Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

24.11.2023
782

PETRIČEVIĆ: PRIMJENOM BIOSIGURNOSNIH MJERA DO SPREČAVANJA POJAVE AFRIČKE SVINJSKE KUGE (AUDIO)

Tekest: Sanja Čavor
Foto: Radio Kotor/S.Č.

Afrička svinjska kuga (AKS) još uvijek nije stigla u Crnu Goru, ali je trenutno prisutna u Srbiji i Bosni i Hercegovini.    
Veterinar Marko Petričević za Radio Kotor danas kaže da se razlikuje od većine drugih, prekograničnih bolesti životinja, po tome što se ne liječi, niti postoji vakcina protiv nje.
Važan aspekt kontrole bolesti je, naglašava, upravo komunikacija sa zainteresovanim stranama na svim nivoima, od proizvođača do šire javnosti.
“Iako bezopasna za ljude, ova izrazito zarazna virusna bolest ima ozbiljne društveno-ekonomske posljedice u zahvaćenim zemljama. Neki od simptoma bolesti su iznenadno uginuće jedne ili više svinja, gubitak apetita, povišena tjelesna temperatura do 42°C, otežano disanje, klonulost, kašalj”, pojašnjava Petričević.
Bolest se, kaže, prenosi na različite načine.
“Kontaktom zaraženih i zdravih svinja, ishranom svinja pomijama, odnosno kuhinjskim otpacima u kojima se mogu naći ostaci zaraženog svinjskog mesa, ali i inficiranim krpeljima, odjećom, obućom, glodarima. Poseban rizik za pojavu bolesti su mala individualna i/ili mkomercijalna gazdinstva sa niskim nivoom biosigurnosnih mjera, stočne pijace na kojima se otkupljuju životinje sa raznih strana, kao i nelegalni promet životinja”, napominje naš sagovornik.
On je pozvao držaoce svinja da se pridržavaju svih preporuka i mjera za sprečavanje pojave ove bolesti, odnosno na sprovođenje strogih mjera kontrole i primjenu biosigurnosnih mjera na gazdinstvu.
“Neke od njih su pridržavanje propisa o identifikaciji životinja, njihovom kretanju i prometu, obavezna prijava svake bolesne ili uginule domaće ili divlje svinje nadležnom veterinaru, prilagođenost prostora gdje se drže svinje, čišćenje i dezinfikacija objekta i opreme, odjeće i obuće, psrješavanje kontakta domaćih sa divljim svinjama, te mjere uklanjanja glodara, ektoparazita i zaštite životinja od krpelja. Osim toga, važno je i pravilno rukovanje stajnikom i propisno odlaganje nusproizvoda”, poručio je Petričević.    
 

Eisiju možete poslušati na linku Nedjeljni razgovor

 

 

 

 

Podijeli na: