Društvo

Borci organizacija NOR-a (OBNOR Kotora i Tivta ) sa predsjednicima organizacija Petrom Uljarevićem i Matom Brguljanom posjetili su spomen obilježje na Carinama u dvorištu OŠ “Veljko Drobnjaković” u Risnu i obilježili 80 godina od strijeljanja sedam bokeljskih rodoljuba. Delegacije pomenutih organizacija položile su cvijeće na spomen obilježje strijeljanih rodoljuba Boke Kotorske koje su Njemci za odmazdu izveli iz kotorskog zatvora i strijeljali na ovom mjestu. Ovo spomen obilježje opominje i obavezuje da se sjetimo tih rodoljuba, da su postojali i da će postojati dok se budemo ovako okupljali, odavali im dužnu počast i poklanjali se njihovim sjenima.

Prisutnima se obratio podpredsjednik SOBNOR-a Ljubenko Borović i pozvao prisutne da  minutom ćutanja izraze počast strijeljanim rodoljubima.

“ Na ovaj način želimo da odamo poštovanje i priznanje hiljadama ljudi koji su svoje živote položili na braniku slobode”, istakao je  Borović.

Na području Boke od strane okupatora i domaćih neprijatelja izvršena su ogromna stradanja koja su nanijeta narodu Boke. Zato se slobodno može tvrditi da je 1944. godina, po rigoroznim odmazdama i svim vrstama terora nad narodom, bila u Boki najteža godina NOR-a i da je u ovoj godini nastradalo, kako partizana, partijsko-političkih i ostalih boraca NOR-a tako i veliki broj nevinog stanovništva i uništeno mnogo narodnih dobara. Bio bi potreban veliki prostor da nabrojimo sve te brutalnosti okupatora i četnika. Zato ćemo ovdje istaći da su Njemci, kao odmazdu za više partizanskih akcija 7.  jula 1944. godine izveli iz kotorskog zatvora i strijeljali u Risnu sedam bokeljskih rodoljuba: Bućin Rada Marka, Đurović Sava Rada, Marković Đura Iliju, Matković Joza Nika, Petković Šima Tripa i Petrović Toma Pera.

Neprijatelji su pokušali da vješanjem ljudi po ulicama, ubijanjem djece – skojevaca, uplaše narod i borce. Ali ti zločini nijesu mogli da zaustave borbu za slobodu. Na kraju rata pobjednička Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije imala je 4 armije i oko 800 000 boraca.

Oni su od strane okupatora i domaćih izdajnika strijeljani na ovom mjestu kako bi zaplašili narod i primorali na pokornost, a što je kod naroda izazvalo još veći revolt, ogorčenje i mržnju prema neprijatelju. Dakle, okupator je sprovodio svoju paklenu ideju “ za svakog ubijenog Njemca ubiti stotinu stanovnika, djece, žene, staraca i slično”.

Na nama borcima, potomcima boraca i njihovih poštovaoca i svim građanima je danas i zauvjek velika obaveza da čuvamo sjećanje na borce za slobodu, posebno poginule slobodare koji su umirali za druge, za nas, za potomke da bi živjeli u slobodi i miru. Sjećanje na slobodare i rodoljube koji nijesu žalili svoje živote za bolje svojeg potomstva iskazujemo nezaborav i poštovanje prema svima onima koji su pali za slobodu a nijesu doživjeli da u njoj uživaju bar malo.

 Na kraju, Borović je istakao da ne smijemo zaboraviti prošlost i ljude koji su nam omogućili slobodu. Zato, još energičnije, moramo nastaviti da se borimo i da nadograđujemo kulturu sjećanja na slavne dane NOR-a i revolucije. Jer niko neće moći da nam pomuti ono što mislimo niti će moći da potru istorijske činjenice. Neka je slava palim borcima i neka im je vječna hvala!

SOBNOR CG