Društvo

Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti u svijetu. Godišnje od ove bolesti umre oko 20 miliona ljudi. Jedna trećina umrlih od kardiovaskularnih bolesti bila je mlađa od 70 godina. Srčani i moždani udar su odgovorni za 85% umrlih od kardiovaskularnih bolesti. Više od 75% umrlih ljudi od kardiovaskularnih bolesti je živjelo u nisko i srednje razvijenim zemljama.

Od 2000. godine, 29. septembar se obilježava kao Svjetski dan srca u cilju podizanja svijesnosi o značaju uspješnijeg sprječavanja obolijevanja i smanjivanja prijevremenog umiranja od bolesti srca i krvnih sudova.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, i u Crnoj Gori najviše ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti. Uzimajući u obzir posljednje dostupne podatke za period od deset godina, kardiovaskularne bolesti su uzrok za 33,1% - 45,3% svih registrovanih smrtnih slučajva godišnje. Bolesti uzrokovane povišenim krvnim pritiskom, sa udjelom od oko 40% od svih umrlih od kardiovaskularnih bolesti, zauzimaju prvo mjesto. Ishemijske bolesti srca sa udjelom od 25% nalaze se na drugom mjestu. Kardiovaskularne bolesti podjednako pogađaju i muškarce i žene. Od pojedinačnih dijagnoza značajan procenat pripada kardiomiopatijama i srčanom zastoju, a među vodećim pojedinačnim uzrocima smrti kod oba pola nalaze se i hronična ishemijska bolest srca, infarkt miokarda, infarkt mozga i esencijalna hipertenzija.

Rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti vezan je za kombinaciju faktora rizika i uključuje visok krvni pritisak, nezdravu ishranu, visok holesterol, dijabetes, zagađenje vazduha, gojaznost, upotrebu duvana, bolesti bubrega, fizičku neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola i stres. Pozitivna porodična anamneza za kardiovaskularne bolesti, društveno porijeklo, pol i starost zajedno sa prethodno nabrojanim faktorima rizika utiču na rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti.

Kontrolom glavnih faktora rizika (pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost) može se spriječiti 80% prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti.

Zdrava ishrana, život bez duvanskog dima, adekvatna fizička aktivnost i „poznavanje svojih brojeva“ (visina krvnog pritiska, nivo holesterola i glukoze u krvi) su glavni elementi prevencije kardiovaskularnih bolesti.

(IJZCG)