Društvo

Iznimna bitnost pomorstva i pomoraca svakodnevno se  potvrđuje, a njihovo mentalno zdravlje i rad u skladu sa standardima MLC konvecije (Maritime Labour Convention -  Konvencija o radu pomoraca) neke su od „top“ tema koje promovišu u ITF-u (International Transport Workers’ Federation - Međunarodna Federacija transportnih radnika), čulo se na panelu u organizaciji NVO Alumni klub Pomorskog fakulteta Kotor, u okviru nedavno održane Treće međunarodne konferencije iz oblasti pomorstva (KIMC 2023).

Po riječima pomoćnika glavnog sekretara Sindikata pomoraca Hrvatske, Romana Perića, dobre kompanije su one koje poštuju pomorca.

Govoreći o značaju pomoraca u susjednoj državi, prenio je i iskustvo iz doba početka pndemije korona-virusa, kada je ova profesija imala primat u vakcinaciji.

“Što se tiče vakcinacije nama u Sindikatu pomoraca u Hrvatskoj bilo je važno istaći njihovu važnost. Važnost onih koji su u tom trenutku praktično prenosili i svu tu opremu i ljekove i ustvari učinili to da svijet funkcioniše po pitanju medicinskih suplemenata koji su bili potrebni. Istakli smo važnost pomoraca koji su u nas bili ustvari cijepljeni u samom vrhu prioriteta. Prvo su bili stari i nemoćni, drugo medicinsko osoblje i treće vatrogasci, policajci i pomorci. Tada je nama bilo vrlo bitno da politički dovedemo pomorce u sam vrh skupine koja je neophodna za obavljanje bilo kakvih poslova. Znamo, inače, da je sve što nas okružuje, 90 % svih stvari, prevezeno brodom i da je iznimna bitnost pomoraca i pomorstva. Sjetimo se kada je brod “Ever Given” zapeo u Sueckom kanalu, kada je došlo do tektonskih poremećaja i u cijeni nafte i u ekonomijama različitih država, kašnjenju svega. Samo jedan brod. To govori o važnosti pomoraca uopšte za generalnu ekonomiju”, kazao je Perić.

U posljednje vrijeme mentalno zdravlje pomoraca jedna je od „najvažnijih tema koju promovišu u ITF-u.

„Naime u prošlim vrmenima se nije smjelo reći da je pomorac loše ili da ima probleme, iako se zna da je pomorski posao specifičan sam po sebi. Prva stvar odvojeni ste od kuće na veće razdoblje i svi problemi koji se događaju se događaju doma i vi ne možete praktički uticati na njih.  Druga stvar je radno vrijeme pomoraca. Niko te ne pita kada radiš, po noći, po danu, u različitim klimama svijeta... Danas si na plus 40, za pet dana na minus 20, tako da je to mentalno zdravlje pomoraca izuzetno, izuzetno bitno za nas. Pomorci nam se dosta javljaju i mi želimo reći da je „it is okay, not to be okay“. Znači to nije nešto što bi sada ljudi trebali skrivati. Mi imamo otvorene linije i unutar Sindikata pomoraca Hrvatske i unutar ITF-a i stručno osoblje je uvijek na dispoziciji da im pomogne. Nerijetko i ja sam sam na WhatsApp-u da mi se javljaju pomorci s broda. Cijeli vikend izmijenim po 150 do 200 poruka, pokušavajući ih ohrabriti, dajući im nekavu nadu da izdrže ternutnu situaciju”, kazao je Perić.

Kako se čulona panelu, ispitivanje alumniste Maše Štampić je pokazalo da je 90 % pomoraca dnevno angažovano i preko 10 sati, 40 % ih je imalo 20 sati preko radnog vremena, a ozbiljan je procenat i onih koji su radili i preko toga.

“Prema smjernicama koje imamo kroz MLC postoje dobre i loše  kompanije. Dobre imaju potpisane kolektivne ugovore sa pomorskim sindikatima i poštuju smjernice MLC-a. Mi kao pomorski inspektori, inspektori “port-state” kontrola i “flag” inspektori, redovno gledamo radna vremena pomoraca i uočavamo gdje se više, a gdje manje radi. Jasno je da je veliki dio tih dokumenata čak i falsifikovan i to je nešto gdje mi ne možemo uticati ako pomorac potpiše da je to odradio, odnosno da je radio manje, a u praksi je radio više. Dokument govori da je on radio toliko koliko piše”, kaže Perić.

Dobre kompanije, ističe, poštuju pomorca.

“Dobre su jer u njima znaju da je dugoročno umoran pomorac opasan po imovinu broda, njegovo funkcionisanje. Može doći do oštećenja broda, imovine, okoliša itd. što će u konačnom biti mnogo skuplje nego da je pomorac manje radio”, poručio je između ostalog Perić.     

Podsjećamo, Konvencijom o radu pomoraca, obuhvaćeni su gotovo svi aspekti života i rada pomoraca. MLC je usvojena 2006. u Ženevi, a stupila na snagu 2013. godine. Predstavlja konsolidaciju i modernizaciju standarda definisanih u 37 konvencija usvojenih do tada u okviru Međunarodne organizacije rada (MOR) (International Labour Organization (ILO)).

Od februara 2015. i Crna Gora se nalazi među potpisnicama MLC 2006.

Na taj način država je ušla u sistem koji pomorce čini privilegovanim kada je riječ o uslovima i sigurnosti rada.

MLC konvencija je u potpunosti posvećena podizanju standara pomoraca. Reguliše pitanja statusa u luci dolaska, uslove života na brodu, dok se brodari obavezuju da imaju osigurana sredstva za isplatu plata pomorcima, kao i za njihovu repatrijaciju.

ILO kao prva specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija, nastala 1946. godine, formuliše međunarodne standarde rada u obliku konvencija i preporuka koje postavljaju minimalne standarde radnog prava.

Emisiju možete poslušati na linku Život je more.

Tekst: Predrag Nikolić

Naslovna fotografija: Radio Kotor

Foto - brod Ever Given, izvor: izprveruke.rs