve aktivnosti - „Naša prava ne prestaju tamo gdje počinje naša internet konekcija!“

Cijelu emisiju možete poslušati na linku ,,Svijet nauke''.

Mihaela Moškov