Društvo

U jednom od izdanja emisije „Život je more” sa našim sugrađaninom, podvodnim arheologom i profesionalnim roniocem Filipom Popovićem, razgovarali smo o podmorju.

Na početku razgovora Popović je objasnio kako se zainteresovao za ronjenje i podvodnu arheologiju.

„Ronjenje me zainteresovalo kada sam odlučio da se bavim arheologijom. Arheologiju sam počeo da studiram u Sloveniji 2018. godine, dok sam bio tamo posjetio sam jedno nalazište na moru gdje su radili podvodni arheolozi i tada sam se zainteresovao za taj aspekt rada. Uopšteno sam počeo da se interesujem za ronjenje. Kada sam se sljedećeg ljeta vratio kući, odlučio sam da vidim kakva je procedura i šta je potrebno da uradim da bih počeo time da se bavim. Tada sam u Budvi pronašao instruktora sa kojim sam napravio prve korake u ronjenju“, kazao je Popović.

Objasnio je i kako izgleda put profesionalnog usavršavanja u ovom sportu i profesiji.

„Postoje različiti nivoi obuke, prvi je Open Water Diver, a zatim Advanced Open Water Diver. Prvi kurs vam dozvoljava da ronite do oko 18 metara, a drugi do oko 30 metara, a te granice i pravila mogu da variraju od jedne ronilačke asocijacije do druge, jer svaka ima svoj sistem i model rada. Edukaciju sam počeo u PSS ronilačkoj asocijaciji, gdje sam završio prva dva tečaja. Nakon toga sam završio Divemaster kurs, koji je prvi profesionalni nivo i omogućava rad u ronilačkim centrima. Trenutno završavam kurs za instruktora po NAUI asocijaciji, koja ima sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama, na Floridi“, navodi Popović.

Govoreći o dubinama na kojima je ronio, ističe da je najdublji zaron imao tokom rada u Hrvatskoj.

„Najveća dubina na kojoj sam do sada bio je oko 40 metara, kada sam prošle godine radio na Pagu u ronilačkom centru Foka. To su uglavnom bili zaroni do olupina i predjela gdje se može vidjeti zanimljiv podvodni svijet. Međutim, većina mojih zarona nije toliko duboka. Kao neko ko se bavi arheologijom, većinu poslova pod vodom radite u plićim vodama, jer što dublje idete sa današnjom tehnologijom posao postaje logistički zahtjevniji, a mogućnosti za rad su manje“, navodi on.

Popović objašnjava i razliku između podvodne i maritimne arheologije.

„Podvodna arheologija je zapravo grana arheologije koja se bavi istraživanjem i zaštitom potopljene kulturne baštine, obično koristeći robotiku i ronilačke aktivnost. Sa druge strane, maritimna arheologija je naučna disciplina koja se bavi ljudskom aktivnošću vezanom za more kroz istoriju. Zapravo ja se bavim sa obje, kao ronilac i arheolog“, navodi on.

Kao jedno od najzanimljivijih iskustava izdvaja rad na poznatom nalazištu u Hrvatskoj.

„Najzanimljivija destinacija na kojoj sam do sada ronio je lokalitet Gnalić u Hrvatskoj. To je jedno od najpoznatijih nalazišta venecijanskog pomorstva. Riječ je o veoma dobro očuvanom brodu iz 16. vijeka koji je prevozio trgovački teret između Venecije i Istanbula. Iskopavanja vodi profesorica Irena Radić Rossi iz Hrvatske i 2024. godine sam imao priliku da asistiram u operacijama iskopavanja. Nalazište se nalazi na dubini između 28 i 32 metra i izuzetno je bogato artefaktima“, navodi on.

Popović je bio i saradnik na projektu „Wrecks for All“, koji se bavio digitalizacijom podvodne kulturne baštine.

„Projekat je imao za cilj digitalizaciju podvodne kulturne baštine Crne Gore. Za mene je to bila prilika da se bolje upoznam sa našim nalazištima i olupinama. Iako postoje publikacije koje se bave ovom temom, poput istraživanja olupine na rtu Kabala, koja se pretpostavlja da je galeon iz 16. vijeka, tokom projekta sam shvatio da Crna Gora ima veliko bogatstvo olupina duž čitave obale“.

Posebno ističe i zanimljive lokalitete u crnogorskom podmorju.

„Postoji velika koncentracija amfora kod Platamuna gdje ih možete naći na više mjesta. Kada pogledate konfiguraciju obale i uslove za plovidbu u tim predjelima, jasno je zašto je na tom području bilo mnogo brodoloma. U svakom slučaju, naše podmorje ima mnogo potencijala za istraživanje“.

Govoreći o Bokokotorskom zalivu, Popović objašnjava gdje su najinteresantnije ronilačke lokacije.

„U Bokokotorskom zalivu najzanimljivija nalazišta su u Hercegnovskom zalivu. Generalno, zaliv ima problem sa vidljivošću jer se u more sliva dosta slatke vode iz planina, a prisutan je i gust pomorski saobraćaj. Zbog toga ronilačke aktivnosti nisu toliko razvijene što se ide dublje u zaliv. Međutim, u hercegnovskom području postoji PADI ronilački centar Adriatic Blue" koji vodi do nekoliko zanimljivih olupina, uključujući i austrougarski parabrod Tihani sa početka 20. vijeka, na izlazu iz zaliva“, navodi Popović.

On smatra da Crna Gora ima veliki potencijal za razvoj ronilačkog turizma.

Govoreći o zaštiti podvodne kulturne baštine, upozorava da postoji problem krađe artefakata.

„Imamo određene zakone koji regulišu ovu oblast, ali postoji prostor za unapređenje, posebno kada je riječ o njihovom sprovođenju. Nažalost, postoji dosta primjera gdje je podvodna kulturna baština opljačkana. Na primjer, na lokalitetu Kabala, od posljednjih istraživanja 1996. godine nestalo je nekoliko većih artefakata, uključujući i jedno veliko sidro koje se nalazilo u blizini broda“.

Zaključuje da je neophodno raditi na podizanju svijesti o značaju očuvanja podvodne kulturne baštine.

Emisiju možete čuti na linku Život je more

Tekst i foto: Tamara Vuković