Društvo

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Kapaciteti Specijalne bolnice za psihijatriju „Dobrota“ su popunjeni. Na hospitalnom liječenju se nalaze 233 pacijenta, saopšteno je Radio Kotoru iz ove zdravstvene ustanove.

Direktor, dr Aleksandar Mačić, precizira da je na bolničkom liječenju još između 20 i 30 pacijenata koji se nalaze na tzv. vikendima.

„Time na izvjestan način održavamo ravnotežu, inače bi to bio višak pacijenta sa kojima ne bismo imali gdje. Bolnica je prepunjena, a stanje je još gore, nego što je ranije bilo. Imamo problem velikog broja prijema. Zbog čega je to tako, u odnosu na prošlu, pretprošlu i ranije godine, treba pitati Ministarstvo zdravlja“, podvlači Mačić.

Dodaje da je ustanova suočena sa problemom „nezakonitog rada sudova“.

„Šalju nam ljude u bolnicu bez prateće dokumentacije, sa naređenjima da ih moramo primiti. Time ugrožavaju prava pacijenata i ne obaziru se na to, pa smo ponovo bili u situaciji da imamo madrace po hodnicima, što smo uz teške napore riješili“, kazao je Mačić.

Precizira da je u bolnici trenutno smješteno 75 „sudskih pacijenata“, te da dužina njihove hospitalizacije ne zavisi od ustanove.

„Zavisi od sudova koji su inertni i preko nas riješavaju neke svoje probleme“, smatra direktor kotorske bolnice.

Ističe da bolnica finansira obezbjeđenje angažovano na sudskom odjeljenju.
 
„Država u tome ne učestvuje ni na koji način, iako je to odjeljenje bolnici nametnuto. Međutim, za kapije, prijemne ambulante, bolnički krug nemamo obezbjeđenje, a mogli bismo ga imati tamo gdje je najpotrebnije-prijemnoj ambulanti i kapiji. Inače, unutar odjeljenja obezbjeđenja nisu dozvoljena, jer to remeti prava pacijenata“, navodi Mačić.

Izražava nadu da će ovaj problem biti riješen izgradnjom nove bolnice za „sudske pacijente“ u Spužu. Na taj način, ustanova bi bila relaksirana i kada su u pitanju troškovi angažovanja obezbijeđenja na sudskom odjeljenju.    
 
Naglašava da je prisutan i niz organizacionih, ali i problem dotrajalosti bolničkih objekata.

„Nažalost, zgrade su stare. Obećanja o pomoći i renoviranju su na tome i ostala od strane resornog ministarstva i svih ostalih koji su za to zaduženi.  Za objekte nedostaje prilazni put, rampe, lift, krovovi. Barem pola miliona eura bi bilo potrebno da se završe osnovne stvari. Što se više čeka, to je račun veći. Čeka se nova bolnica koja nikako da dođe. Nije napravljen ni elaborat za lokaciju, sve se to odlaže na štetu svih“, konstatuje Mačić.  
 
Prisutan je i problem kvaliteta hrane, čije rješavanje je u toku.

„Hrana je plaćena, tri obroka za 85 centi. Volio bih da nađem stručnjaka koji će nama omogućiti takav jelovnik, da imamo tri obroka dnevno za taj iznos. Pacijenti se s pravom žale, pokušaćemo to riješiti“, poručuje direktor.

Bolnica „Dobrota“ je paviljonskog tipa, sa osam odjeljenja i nekoliko službi.

Stoga, postoji problem sa transportom hrane i veša, održavanjem bolničkog kruga koji je površine dva hektara.

„Uz pomoć donatora, sponzora, održavamo taj krug i mnoge stvari nabavljamo“, rekao je Mačić.

Ustanova „uglavnom“ ima dovoljno medikamenta, ali joj kadra „uvijek“ nedostaje.

„Tu je naša greška, jer uvijek manje budžetiramo, nego ono što je potrebno. Prvi put sada direktor učestvuje u tome, što je trebalo i ranije, tako da mi ne možemo zaposliti ljude koji nam nedostaju, ako ne ode desetoro. To su problemi koji su u principu naša greška“, ocjenjuje Mačić.

Direktor kotorske bolnice pozdravlja nedavni potez resornog ministra koji se odnosi na odobrenje stalnog boravka za 50 ljekara, što je, kako kaže, saznao iz medija.

„Malo je ljekara. Mi smo imali problem da se niko nije javio za specijalizaciju, osim jedne djevojke iz Bjelorusije koja godinama živi u Crnoj Gori. Završila je srednju školu i fakultet u Beogradu. Ne može da dobije stalni boravak i specijalizaciju, a radi kao doktorka Hitne pomoći u Tivtu. To je vrsta krutosti birokratskog aparata“, konstatuje Mačić.

Zaposlenima u Specijalnoj bolnici za psihijatriju lični dohoci su, kaže, povećani, a izmiruju se redovno.

„Ne možemo se žaliti na plate, imajući u vidu opšti životni standard građana Crne Gore. Međutim,  nemamo svoje prihode kao neke druge zdravstvene ustanove i potpuno zavisimo od pomoći sponzora ili nadležnih institucija“, zaključio je dr Aleksandar Mačić.