Društvo
OTVORENO JUBILARNO X KOTORSKO IZDANJE CRNOGORSKOG FESTIVALA FILMA O LJUDSKIM PRAVIMA UBRZAJ
Jubilarno deseto kotorsko izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), otvoreno je sinoć u Kinu „Boka“.
Prisutnima se najprije obratila izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević.
„Moto ovogodišnjeg izdanja festivala je Ispod površine. Taj moto nas poziva da se suočimo sa pričama koje se ne vide na prvi pogled, onim tihim, zanemarenim glasovima koji vape za pravom i pravdom. U vremenu kada egoizam, površnost i senzacionalizam često zasjenjuju suštinu, festival UBRZAJ ima zadatak da osvijetli te slojeve, podstakne na promišljanje, uznemiri kroz neke od ovih priča, probudi empatiju i pokrene na akciju“, kazala je Uljarević.
Kotorsko izdanje festivala UBRZAJ otvorila je Radmila Beća Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“.
„Ovaj festival već godinama služi kao platforma za promišljanje, preispitivanje i otkrivanje priča koje često ostaju neispričane. Film je moćan medij, on izaziva, potresa i inspiriše. Kroz njega imamo priliku da osjetimo težinu nepravde, ali i snagu ljudske hrabrosti. U vremenu kada su ljudska prava često dovedena u pitanje, ovakvi događaji i ovakvi festivali nas podsjećaju na našu odgovornost da budemo glas onih čiji se glas ne čuje. Zahvaljujem organizatorima na istrajnosti da ovaj festival svake godine bude sve bolji, autorima filmova i svima vama koji ste ovdje, jer upravo zajednički doprinosimo svijetu u kojem se prava i dostojanstvo svake osobe poštuju“, poručila je Radulović.
O filmu „Novosadsko sjećanje“ govorio je autor Aleksandar Reljić.
„Prošle godine na ovom festivalu predstavio sam film Mamula all inclusive, za koji sam osjećao dužnost da se bavim tom temom, jer sam porijeklom iz Boke, dok Novosadsko sjećanje prikazuje jednu jezivu priču iz grada u kojem sam odrastao. Razlog zbog kojeg sam snimio film je stravičan zločin iz 1942. godine, kada je preko 1.000 Novosađana ubijeno i bačeno u Dunav. Činjenica je da u ovim godinama u kojima živimo, u vremenu istorijskog revizionizma, zbog nekih jeftinih političkih poena podignuti su spomenici nevinim žrtvama, ali se pritom potura spisak nevinih žrtava i ratnih zločinaca koji su učestvovali“, kazao je Reljić.
Željko Stanetić, autor filma „Milena“, istakao je da je ovo deseta festivalska projekcija tog filma.
„Sama tema filma, na osnovu mog prethodnog iskustva rada sa izbjeglicama, došla je prirodno. Ono što je bila prva zamisao jeste da snimimo dokumentarni film o ljudima koji su 90-ih godina izbjegli u Srbiju i Bosnu, ali na kraju je snimljen igrani film u trajanju od 25 minuta. Tema prisilnih mobilizacija i izbjeglica je na neki način obilježila moj život, jer sam i u široj porodici imao takve slučajeve, a i diplomirao sam na tu temu“, pojasnio je Stanetić.
Nakon uvodnih obraćanja prikazani su filmovi „Novosadsko sjećanje“ autora Aleksandra Reljića i „Milena“ autora Željka Stanetića.
Tekst i foto: Tamara Vuković