Društvo

Akvarijum “Boka” od početka godine zabilježio je oko 10.000 posjeta, a tokom školske 2022/23 godine sa podvodnim svijetom Jadrana imalo je prilike da se upozna više od 5.100 učenika škola iz Crne Gore- 2.800 iz centralne i sjeverne i 2.300 iz južne regije.

To je za Radio Kotor kazala viša naučna saradnica u Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Branka Pestorić.

,,Zahvaljujući donacijama Rorary kluba Kotor i Morskog dobra organizovane posjete djece sa primorja su bile besplatne. Kada je u pitanju struktura posjetilaca, riječ je uglavnom o porodičnim posjetama, koje iznose blizu 30%, a čak 50% posjetilaca u prvoj polovini godine bile su školske i predškolske grupe. Od ove godine su u prodaji i godišnje karte sa kojima posjetioci mogu u neograničenom broju posjećivati Akvarijum”- kazala je Pestorić.

Kako ističe, djeca su veoma zainteresovana za živi svijet u moru.

,,Nama je zadovoljstvo raditi sa predškolskim i školskim uzrastom djece, ali i sa učenicima srednje škole i studentima, jer oni već imaju neka drugačija i ozbiljnija interesovanja”- dodaje Pestorić.

Vrste koje privlače najveću pažnju posjetilaca Akvarijuma, kako navodi, su riba kernja, zatim, kostorozi i raže.

,,Imamo i novog stanovnika koji privlači posebnu pažnju, a to je riba lav. Riječ je o invazivnoj vrsti, koja je prvi ulovljeni primjerak u crnogorskim vodama. Vjerujemo da na istom mjestu gdje je ulovljena ova jedinka postoji veći broj, pa se nadamo da ćemo u narednom periodu sadržaj obogatiti upravo ovom vrstom. Ono što nam nažalost nedostaje ove godine, zbog specifičnih vremenskih prilika, koje su bile tako maja mjeseca su meduze, ali sada radimo na laboratorijskom uzgoju i nadamo se da ćemo za dva mjeseca imati jedinke iz našeg uzgoja”- objašnjava Pestorić.

U bazenima Akvarijuma Boka posjetioci mogu vidjeti između 50 i 60 biljnih i životinjskih vrsta.

,,Što se tiče nekih većih ulaganja projekti su uglavnom završeni, međutim, postoji IPA trilateralni poziv Hrvatska-Bosna i Hercegovina- Crna Gora, gdje aktivno učestvujemo u apliciranju i nadamo se da ćemo nekom dijelu biti uspješni, što bi nam dalo mogućnost za dalja planiranja investicija. To je prije svega proširivanje izložbenog dijela u dvorišnoj dijelu u vidu paviljona i drugih skulptura, kao i kada se za to stvore uslovi, formiranje jednom jednog rehabilitacionog centra za morske kornjače. Međutim, to je zahtjevan posao koji izuskuje izvjesno vrijeme i stručno osoblje”- kaže Pestorić.

Ona podsjeća da je tokom ove školske godine organizovane edukativne radionice za učenike osnovnih škola iz opštine Kotor.

,,Imamo u planu da to postane redovna praksa i da sljedeće školske godine, ukoliko budemo u mogućnosti, napravimo jedan plan gdje bi bilo obuhvaćeno više škola iz više opština. Edukativne radionice organizovane su kao tri školska časa, gdje su djeca imala priliku da se upoznaju sa radom Instituta za biologiju mora, planktonskim organizmima, radom sa lupom, uzorkovanjem, pa čak i sa disekcijom riba, što im je privuklo posebnu pažnju jer je to praktični dio biologije”- navodi Pestorić.

Početkom juna je, kako podsjeća, otvorena izložba pod nazivom “Delfin je moje ime”  u saradnji sa Inovaciono preduzetničkim centom Tehnopolis  i Prirodnjačkim muzejem iz Podgorice.

,,Istraživanje delfina koje je Institut za biologiju mora sprovodi kroz svoje aktivnosti je vrlo značajno. Sve vrste delfina su zaštićene i Crnoj Gori, a ovom izložbom želimo da apelujemo na naše posjetioce, da se ponašaju u skladu sa prirodom i nekako gledajući očima delfina i koristeći našu postavku, shvate da smo mi samo trenutni stanovnici plavih dubina koji utičemo na njihovo prirodno okruženje. Pored eksponata u ponudi imamo i naočare za virtualnu realnost koje daju poseban doživljaj naročito mlađim generacijama. Imaju mogućnost da uživaju u posebnom doživljaju da u virtualnoj realnosti plivaju ne samo sa delfinima, već i sa drugim vrstama morskih organizama. Takođe, ono što je nedavno novo je audio vodič koji posjetioci dobijaju uz kupljenu kartu,  na ukupno sedam svjetskih jezika”- zakjljučila je Pestorić.

Tekst i galerija fotografija: Tamara Vuković

Naslovna fotografija: Privatna arhiva