Društvo
PETROVIĆ: PRIHVATANJE OSREDNJOSTI PUT DO NEZADOVOLJSTVA, A DIJETE KOJE STEKNE ZNANJE I OSTVARUJE CILJEVE - ODRASTA U ZADOVOLJNOG ČOVJEKA I KORISNOG ČLANA DRUŠTVA
Tekst Jelena Kljajević
Foto Radio Kotor
Gost dječje emisije “Radost” danas je bio pisac za djecu i mlade Uroš Petrović.
Dobitnik je velikog broja najprestižnijih nagrada za književnost za djecu, koautor programa “NTC system učenja” i autor koncepta “Zagonetna pitanja”, koji podstiču razvoj funkcionalnog znanja i kreativnog načina razmišljanja.
Danas je, ističe, veliki zadatak probuditi interesovanje kod djece ali je to itekako moguće.
“ Zadatak učitelja i vaspitača za koje smatram da su najvažnije profesije u svakoj državi je da zajedno sa roditeljima naprave atmosferu koja će učiniti da djeca napreduju, razvijaju način razmišljanja, dosegnu umom neke stvari, sami smisle nešto novo …. To je važno, u tom uzrastu se “prave ljudi”. Ako uspijemo da jedno dijete koje ima razvijenu maštu, duh i hrabrost dovedemo do toga da odraste, stekne obrazovanje, znanje i iskustvo – onda smo mi “stvorili” zadovoljnog čovjeka koji će napraviti neki iskorak u svojoj oblast i biti srećan. Nažalost, važi i obratno. Mnogo djece se tokom obrazovanja “ukalupi”, potom im dani postaju isti, pristaju na osrednjost i mi onda, nemamo srećnog čovjeka, a samim tim ni korisnog člana društva” – objašnjava Petrović u razgovoru sa Jelenom Kljajević.
Misija svih nas koji smo usmjereni na mališane jeste, dodaje, da ih nadahnemo.
“ Ja pišem onako da meni bude zabavno, a ispostavilo se da djeci to prija i meni je to zadovoljstvo. Napisao sam dvadeset jednu knjigu, od kojih je posljednja zapravo moja prva knjiga bajki. Držim se toga da čitanje bajki mališanima utiče i na njihovu inteligenciju, a to je, kako sam negdje pročitao, rekao Ajnštajn. Vodio sam se time i napisao bajke” – kaže Petrović.
Moje sugestije za mališane, u radu sa njima jeste da nikada ne pristaju da rade nešto bez želje da budu najbolji.
“ Možda nećeš biti najbolji jer i nema toliko prvih mjesta na svijetu, ali ako ne radiš sa željom i namjerom da daš sve od sebe, onda se zapitaj u čemu griješiš” – kaže Petrović.
Igra je najbolji način za učenjem, a NTC program učenja upravo je u tu svrhu i koristi.
Sastavljen je iz različitih aktivnosti i igara za decu, koje se temelje na saznanjima o razvoju i radu mozga i koje, kako mnoga istraživanja pokazuju, imaju pozitivan efekat na razvoj mozga u periodu kada je to najvažnije, u periodu najintenzivnijeg rasta i razvoja, od rođenja, pa do približno desete godine starosti.
“ NTC program je jako koristan, a ja sam ponosan što sam jedan od koautora ovog sistema kojim se u zadnje vrijeme više od mene bavi Ranko Rajović. Posebno pamtim kampove koji su u okviru ovog programa organizovani i to je ogromno iskustvo i za djecu i za nas koji sa njima radimo” – kaže Petrović.
Vremena su se promijenila ali to ne smije da nas obeshrabri već mora da utiče na našu kreativnost, pa tako i onu koja se tiče rada sa djecom. Činjenica je da djeca danas manje pričaju ali i da sve kasnije počinju da govore.
“ Prije nekih tridesetak godina prosječno dijete je postavljalo 437 pitanja dnevno. Kako mozak funkcioniše? Dijete mu onim što radi zapravo saopštava što mu je potrebno i mozak to obrađuje, uklapa sve. Za jednu prosječnu riječ treba sedamdeset pet mišića da se sinhronizuje i to nije lako. Djeca danas manje pričaju, zagledaju se u telefone, tablet uređaje…Djeca kasne u govoru jer ne govore kao prije. Savjetujem da se sa djetetom razgovara, da mu se čitaju bajke. Inače, dijete kojem se čitalo kad je bilo malo ima za trećinu bolja postignuća u životu od onog koje je drugačije odrastalo. Razgovarajte sa svojom djecom, “pravite im stimulacije”. Ako se zagledaju u neki ekrančić neće uspjeti da razviju govor u toj mjeri koja je potrebna. Najbolja prevencija je razgovor, ali smislen i zanimljiv, jer se u suprotnom javlja otpor. Sa bebom, recimo, treba razgovarati još dok je u majčinom stomaku” – savjetuje Petrović.
Istraživanja su pokazala da su benefiti čitanja jako izraženi i zato je to moja preporuka svima, od najmlađeg uzrasta.
“ Utvrđeno je da postoje brojne koristi od čitanja. Oni koji čitaju – vještiji su sa riječima, rječnik im je bogatiji, ako su vješti sa riječima imaće više samopouzdanja da izraze stav, daju predlog ili se nečemu usprotive. Čime god se bavio u budućnosti – bio ti novinar, pisac, političar, apotekar – to je velika prednost nad drugima i to se zna” – zaključuje Petrović.