Društvo

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Stručnjaci Polimskog muzeja Berane (PMB) počeli su danas sondažna arheološka istraživanja na Bastionu Korner za potrebe izrade projekta konzervacije i prezentacije arhitektonskih ostataka i izrade buduće šetne staze.

Kako je za Radio Kotor saopštio Predrag Lutovac, samostalni arheolog-istraživač, u okviru obnove bedema od Gurdića do glavnih gradskih vrata radi se projekat rekonstrukcije staza, hodnih linija i elemenata koji se nalaze na Bastionima Korner i Valijer.

„Ovdje su tri toparnice koje pripadaju austrijskom periodu. Po Zakonu o zaštiti kulturnih dobara prilikom izrade projekata rekonstrukcije i konzervacije neophodna su arheološka istraživanja, iz razloga da definišemo sve elemente tog dugogodišnjeg razvoja bedema od Srednjeg vijeka, preko Mlečana, do Austro-ugarskog perioda. Na ovoj poziciji se pojavio značajan problem, jer je otkriven dio srednjevjekovnog zida ulegnut ka unutrašnjoj strani. Naime, poslije velikog zemljotresa 1667. godine, Palata Buća koja se nalazila na ovom dijelu je očito srušena, a sačuvana je njena jugozapadna fasada sa jednim vratima sa gotičkim kamenim ukrasima. Ta fasada je iskorišćena da se podipru bedemski zidovi. Jednostavno je izvršena zapuna sa šutom i tako je formiran Bastion Korner“, objasnio je Lutovac.

Stručnjaci, navodi, pokušavaju da definišu u potpunosti pravac pružanja srednjevjekovnog zida koji je jako bitan za buduću prezentaciju „preko šetne linije“.

„Konzervatori su planirali da se sondama otvori nekadašnji ulaz sa gotičkim ukrasima. Ima jako puno betona koji pripadaju austrijskom periodu, a koje moramo da skinemo, pogotovo kada vidite te ružne betone nekadašnjih toparnica“, ističe Lutovac i precizira da se trenutno radi između srednjevjekovnog, nekadašnjeg bedema i mletačkog kako bi se utvrdilo šta je ispuna.
 
„To je građevinski šut, a u njemu može da bude i keramike, novca, koji bi konkretno odredili neke horizontalne slojeve, s tim što radimo obazrivo, Ne smijemo ići duboko kao što je na Bastionu Valijer, jer ovdje su sve labave partije zidova i vrlo je kritično. Projekat mora vrlo brzo da se napravi, da se to rekonstruiše i fiksira. Jer ove toparnice su sklone padu“, konstatuje Lutovac.   

To je, ističe potrebno riješiti tako da se sagledaju svi istorijski periodi i hronološke faze, ali da se zidovi na pravi način fiksiraju, statički učvrste i omogući slobodno kretanje posjetilaca bedema.

„Opština Kotor je tražila ponudu od Polimskog muzeja da li to možemo da odradimo i mi smo izašli u susret. Krećemo odmah sa sondiranjem. Dakle otvaramo sonde bliže na pravac srednjovjekovnog zida i mletačkog zida, s tim što  prostor srednjovjekovnog zida i nekadašnje Palate Buća nećemo dirati. To se konkretno zna kada se istorijski desilo i kada je izvršena zapuna. U dosadašnjim radnim fazama je očišćeno da bude sagledivo. Problem je jedino ovaj objekat, koji vjerovatno pripada austrijskom ili nekom kasnijem periodu, šta sa njim, kako ćemo to prezentovati. Ustvari to je prije stvar konzervatora, nego nas arheologa. Naše je da ukažemo na neke građevinske faze, na materijal koji smo našli, a oni će na osnovu toga to pravilno i fino uraditi“, naveo je Lutovac, dodajući da će radovi čija je vrijednost, precizira, oko 8.000 eura, biti okončani za deset do 12 dana.