Društvo

Autorka teksta: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Dvodnevna II međunarodna naučna konferencija “Konzervacija i restauracija - od tradicije do savremenosti” otvorena je danas u Pomorskom muzeju Crne Gore, a okupila je stručnjake iz oblasti konzervatorsko-restauratorske djelatnosti, predstavnike institucija kulture, studente i zainteresovane za zaštitu kulturne baštine.

Na početku se obratio direktor Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, Željko Kalezić, koji je poručio da je prva konferencija ostavila “dubok trag” među organizatorima i učesnicima.

“Tako da je učešće na ovogodišnjoj izvanredna prilika da ove stvari produbimo, proširimo i nastavimo tradiciju, Želim samo da se zahvalim direktorki muzeja koja je uložila nadljudski napor da se konferencija organizuje, iako smo mi bili tu, neki u Organizaciom odboru, ali glavni teret ponio je Pomorski muzej Crne Gore. Nadam se da će konferencija proći u finom raspoloženju i da ćemo se iduće godine opet naći na ovom istom mjestu, sa ovako divnim kolegama i saradnicima da po treći put nastavimo”, rekao je Kalezić.

Dobrodošlicu u ime organizatora poželjela je direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore, Kotor Maja Uskoković, izrazivši zadovoljstvo što se ovakav stručni skup održava upravo u Kotoru, gradu čiji se prirodno i kulturno-istorijsko područje nalazi na UNESCO-oj listi svjetske baštine.

Kako je navela, Kotor je jedan od najljepših primjera koliko je kulturno nasljeđe dragocjeno, ali i koliko znanja, truda i odgovornosti zahtjeva njegovo očuvanje. Upravo zato, smatra, ovakva okupljanja imaju izuzetan značaj.

“Konzervacija i restauracija predstavlja jedan od ključnih temelja očuvanja kulturne baštine, a konzervatori u tom procesu imaju nezamjenjivu ulogu. Konferencije nisu samo prilike da predstavimo rezultate svog rada, već i da razmjenimo iskustva, upoznamo se sa savremenim pristupima i otvorimo pitanja važna za dalji razvoj konzervatorsko-restoratorske djelatnosti”, rekla je Uskoković.

Iza svakog sačuvanog predmeta, obnovljenog spomenika i zaštićenog kulturnog dobra stoje, dodaje, znanje, strpljenje, stručnost i često godine predanog rada.

“Taj rad nije uvijek dovoljno vidljiv široj javnosti, ali je njegov značaj neprocijenjiv. Zato smatram da konzervatorska i restauratorska struka zaslužuje veću vidljivost, snažniju institucionalnu podršku i značajnije mjesto u donošenju odluka koje se odnose na kulturnu baštinu. Važno je kontinuirano ulagati u stručno savršavanje, savremenu opremu, naučne istraživanja i nove tehnologije, uz istovremeno njegovanje tradicionalnih znanja i vještina. Upravo taj spoj tradicije i savremenosti, koji je u središtu naše konferencije, otvara mogućnosti za dalji razvoj struke”, podvukla je Uskoković.

Savremene metode, dodaje, pružaju nove mogućnosti, ali stručna procjena, iskustvo i odgovornost konzervatora ostaju nezamjenjivi.

“Kao direktorica Pomorskog muzea Crne Gore, ali i kao i konzervatorka po struci, posebno sa svjesna značaja i odgovornosti koje nosi ova profesija. Ulaganje u konzervaciju i stručne kadrove treba posmatrati kao dugoročno ulaganje u kulturi, identitet i budućnost našeg društva”, kazala je I izrazila zahvalnost Ministarstvu kulture i medija Crne Gore, koje je i ovoga puta prepoznalo značaj ovog stručnog okupljanja i pružilo podršku njegovoj realizaciji koja potvrđuje važnost zajedničkog djelovanja institucija u oblasti očuvanja kulturne baštine.

Zahvalila je i Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore na stručnoj podršci, saradnji i doprinosu organizacije ove konferencije.

“Posebno cijenim spremnost Centra da svoje znanje i iskustvo podijeli i stavi u službi našeg zajedničkog cilja unapređenja struke i jačanju profesionalne saradnje. Veliko mi je zadovoljstvo što su danas sa nama i studenti, naše buduće kolege i koleginice i gospođa Nataša Đurović, rukovoditeljka studijskog programa na Univerzitetu Crne Gore na Cetinju. Njihovo prisusto potvrđuje koliko je važno povezati obrazovanje, praksu i iskustvo starih stručnjaka. Posebno mi je drago što su sa nama moje kolege i profesori sa sveučilišta u Dubrovniku, na kojem sam i sama studirala. Njima želim da uputim iskrenu zahvalnost na dolasku i učešću u ovoj konferenciji, a svojim nekadašnjim profesorima i na znanju koje su mi prenijeli i koje je bilo dragocim temelj mog profesionalnog razvoja. Hvala članovima organizacijenog odbora, mojim koleginicama i kolegama iz Pomorskog muzeja Crne Gore, kao i svim predavačima koji će tokom naredna dva dana podijeliti sva znanja i iskustva”, navela je Uskoković.

Izrazila je uvjerenje da će ova konferencija donijeti korisne razgovore, nova poznanstva i inicijative koje će doprinjeti razvoju naše struke.

“Jer kulturna baština ne čuva se samo od sebe, njena budućnost zavisi od ljudi koji joj posvećuju svoje znanje i profesionalni život”, poručila je Uskoković.

Konferencija u Kotoru se održava u organizaciji Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Pomorskog muzeja Crne Gore i Centra za arheologiju i konzervaciju Crne Gore.

Cilj skupa je razmjena iskustava i znanja o tradicionalnim metodama i savremenim pristupima u konzervaciji i restauraciji, te unapređenje prakse u očuvanju kulturnog nasljeđa

Konferencija je prilika da se kroz razmjenu stručnih znanja, iskustava i primjera dobre prakse, sagledaju savremeni izazovi konzervatorsko-restauratorske djelatnosti, ali i ukaže na važnu saradnju stručnjaka, institucija i svih onih koji učestvuju u zaštiti kulturnog nasljeđa.

Tokom dva konferencijska dana biće predstavljeni radovi iz različitih oblasti konzervacije, restauracije, arheologije i zaštite kulturne baštine.

Tokom prve sesije danas don Robert Tonsati predstavio je rad “Obnova Moscatellijevih orgulja iz 1784. godine u Crkvi Pomoćnice Kršćana na Mulu - očuvanje instrumenta i novi život zastaru zvučnu paletu”, Denis Vokić izlagao je na temu “Konzervatorsko-restauratorski zahvat na tri slike Bazila Ivankovića”, dok je Željko Kalezić u ime autora; Željka Čelebića i Danijele Milović predstavio rad “Konzervacija pet ikona iz crkve Sv. Petra i Pavla u Bijelom Polju”.

Predviđeno je da Sonja Đuraš predstavi rad “Konzervacija-restauracija viseće svjetiljke iz Prvić Luke”,

Jovana Đorđević govori na temu “Upotreba kopije kao sredstva prezentacije nedostupnog kulturnog nasleđa: đakonikom bazilike Santa maria Asunta na Torčelu”, te da Joško Bogdanović i Lucia Emanuele predstave rad “Između scenografije i povijesnog artefakta: moguća nova interpretacija nosiljke obitelji Caboga kroz multidisciplinarna istraživanja”.

Nakon diskusije, slijedi druga sesija koja se odnosi na restauraciju prema materijalima: papir, tekstil, staklo, kamen i mozaik.