Društvo

Klimatske promjene predstavljaju jedan od najozbiljnijih izazova sa kojim se čovječanstvo suočava. Njihovi efekti ogledaju se u sve učestalijim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim pojavama, poput toplotnih talasa, oluja, poplava, suša i šumskih požara. Ovi događaji, koji ugrožavaju bezbjednost i dobrobit stanovništva, imaju direktan uticaj na ljudsko zdravlje i zahtijevaju brzu i efikasnu adaptaciju sistema za vanredne situacije.

U tom kontekstu, prva pomoć ima ključnu ulogu u prevenciji i upravljanju vanrednim situacijama. Naime, obuka iz prve pomoći ne podrazumijeva samo usvajanje tehničkih vještina, već i podizanje svijesti o ekološkim rizicima i podsticanje preventivnog ponašanja. Zajednica koja je adekvatno obučena otpornija je na krize, sposobna da umanji njihove posljedice i brzo reaguje u cilju spasavanja života.

Kroz ovu temu, Svjetski dan prve pomoći 2025. godine ima za cilj da istakne povezanost između prve pomoći i izazova koje sa sobom nose klimatske promjene.

Ključne poruke:

Povezanost između prve pomoći i klimatskih promjena naglašava hitnu potrebu za prilagođavanjem naših praksi u skladu sa rastućim ekološkim prijetnjama. Sve veća učestalost i jačina ekstremnih vremenskih nepogoda izlažu stanovništvo širokom spektru povreda i oboljenja, što čini širenje znanja i vještina iz prve pomoći neophodnim.

• Obuka iz prve pomoći, prilagođena ekološkim izazovima, predstavlja ključni alat za jačanje otpornosti zajednice.
• Integrisanje edukacije iz prve pomoći i odgovarajuće medicinske opreme u strategije prilagođavanja klimatskim promjenama je od suštinskog značaja.
• Tehnološke inovacije i digitalni resursi predstavljaju ključna sredstva za unaprjeđenje dostupnosti i širenja znanja iz oblasti prve pomoći.
• Neophodno je zagovarati sistematsku integraciju prve pomoći u humanitarne programe i programe prijema migranata, posebno kada je riječ o raseljenim licima.

Činjenice i podaci:

1. Uticaj globalnog zagrijavanja na ljudsko zdravlje:

Klimatske promjene imaju značajne, kako direktne, tako i indirektne posljedice po ljudsko zdravlje širom svijeta. Prema podacima iz časopisa The Lancet Planetary Health, u periodu od 2000. do 2019. godine, godišnje je u prosjeku zabilježeno oko 489.000 smrtnih slučajeva povezanih sa toplotom. Posebno je zabrinjavajuće što je u toj statistici zabilježen porast od 167% među osobama starijim od 65 godina u odnosu na devedesete godine.

Poplave takođe predstavljaju ozbiljan zdravstveni rizik. Procjenjuje se da je 1,47 milijardi ljudi, odnosno 19% svjetske populacije, direktno izloženo nivou vode većem od 0,15 metara, što dovodi do brojnih teških posljedica po zdravlje.

2. Ekonomske i društvene posljedice:

• Klimatske promjene nameću značajna ekonomska opterećenja, naročito kroz direktne štete po zdravlje. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), troškovi povezanih zdravstvenih posljedica mogli bi dostići između 2 i 4 milijarde američkih dolara godišnje do 2030. godine. Istovremeno, ranjivost stanovništva na ovakve rizike nastavlja da raste. Tokom 2022. godine, približno 3,6 milijardi ljudi živjelo je na područjima posebno osjetljivim na posljedice globalnog zagrijavanja, što dodatno povećava njihovu izloženost ozbiljnim zdravstvenim rizicima.
• Prinudna raseljavanja takođe bilježe zabrinjavajući porast kao direktna posljedica klimatskih promjena. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, tokom 2023. godine, oko 75,9 miliona ljudi bilo je raseljeno unutar svojih zemalja usljed uticaja povezanih sa klimatskim promjenama.

Tokom protekle godine, organizacije Crvenog krsta u Crnoj Gori obučile su 8.081 osoba o osnovama pružanja prve pomoći, dok je njih 49 prošlo naprednu BLS/AED obuku.

Znanje prve pomoći, naročito u prvim minutima, može spasiti mnoge živote. Doprinesi svojoj zajednici, nauči i ti prvu pomoć. Za više informacija, kontaktiraj sa predstavnicima najbliže