Društvo

Povodom obilježavanja Svjetskog dana životne sredine, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, danas je organizovalo akciju čišćenja morskog i obalnog područja Risanskog zaliva.

U akciji su učestvovali predstavnici nacionalnih institucija, ambasada i ostalih inostranih predstavništava u Crnoj Gori, predstavnici Opštine Kotor među kojima je bio  direktor Turističke organizacije Jovan Ristić, zaposeni u doo ,,Komunano Kotor", prestavnici Instituta za biologiju mora sa direktorom Aleksandrom Joksimovićem, predstavnici NVO sektora, ronioci kao i brojni građani, otpad se sakupljao na potezu od Orahovca do Kostanjice, a mještani Risna su u sklopu akcije očistili park i zelene površine na rivi.

Kako je kazao državni sekretar u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak, današnja akcija je smo je jedna od aktivnosti koje će se organizovati u okviru Programa aktivnosti, povodom obilježavanja 30 godina od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.

,, Danas predstavljamo i novi logo koji je posvećen obilježavanju 30 godina od kada je Crna Gora postala ekološka država . Cilj ove akcije je da spojimo sve institucije internacionalne i nacionalne, kao i ona na lokalnom nivou, da zajedno sa svim ljubiteljima prirode iz NVO sektora, ukažemo na problem koji svi imamo, a to je ogromna količina otpada koja se nalazi u našem moru. Upravo jučerašnji sastanak kojeg smo imali u sklopu projekta GEF Adratic, je ukazao da jedan od većih problema u smislu očuvanja morske životne sredine, predstavlja velika količina čvrstog otpada. Risanski zaliv nije odabran slučajno, na to su nam ukazale studije, kao i kolege iz Instituta za biologiju mora i ronioci. Imamo informaciju da ovdje postoji velika količina čvrstog otpada, koji se nalazi prema Verigama i Turskom ratu, a naša namjera je da probamo da izvučemo što više tog otpada, koji u potpunosti ugrožava prirodne morske ekosisteme”, poričio je Mrdak

Direktorica UNDP-a Danijela Gašparikova ističe da mali dio otpada od kojeg će se današnjom akcijom osoboditi more, podsjeća da nismo dovoljno učinili za planetu, a da svojim ponašanjem kakvo je između ostalog i loše upravljanje otpadom, doprinosimo klimatskoj krizi u kojoj se nalazimo već duže vrijeme.

,, Crna Gora je među prvih 10 zemalja koje doprinose ukupnom zagađenju Sredozemnog mora, sa osam kilograma plastike po glavi stanovnika, koja završi u moru. Uz nadu da nismo zakasnili krajnji je trenutak za ozbiljnosti, odlučnost i hitnu akcija. Na samitu Ujedinjenih nacija u oktobru o klimatskim promjenama, učestvovaće 200 država svijeta. Zato Crna Gora ambiciozno planira da postavi novi cilj, da do 2030. smanji emisiju štetnih gasova za 35 odsto. To nas ne spriječava da budemo još ambicioznija, a Crna Gora će na tom putu imati podršku UNDP-a”, naglasila je Gašparikova.

Prisutnima se obratila i slikarka Milena Živković, koja je dizajnirala logo povodom obilježavanja 30 godina od kada je Crna Gora postala ekološka država.

,, Polazište za izradu ovog loga je ljubav prema svemu jer bez toga  je ne moguće raditi bilo šta. Htjeli smo da pomjerimo malu zemlju i istaknemo opštepoznato Trnovačko jezero, koje je karakteristično po obliku srca. Namjera mi je bila da  prenesem poruku koliko smo važni svi mi i svaki gest i svaka akcija pojedinca, koliko je značajna. Zato sam i došla na ideju da slogan bude ,,Svaki list ,svaka kap”, što podrazumijeva da smo svi podjednako važni, a da će se kroz ljubav nešto i uraditi”, pojasnila je Živković.

Direktor Agencije zaštititu životne sredine Milan Gazdić, ističe da Agencija od svog osnivanja učestvuje u obilježavanju ovog globalno značajnog dana, kako bi na simboličan način dala doprinosi jačanju svijesti o zaštiti životne sredine i posjetila na aktualne probleme.

,,Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana životne sredine je obnavljanje ekosistema, a danas počinje i decenija Ujedinjenih nacija za obnavljanje ekosistema. U godišnjem motom iskazana je potreba da se smanje svi negativni uticaji na prirodu, koji imaju za posljedicu kako lokalno tako je globalno nestajanje i brzo smanjenje populacija biljaka i životinja, a koji su posljedica raznih ljudskih aktivnosti poput krčenje šuma i sa njom povezanog gubitka određenih staništa, trgovina divljim vrstama, krivolova, neodržive poljoprivrede i ribolovne praksa, kao i raznih vidova zagađenja, što dovodi do posljedica globalnog zagrijavanja”, kazao je Gazdić.

Ispred Eko fonda obratio se  Drašk Boljević.

,,Eko fond se pridružio Ministarstvo ekologije prostornog planiranja i urbanizma u obilježavanju ovog Svjetskog dana, koji se svakog 5. juna obilježava širom svijeta kroz razne kampanje u kojima je uključen kako vladin tako i nevladin sektor. Cilj je da se skrene pažnja javnosti na brojne ekološke probleme i potrebu očuvanja i unaprijeđenja kvaliteta životne sredine. Današnju akciju smatramo važnim korakom  u unaprijeđenju đodnosa svih građana prema otpadu, s obzirom da je otpad jedan od ozbiljnih ekoloških problema moderne civilizacije. Svi individualni napori kako nas kao pojedinaca tako i organizacija i institucija, pokazuju koliko nam je važno životna sredina i zdravlje ljudi, i šta smo sve spremni da učimo zajedno za samo jedan dan”, navodi Boljević.

 Mladen Mikijelj direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobro je izrazio zadovoljstvo što je dio današnje akcije, ističući da će ovo preduzeće i dalje biti dio svih akcija, koje mogu da doprinesu povećanju svijesti, kao zaštiti životne sredine i poboljšanju kvaliteta morske obale.

,,Sa istim ciljem već smo odradili jednu značajnu akciju, dio smo projekta koji je doveo do prve zaštićene zone na moru Platamuni, a uvjereni smo da ćemo kroz kvalitetnu saradnju sa Ministarstvom i  Institutom za biologiju mora, u  jednom periodu dati značajan doprinos poboljšanju najvažnijeg resursa u Crnoj Gori. Veliko mi je zadovoljstvo što smo uspjeli djelimično da doprinesemo obilježavanju jednog od najvažnijih dana u kalendaru Crne Gore”, poručio je Mikijelj.

Podsjetimo, današnju akciju čišćenja obale risanskog zaliva su pomogli: UNDP, Institut za biologiju mora, Uprava pomorske sigurnosti , Ronilački savez Crne Gore sa centrima Aquanaut iz Podgorice , Poseidon iz Bijele, Plava planeta iz Kotora i Adriatic blue iz Herceg Novog, kompanija Briv Constraction, Bela Boka,  Valgo , Komunalno preduzeća Kotor uz podršku Opštine Kotor, Javno preduzeća za upravljanje morskim dobro Crne Gore, Agencija za zaštitu životne sredine, Eko fond, UNEP, Centar za konzervaciju i arheologiju  Crne Gore, Pomorski fakultet Kotor i volonteri iz NVO sektora.