Društvo

Tekst: Sanja Čavor

Foto: privatna arhiva

Položaj pripadnika/ca romske i egipćanske (RE) zajednice u Crnoj Gori i dalje je nezadovoljavajući, a problemi koji utiču na ovu populaciju su kontinuirani i duboko ukorijenjeni.

Uprkos brojnim naporima, pomaci u rješavanju tih problema nisu dovoljni, smatra socijalna radnica i članica Romskog saveta Crne Gore, Šejla Pepić.

Kroz konkretne akcije, ona se trudi da doprinese boljoj i integrisanoj budućnosti RE zajednice, sa posebnim fokusom na romsku djecu i njihove roditelje.

„Ima prostora za napredak, ali mnogo toga zavisi i od institucija koje još uvijek ne pružaju dovoljno prilika za pripadnike/ce RE zajednice. Diskriminacija je svakodnevna, vidljiva i skrivena, a stereotipi i predrasude nastavljaju da opterećuju položaj ove zajednice“, kaže Pepić za martovsko izdanje emisije “Multikultura”.  

Iako postoje određeni pomaci u integraciji RE zajednice,  rezultati, dodaje, ipak nisu onakvi kakvi su se očekivali prema zvaničnim strategijama i planovima.

“Statistika iz oblasti obrazovanja pokazuje da veliki broj pripadnika RE zajednice završava osnovno i srednje obrazovanje, ali postoje značajni problemi u kvalitetu obrazovanja. Poseban izazov je za djevojčice koje su često suočene sa opasnošću od ugovorenih brakova, što ih vraća u siromaštvo”, napominje naša sagovornica, koja će uskoro na Fakultetu političkih nauka u Podgorici-smjer socijalni rad i socijalna politika, odbraniti master rad na temu “Uticaj ugovorenih brakova na socijalno ekonomski položaj Romkinja i Egipćanki u Crnoj Gori”.   

Srednjoškolsko obrazovanje trebalo bi da bude obavezno, a Pepić smatra da bi to riješilo mnoge probleme, uključujući brže zapošljavanje visokoškolaca.

“Situacija je još uvijek veoma izazovna, jer pripadnici RE zajednice gotovo da nisu zastupljeni u institucijama, a i ako jesu, to je minimalno. Diskriminacija je prisutna, ne samo kod poslodavaca, već i među zaposlenima”, naglašava Pepić.

Mlade generacije koje su uključene u nevladin sektor imaju brojne prilike za sticanje vještina i kompetencija, što ih čini konkurentnijim na tržištu rada.

“Takođe, djevojčice postaju sve više informisane o svojim pravima, kao i o negativnim posljedicama ugovorenih brakova i nasilja, ali treba pružiti dodatnu edukaciju starijim generacijama koje još uvek smatraju da su neki običaji, poput ugovorenih brakova, dio tradicije”, ističe Pepić.

Kako navodi, Romski savjet Crne Gore ima plan da, u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, uradi mapiranje naselja u kojima žive pripadnici RE zajednice, kako bi se riješili problemi stanovanja i legalizacije objekata.

“Sa Centrom za romske inicijative se već dugi niz godina borimo za prava djevojčica, prvenstveno za one koje su žrtve ugovorenih brakova. Podržali smo i kampanju Produži moje djetinjstvo i doniraj, koja je imala za cilj izgradnju prvog specijalizovanog skloništa za žrtve ovih brakova”, podsjetila je Pepić.

I ove godine će, kaže, obilježiti važne datume za RE zajednicu, poput 8. aprila-Međunarodnog dana Roma i Dana romskog jezika.

“Iako romski jezik nije standardizovan u obrazovnim institucijama, Romski savjet će i dalje raditi na njegovoj promociji i očuvanju“, poručuje Pepić.

Ženska RAE mreža „PRVA“, podsjeća, predstavlja grupu žena koje su aktivne u borbi protiv ugovorenih brakova i nasilja u porodici.

“Ove žene, koje rade kao medijatorke i aktivistkinje, imaju ključnu ulogu u otkrivanju i prevenciji ovih problema, a sama zajednica koristi njihove usluge povjerljivog lica u institucijama”, zaključuje Pepić.  

Razgovor možete poslušati na linku Multikultura.