Društvo

Gošća emisije “Nedjeljni razgovor” Radio Kotora bila profesorica fizičkog vaspitanja Petra Ćetković.

U nastavku pročitajte intervju koji je sa našom sagovornicom zabilježila novinarka Radio Kotora Sanja Čavor.

Istraživači sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Crne Gore su krajem januara ove godine predstavili analitički pregled tjelesne kompozicije djece u Crnoj Gori po regijama i opštinama. Između ostalog, djevojčice iz Kotora i Mojkovca i dječaci iz Ulcinja i Plužina su najgojazniji, dok se ovaj problem najmanje javlja kod djevojčica iz Plava i Andrijevice i dječaka iz Andrijevice i Žabljaka. Kako tumačite ove podatke?

Upoznata sam sa istraživanjem koje je sproveo Fakultet za sport i fizičko vaspitanje. U pitanju je trenutni uzorak, ali svakako, postotak gojaznih je svuda uvećan. Plašim se da će taj trend nastaviti se ne okrenemo rješavanju ovog problema, koji nije izolovan i samo karakterističan za našu državu, već predstavlja globalni fenomen. Značaj fizičke aktivnosti bitniji je nego ikada. Akcenat je na fizičkom vaspitanju djece i mladih koje se sprovodi kroz redovnu nastavu u školama. Na taj način možemo motivisati djecu za bavljenjem sportom nakon završetka školskih aktivnosti. S druge strane, sportski klubovi bi trebali imati obzira prema djeci koja plaćaju članarinu, te imati u vidu vrijeme kada se sprovodi trening kako bi postigla sve, prije svega obaveze prema školi, a onda i sportske aktivnosti. Neophodna je hitna reorganizacija, kao što to rade sve razvijene zemlje u Evropi i svijetu, gdje je nastava fizičkog vaspitanja primarna, gdje se u okviru nastave organizuju utakmice, turniri, takmičenja, gdje se postignuti rezultati s ponosom objavljuju, a djeca zbog toga nagrađuju.  

Najnovija statistika pokazuje da je kod tinejdžera između 12 i 16 godina ukupna fizička aktivnost u toku pandemije opala na nivou cijele grupe, a period neaktivnosti se znatno povećao. Tome je svakako doprinijela i pandemija korona virusa. Kako se u tom periodu odvijala nastava fizičkog vaspitanja?  

Dvoipogodišnji period pandemije korona virusa nas je doveo do toga da su se sve sportske organizacije zatvorile, a fizička aktivnost ostala po strani. Djeca su bila u svojim domovima, potrošnja energije kod njih je drastično bila smanjena, a unos hrane ostao isti ili je uvećan. Slobodno vrijeme su provodili uz nezdrave grickalice, pune aditiva, gledajući televiziju i igrajući igrice. Ovi rezultati istraživanja su upravo posljedica sveukupnog opuštanja i promjena u ishrani. Njihov radni dan je bio usmjeren na dešavanja koja su se odvijala preko telefona i tableta. Plan i program rada u školama je podrazumijevao da najviše vremena provode uz knjigu, uglavnom bez slobodnog vremena. U protekle dvije godine djeca su se bavila društvenim mrežama, a njihovi idoli postali su razni influenseri i blogeri. Sportisti i rezultati koje psotižu su, nažalost, bili zaboravljeni, kao i rituali porodičnog praćenja utakmica. Za vrijeme kovida trudila sam se da se nastava sprovodi kroz postojeću web platformu. Djeca su dobijala zadatke, redovno ih ispunjavala, spremala su zdrave obroke i zabavljala se. Kada se situacija stabilizovala, uslijedio je povratak u školske klupe, što su učenici/ce jedva dočekali/e. Istakla bih da se radi o mladima koja su veoma aktivni, koji najviše vremena provode uz more, treniraju razne sportove, voze rolere, bicikl i sl.

Šta podrazumijevaju i kome se preporučuju lagana, a kome umjerena fizička aktivnost?

Djeca nižeg uzrasta (predškolci, djeca prvog i drugog razreda) bi trebala da se bave aktivnostima koja podrazumijevaju prirodne pokrete, kao što su trčanje hodanje, skakutanje, provlačenje, puzanje, održavanje ravnoteže na razne načine. Kada se prođe ta vrsta aktivnosti, naredni korak je osluškivanje i posmatranje djeteta od strane roditelja kojim bi to sportom željelo da se bavi. To je period do kraja osnovne škole kada dijete najčešće pokaže sklonost ka nekom sportu. Shodno njegovom uzrastu, određuje se i jačina opterećenja. Naglasila bih ovog prilikom da su obavezne konsultacije sa ljekarom na početku trenažnog procesa, bilo da se radi o djeci nižeg uzrasta, višeg ili su u pitanju tinejdžeri. Neophodan je ljekarski pregled od strane stručnjaka sportske medicine koji će dati kompletnu analizu o ispitaniku (kapacitet pluća, krvnu sliku, EKG, stanje kičmenog stuba, stopala, psihološki momenat… ).

Postoji li razlika u upražnjavanju vježbi kod dječaka i djevojčica školskog uzrasta?

Generalno, ne postoji, naročito ako govorimo o ranom školskom uzrastu. Ono što je im je zajedničko jeste da budu u pokretu i razviju motoriku. Intenzitet treninga se zapravo  prilagođava uzrastu, a ne polu.

Brzo oblikovanje tijela i instant rezultati ne postoje.  Šta su Vaše preporuke?

Trenažni proces je kompleksan proces, sastavljen od treninga, izbalansirane ishrane, discipline i motivacije. Često čujemo: “Treniraj mjesec/dva, jer se treba pripremiti za ljeto”. To su marketinške obmane. Moramo početi najprije sa buđenjem svijesti o zdravim stilovima života. Ta promjena traba početi već danas. Da, kao roditelji, objasnimo da kontinuirana fizička aktivnost nije obaveza, već način života. Rješenje je samo u nama i našoj odluci.

Koje su greške prilikom vježbanja, da li je to priključivanje grupi u kojoj su svi spremniji od nas (što zna biti vrlo demotivišuće), nedovoljno trajanje treninga, preskakanje zagrijevanja i istezanja?

Sve što ste naveli su najčešće greške i preduslov za demotivisanje jednog djeteta. Pri uključivanju u trenažni proces izuzetno je važno obaviti razgovor sa trenerom ili fitnes instruktorom koji ima višegodišnje radno iskustvo i koji će uzeti u obzir sve informacije o djetetu koje hoće da trenira. Trener/ica bi trebalo da obrati pažnju na uzrast djeteta, prethodni trenažni proces ako ga je prošlo, fizičke predispozicije (težina i visina), psihološki momenat u kojem se dijete nalazi. Potrebno je i u par navrata posmatrati dijete koje se prvi put uključuje u trenažni proces. Jedan od važnih momenata je i vrijeme trajanja treninga koje ne bi trebalo da bude manje od sat vremena, a prekid tokom radne sedmice ne veći od jednog dana. Jedan od najbitnijih faktora uspješnog treninga svakako je zagrijavanje mišića, te smirivanje tijela i pulsa nakon treninga.

Koliko puta sedmično je potrebno da tinejdžeri vježbaju?

Ja sam pobornica kontinuiranog rada. Optimalni broj treninga za jednog tinejdžera je četiri puta na sedmičnom nivou, sa tri dana pauze. Raspored je sljedeći: ponedeljak i utorak trening, srijeda pauza, četvrtak i petak trening i vikend pauza. Taj trening bi trebao biti oko sat vremena, a pauza je važna kako bi se mišići regenerisali, odmorili i pripremili za sljedeće treninge. Unos energetskih obroka, uz deficit fizičke aktivnosti, poguban je za jedan mladi organizam. Shodno fizičkim aktivnostima se planira i ishrana. Moramo uzeti u obzir da unos hrane ne smije biti isti za djecu koja uopšte nisu aktivna, za onu koja su u trenažnom procesu, tinejdžere koji veći dio dana provode uz računare, igrice i profesionalne sportiste. Dakle, dnevna kalorijska potrošnja je od 900 do 2 000 kalorija. Sagorijevanje kalorija i unos hrane moraju biti u balansu.

Gojaznost kod djece je veliki problem iz više razloga. Stvaraju se uslovi za razvoj brojnih respiratornih problema, dijabetesa, a naročito psihosocijalnih problema. Kako bi trebao izgledati dan jednog/e tinejdžera/ke ispunjen adekvatnom fizičkom aktivnošću?  

Dan jednog tinejdžera/ke bi trebao biti bez iscrpljujućih vježbi i naglih odricanja, uz balans unosa kalorija. Fizička aktivnost od sat vremena je primarna zbog bržeg rasta kostiju od rasta mišića i u većini slučajeva uvećavanja masnih naslaga. U ovim slučajevima mišići nisu dovoljno jaki da drže kosti koje počinju da se krive. Stoga jedan tinejdžer/ka, pored fizičke aktivnosti, mora da povede računa i o izbalansiranoj ishrani. Aktivnosti koje bih ja preporučila su: vožnja bicikla, brzi hod, vožnja rolera, plivanje, pješačenje u prirodi.

Disanje je tokom izvođenja vježbi jako važno?

Za uspješan i jak trening je veoma bitno pravilno disanje. Cirkulacija kiseonika kroz mišiće je jedan od bitnih faktora za izradnju istog, njegovo prokrvljavanje, oblikovanje i rast. Takođe, pravilan dotok kiseonika do pluća, srca i mozga je preduslov za dobro fiziološko stanje vježbača u toku treninga i nakon treninga.

Jedna konzerva energetskog napitka na dan može mlad organizam da dovede do ubrzanog lupanja srca, a u ne tako rijetkim slučajevima, čak i do srčanog udara. Ipak, svjedoci smo da djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, kako bi duže ostala budna za obaveze koje ih očekuju u školi, nerjetko konzumiraju ova pića?

Kao što nepravilna ishrana može da dovede do dizbalansa hormona, tako i energetska pića mogu prouzrokovati velike probleme kardiovaskularnog sistema, dovesti do ubrzanog rada i preskakanja srca, nesanice, uznemirenosti i razdražljivosti. Jedan mladi organizam nema snage da kroz organizam isfiltrira energetsko piće koje u sebi sadrži kofein i prevelike doze šećera. Moram spomenuti i taurin, koji je sastavni dio energetskih pića i njegov uticaj na zdravlje još uvijek nije dovoljno ispitan. Apostrofirala bih da ljudski organizam proizvodi taurin, oko 120 mg na dan, a recimo, u jednoj flašici energetskog pića ima ga oko 1000 mg. Ova zabrinjavajuća činjenica govori o tome koliko je jedno energetsko piće visoko rizično, ne samo za djecu, nego i za odrasle.

Majka ste i troje djece školskog uzrasta. Kako izgledaju njihovi obroci i dnevna rutina?

Obroci su nam izbalansirani, uz unos puno domaćih prozvoda. Jutro počinjemo sa prženim jajima, mladim sirom, uopšte, ugljenim hidratima i proteinima. Nekada to budu i masnoće iz mlijeka (sir, jogurt, …). Ručak je  raznovrstan tj. a podrazumijeva povrće, meso, salatu, čorbe. Večera je najmanja i najjednostavnija. Moram naglasiti da su obavezne i užine u koju spadaju: voće, jogurt, koštunjavo voće, nekada to bude i sladoled u ovom ljetnjem periodu ili neki drugi slatkiš. Uz ovakvu ishranu, dolazi i fizička aktivnost. Na dnevnom nivou je to oko sat vremena za svako dijete ponaosob. Podsjetiću da se benefiti fizičke aktivnosti ne odnose samo na fizičko zdravlje. Ona je istovremeno važna za usavršavanje motoričkih sposobnosti, psihološko blagostanje, kognitivni razvoj socijalnu kompetenciju i emocionalnu zrelost. Zato bih ovom prilikom apelovala na roditelje da svojoj djeci ukažu na nužnost bavljenja sportom ili bilo kojom fizičkom aktivnošću. Smatram da je jedno dijete koje odlazi redovno na treninge, sarađuje sa drugom djecom, uči da dijeli, druži se, saosjeća, poštuje starijeg, spremno prihvata kritiku, emotivno stabilnije i jednostavno nema vremena da razmišlja o nekim negativnim, tj. za njega nebitnim stvarima koje ga okružuju. Dijete koje je aktivno  neće imati vremena ni za šta drugo, već će tražiti vremena da se odmori, uči i adekvatno priprema za naredni radni dan.

Kako na najbolji način da djeca provedu još petnaestak dana bez školskih obaveza, da nauče nešto novo i osnaže svoje tijelo i um za nove izazove koji ih očekuju od septembra?

Djeca koja žive uz more su privilegovana i trebalo bi da iskoriste tu prednost. Dok ne zahladi, preporučujem dosta plivanja, ronjenja, skakanja u vodu, razne igre sa loptom. Ishrana bi trebala da bude raznovrsna i lagana, da obiluje voćem i povrćem, ribom. Da što više hodaju bosi ili po neravnoj podlozi. Ukoliko su u prilici, da vikende iskoriste za odlazak na planinu ili neku drugu destinaciju kojoj se raduju, a koja odnosi promjenu dnevne rutine u njihov život. Preporučujem da se druže i nauče neke nove vještine.

Naša sagovornica Petra Ćetković je trenutno na funkciji direktorke Osnovne škole “Ivo Vizin” na Prčanju.

Reprizu emisije “Nedjeljni razgovor”, koju je uredila i vodila Sanja Čavor, možete poslušati danas od 19 i 30 na talasima Radio Kotora.  

Tekst: Sanja Čavor

Foto: Radio Kotor