Društvo

U Bokokotorskom zalivu su se i ovog proljeća, kao i ranijih godina, pojavile meduze. Više ne tako rijetko, sa obale se može uočiti više vrsta iz grupe želatinoznih organizama.

Iz kotorskog Instituta za biologiju mora saopštavaju da su do ove godine u našem zalivu zabilježene vrste: Chrysoara hysoscella-kompas meduza, Aurelia, Discomedusa lobata i Drymonema dalmatinum.

Kako je za Radio Kotor danas pojasnila naučna saradnica Instituta dr Branka Pestorić, Chrysoara i Drymonema pripadaju grupi „opasnih“ meduza jer posjeduju duge, tanke niti na kojima se nalaze žarne ćelije koje u kontaktu sa kožom pucaju, te izazivaju određene iritacije. Chrysoara, zbog svoje izražene simetrije zvona i prisustva tamnih, radijalno raspoređenih pruga, u narodu je poznata i kao „kompas meduza“.

„Drymonema je vrsta meduze koja dugo nije bila zabilježena u Jadranu, međutim, posljednjih godina njena populacija se obnovila, te se često bilježi u cijelom Jadranu i Bokokotorskom zalivu. Aurelia sa četiri prepoznatljiva kruga koji podsjećaju na pun mjesec  (Moon jelly) teže se uočava zbog svog providnog tijela. Njoj slična, a posljednjih godina brojna, je i Discomedusa lobata. Spadaju u bezopasne meduz, budući da njihov otrov ne prodire kroz kožu čovjeka“, saopštila je Pestorić.

Kako su pomenute vrste meduza već redovni posjetioci našeg mora, jasno je, kaže, da su one u našem zalivu uspostavile populaciju, to jest, da postoje polipi (oblik pričvršćen za morsko dno) iz kojih one nastaju bespolno-pupljenjem tokom proljeća. „Da li će se one pojaviti u velikom broju, zavisi upravo od toga, koliko su sredinski uslovi odgovarali razvoju polipa i njihovom pupljenju“, navela je Pestorić.

Ove godine kotorski Institut za biologiju mora UCG, u saradnji sa Javnim preduzećem Morsko Dobro, sprovodi istraživanje polipa u Bokokotorskom zalivu, što za cilj ima određivanje gustine populacija meduza, njhovu distribuciju, te bliže upoznavanje sa životnim ciklusom pojedinih vrsta koji je još uvijek nedovoljno poznat. „Kroz dijeljenje brošura, želja nam je da se javnost bolje upozna sa vrstama koje se mogu vidjeti kod nas, kao i njihovim osnovnim karakteristikama. Kako ne možemo biti na moru u svakom trenutku, svaka informacija o uočenim meduzama nama je korisna“, naglašava Pestorić, podsjetivši da su meduze sve brojniji stanovnici mora, kako u svijetu tako i kod nas. „Razlog su najprije klimatske promjene ali i  rast temperature mora, zatim, eutrofikacija-što obezbjeđuje dovoljnu količinu hrane (planktona) za njihov razvoj, a u hranidbenim lancima, imaju vrlo važnu ulogu zbog svog velikog kapaciteta ishrane. Pojedine vrste se hrane jajima i larvama riba, a neke se hrane meduzama, pa su ovi organizmi uvijek u odnosu predator-plijen. Među njihovim pipcima često se mogu vidjeti i ribe koje nalaze zaklon ili veću količinu i lakše dostupnu hranu“, rekla je Pestorić.

Meduze su, ističe, vrlo osjetljiva grupa organizama, te svaka vremenska promjena (jak vjetar, talasi, promjena temperature mora) može uticati na njihovo povlačenje u dublje slojeve mora ili na povećanje njihove smrtnosti. Podaci govore da tek 10% od ukupnog broja meduza doživi stadijum odrasle jedinke.

„Od ove godine su pomenute vrste zabilježene u svim djelovima Bokokotorskog zaliva, a slična situacija je i u Sjevernom Jadranu gdje su skoro svake godine posebno brojne vrste iz roda Aurelia“, zaključila je Pestorić. 

(Foto: Radio Kotor, dr Vesna Mačić, Institut za biologiju mora Kotor)