Društvo

Predsjednik Vlade Milojko Spajić govorio je na otvaranju Samita lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije koji se danas održava u Kotoru u hotelu “Hayat Blue Bay” , a povećen je Planu rasta u okviru kojeg je zemljama Zapadnog Balkana na raspolaganju 6 milijardi eura u grantovima i povoljnim kreditima, što prema riječima premijera, predstavlja jasan signal posvećenosti Evropske unije ekonomskoj i demokratskoj transformaciji cijelog regiona. 

„Vlada Crne Gore je čvrsto posvećena unapređenju ekonomskog prosperiteta i kvaliteta života naših građana. Sa ovim principom na vrhu naših prioriteta imamo i velika očekivanja od Plana rasta za koji imamo jasno postavljene reformske mjere: od poslovnog ambijenta, digitalne i energetske tranzicije do vladavine prava“ poručio je Spajić.

On je ukazao i na značaj kontinuirane podrške Evropske unije infrastrukturnom razvoju, te istakao da se ona mora nastaviti i uvećavati pod okriljem Plana rasta. Na toj liniji Vlada Crne Gore pripremila je 44 infrastrukturna projekta u oblasti obrazovanja, što je izraz posvećenosti ovom važnom pitanju, ali i odnosa prema mladim ljudima kao našem najvažnijem kapitalu.  

I pored toga što Vlada Crne Gore ima visoka očekivanja od Plana rasta, navodi, pojedini aspekti ove linije podrške zahtijevaju dodatna pojašnjenja u cilju postizanja pune efikasnosti.

Govoreći o pristupu SEPA - jačanju poreske i carinske politike, digitalizacije i zdravstva, premijer Spajić ističe i da pristup Jedinstvenom evropskom tržištu ostaje motor u otvaranju novog horizonta koji će naš region približiti evropskim standardima. 

Ističući da su građani u fokusu svih razvojnih projekata i politika, premijer poručuje da je „investiranje u ljudski kapital za Vladu Crne Gore najvažniji i najdugoročniji aspekt svih reformskih procesa“.

„Pozivam vas da zajedno iskoristimo ovu istorijsku šansu koja se ukazuje Zapadnom Balkanu, da posmatramo Plan rasta kao dio šire vizije za bolju budućnost našeg regiona i Evropske unije u cjelini“ - zaključuje Spajić.

Predsjednica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto istakla je značaj implementacije Novog EU Plana rasta za zemlje Zapadnog Balkana i jačanja regionalne saradnje.

“Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina dolazimo dosta spremni i praitmo sve aktivnosti, kao i dinamiku, odnosno zadate rokove kada je u pitanju implementacija EU Plana rasta za zemlje regije, a naravno učestvujemo i u radu kroz naše postojeće inicijative u kontekstu jačanja naše regionalne saradnje jedinstvenog evropskog tržišta” – kazala je Krišto, najavljujući da će Bosna i Hercegovina biti domaćin sljedećeg Samita.

Predsjednik Vlade Republike Kosovo Albin Kurti istakao je zadovoljstvo što boravi u Kotoru, navodeći da je Crna Gora uvijek bila dobar domaćin.

“Prije 41 godinu u Kotoru je bio moj ujak u političkom zatvoru. Došao je iz Sukobina. Prije 25 godina ja sam postao politički zatvorenik, a kasnije i zatvorenik rata. To je bilo vrijeme Miloševićevog režima, genocida nad albanskim narodom na Kosovu. U Crnoj Gori mi smo imali prijatelja. Albanske izbjeglice koje su pobjegle od pucanja, srpskog projekta istrebljenja Albanaca, našle su sklonište u komšijskom crnogorskom domaćinstvu i dobrodošlici na kojima smo im zauvjek zahvalni” – ističe Kurti, navodeči da se u Kotor vraća danas kao premijer Kosova.

“U isto vrijeme sam veoma sretan da imam svog ujaka slobodnog i zdravog u Sukobinu koji puni ove godine 70 godina” – kaže Kurti.

Napominje da je Evropski Plan rasta odlična mogućnost za sve zemlje Zapadnog Balkana da se skupe zajedno i da diskutuju kako mogu da se integrišu dalje radeći reforme u svojim zemljama .

“U isto vrijeme treba da vidimo kako možemo da uradimo više i bolje sa EU u smislu benefita i programa podrške EU plana rasta, što je u isto vrijeme prilika za nas da imamo pristup evropskim jedinstvenim tržištima.

Markiraćemo desetogodišnji plan ove godine  i radujemo se da imamo bolju kooperaciju koja podrazumijeva zajedničko de fakto i de jure priznanje svih zemalja Zapadnog Balkana” – poručuje Kurti.

Na Samitu je govorio i premijer Albanije Edi Rama

“Ovaj nevjerovatno inspirativan proces otvoriće novu budućnost za sve naše zemlje da sarađuju sa EU jedinstvenim tržištem i razmjenu dobara dok kreiraju nove mogućnosti za svoje ljude.
Ideja da ove godine možemo da omogućimo finansijske transfere naših ljudi mnogo jeftinijim zato što neće imati teret troškova jeste dobra za sve nas” – ističe Rama.

Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić istakao je da su zemlje Zapadnog Balkana na korak da se približe jedinstvenom evropskom tržištu koje je od velikog značaja za cijelu regiju. On vjeruje das a EU region može da ostvari važne rezultate.

Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji napominje da je današnji Samit u Kotoru nastavak sastanka iz Tirane gdje se diskutovalo o mogućnostima rasta i da lideri zemalja Zapadnog Balkana mogu da rade zajedno i sarađuju kao budući članovi EU.

“Danas je Plan rasta realnost. Razgovaramo kako ćemo uspostaviti priroitete regiona Zapadnog Balkana.
Najvažniji je program SEPA od kojeg će biznisi cijelih regija moći da ostvaruju benefite. Plan rasta već počinje” – poručuje Varhelji.

Pomoćnik sekretara Biroa za evropske i evroazijske poslove James O’Brien ističe da Sjedinjene Američke Države podržavaju inicijativu Evropskog rasta.

“Radi se o 18 miliona ljudi koji kreiraju bolju budućnost za svoje građane i za svoje zemlje.
Ove godine zemlje će se pridružiti EU području plaćanja. To će sniziti troškove za 7 posto svaki put kada neko pošalje novac preko banke. Radi se o postavljanju benefita za građane regije koji se udružuju u evropsko jedinstveno tržište. Mi u Americi vjerujemo da je to vitalno da svi u ovoj regiji iskažu svoje potencijale” – ističe O’Brien.
 

Specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Republike Francuske Rene Troccaz ističe da za Francusku Zapadni Balkan nije samo opcija već potreba.

“Situacija na našem kontinentu se mijenja radikalno još od rata koji je počeo prije dvije godine u Ukrajini. Sada moramo da se krećemo brzo.  Plan rasta nije samo novac. Jesu finansije, ali takođe i reforme bližoj integraciji tržišta šest zemalja Zapadnog Balkana evropskom jedinstvenom tržištu. Od 6 milijardi eura imaće benefite kako zemlje, tako i njihovi građani. Kada pričamo o transportu, možete li zamisliti regionalnu povezanost da putujete dva sata od Tirane do Sarajeva, kao i od Novog Sada do Skoplja. To će biti velika promjena za mnoge ljude” – ističe on.

Drugi prioritet je, kaže,  životna sredina.

“Za sve građane ove zemlje važno je koju vodu piju i kakav vazduh udišu. I na ovom poglavlju moramo da radimo jako.
Sve ove zemlje imaju svoju istoriju. Ponekad je ta istorija bila bolna. Moramo da prevaziđemo nesuglasice.
Razlog zbog kojeg su zemlje poput Italije i Njemačke odlučile da kreiraju EU bio je mir, a zatim prosperitet. Želim sreću na tom putu” – poručio je Troccaz.

Održan je panel “State of play and future plans – New growth plan”, a nakon toga i konferencija ministra Spajića i komesara Varheljija.

Samit se organizuje pod sloganom „Jedan region, zajednička vizija” (One region, common vision).

Premijer Crne Gore Milojko Spajić poručio je da su zemle regiona okrenute budućnosti, ekonomiji i evropskim integracijama.

“Ovo je region koji će biti ekonomski napredan, koji će biti dio EU i to je apsolutno sada nepovratan proces.

Prošlost ne smije definisati budućnost. Budućnost je ta koja mora definisati prošlost. To je ključna poruka koju želimo da pošaljemo danas. Govorili smo o nekim jako optimističnim temama da možemo jako brzo biti dio zajedničkog tržišta, što je enormno bitno za sve nas sa Zapadnog Balkana” – ističe Spajić.

Napominje da Zapadni Balkan nije malo siromašno tržište, već dio velikog i bogatog tržišta.

“Mala Crna Gora nije pola miliona, sedam milijardi BDP, već je mala Crna Gora dio 25 triliona BDP-a i pola milijarde ljudi. To su velike poruke koje su nikada bliže.

Mislim da je Crna Gora pravi centar regiona, da ima razumijevanja za sve, da će Crna Gora dati ne 100 posto, nego nego 100 miliona posto da imamo savršene odnose sa svim državama regoina. Nećemo ostaviti niti jedan kamen neprevrnut dok ne nađemo rješenja za sva pitanja koja će u budućnosti olakšavati bilateralna pitanja. Jako mi je drago da smo svi okrenuti prema budućnosti i onome što nas sve spaja, a to je ekonomija i Evropske integracije” – poručuje Spajić.

Tekst: Irena Mačić Đurić
Foto: Radio Kotor