Društvo

Uprkos negodovanju mještana Morinja koji su danas blokirali put do vojnih magazina, otkrivena je spomen ploča hrvatskim civilima i braniocima.

Ploču su otkrili potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar odbrane Raško Konjević i ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić sa hrvatskim kolegama, potpredsjednikom Vlade Hrvatske i ministarom hrvatskih branitelja, Tomom Medvedom i ministrom vanjskih i evropskih poslova, Gordanom Grlićem Radmanom.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar odbrane Raško Konjević kazao je da se spomenici oduvijek podižu pojedincima i njihovim djelima, “a ne bezgrešnosti poput ovog, koji će nenametljivo potvrđivati naš odnos prema prijateljima,  ali i biti mjera jednog vremena koje je povelo Crnu Goru gdje nikada nije pripadala”.

Podsjetio je na crnogorskog suverena, kralja Nikolu, koji je prilikom odlaska iz Crne Gore 1916. godine, i rekao “ako smo ostali bez države nismo bez obraza, a mi danas poručujemo da nismo ostali ni bez države, niti bez obraza”.

“Danas je slično kao i u vijeku za nama, da iste ideje sa novim licima nameću srednjovjekovni teg Crnoj Gori, koristeći njene sinove da služe tuđim interesima. Dio Crne Gore našao se u ratnom vrtlogu tuđih, veliko državnih interesa i ciljeva, do kojih su se kanili stići kroz gnusnost i nepočinstva, vjerujući da jedino oni imaju pravo na istinu i odluku o sudbinama drugih. Ipak, sa ove distance, moram reći da nam je drago što su neki ubrzo shvatili svu pogrešnost vlastitih zabluda, a žao što mnogi i danas slijede propale projekte iza kojih su uvijek ostale samo suze i boli. Jedna od tih istina jeste da je Morinj mjesto iza kojeg suze iz svakog časnog oka i danas teku. Dragi prijatelji, mi ne ćutimo, mi smo svoju riječ rekli i tada, ali i danas, pred ovim mjestom, ujedinjeni i istrajni u namjeri da se više nikad ne ponovi, da se nikad ne dogodi nijednom čovjeku, a kamoli ljudima čiji je jedini grijeh bio što su voljeli vlastitu domovinu. Da je takvih bilo više sa druge strane, možda se logor Morinj  nebi ni dogodio”, kazao je Konjević.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ranko Krivokapić, kazao je da je teško naći prave riječi kada se traži oprost od onih koji nisu krivi.

,,Nama koji predstavljamo Crnu Goru koja je klicala Oprosti nam Dubrovniče je teže govoriti na ovakvim mjestima, jer mi vjerovatno osjećamo i više srama od onih koji bi to trebali, ali pred ovim ljudima koji su osjetili svu dubinu ljudskog zla i mrakove politika, teško je naći prave riječi kada se traži oprost. Najveći narodi i najveće države imaju ponore koje naprave njihove elite, ideologije zla, mržnje i ćetanja. Takva ideologija je imala za cilj, ne samo da uništi Dubrovnik, ne samo da pokori Hrvatsku, njen cilj je bio da se uništi i Crna Gora. Jedna od istorijskih stranputica koje je Crna Gora napravila je i to što je ušla u rat za ubijanje same sebe. Zatvarajući u ovaj logor, ona je zatvarala sebe. Šireći tu ideologiju, ona je pucala u sebe. Ne manja žrtva od vas u ovom logoru, bila je i Crna Gora”, poručio je Krivokapić.

On je iskazao uvjerenje da će Crna Gora i Hrvatska, koje su sada zajedno u NATO savezu, uskoro biti zajedno i pod zastavom Evropske unije.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved zahvalio je žrtvama i braniteljima, kao i crnogorskim ministrima, navodeći da su mnogi nakon zatočeništva umrli od posljedica, a mnogi ih trpe i danas, kako one vidljive, tako i nevidljive.

“Brojna svjedočenja zatvorenika govore kako je u logoru Morinj sprovođeno sistemsko mučenje i nečovječno postupanje, nanošenje velikih patnji i povreda tjelesnog integriteta od strane stražara, vojnih policajaca, pa i službe bezbjednosti. Za nas su veoma važna pitanja posljedica velikosrpske agresije, a posebno rješavanje pitanja nestalih osoba. Republika Hrvarska traži njih 1 830 i ovdje iz Crne Gore 12 je nestalih osoba. Pitanja vezana za priznanje postojanja logora, ratnih zločina i njihovog procesuiranja kao prava žrtava, za zločin ne posoji izgovor i opravdanje koje bi odbranilo zlo, ne možemo izbrisati bol i ćutati o ovom logoru. Kao ni bol koji je prolazio hrvatski narod u Boki tokom rata 1991. godine, kada su mnogi morali napustiti ognjišta i otići, a neki su bili i zarobljeni u ovom logoru. Međutim, ostali  su, opstali i danas su važni učesnici političkog i kulturnog života, čuvara hrvatske i crnogorske baštine”,  ističe Medved.

Ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske, Gordan Grlić Radman, je zahvalio na postavljanju spomen obilježja i to nazvao civilizacijskim i kulturološkim gestom koji, kako navodi, spašava od zaborava.

“Ministri Konjević i Krivokapić svjedoče onu Njegoševu U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci, budući da su upravo oni početkom 90-tih bili na pravoj strani istorije, kao aktivni učesnici antiratnog pokreta koji su na Cetinju pokušali zaustaviti Miloševićev pohod na Hrvatsku. Oni danas postavljaju ovu ploču u znak sjećanja, opomene i žaljenja da se nikome ove nikad ne dogodi. Prije 31 godinu na ovom mjestu bol se ucrtala u svaki kamen, a ova spomen ploča našla je svoje mjesto na onoj crti koja se ogleda u kulturi sjećanja i suočava jedan ponosni narod sa grijesima njihovih loših pojedinaca,  kako ih nikada više ne bi ponovili. Neka  današnji čin bude svjedočanstvo koje se ne smije ponoviti, a ni zaboraviti, kao zalog budućim generacijama koje sa ove ploče trebaju iščitati patnje, bol i žaljenje, ali i svijest o pravu na svoje ime, slobodu i život kako nikada ne bi trebao sebi oduzeti život, kao admiral Barović ili neki zatvorenik ovog logora. Mnogo onoga što je zlo u nama iščezava, a ono što je dobro, utrostruči se. Tako gledam na odnos Hrvatskog i Crnogorskog naroda, na našu saradnju zasnovanu na čvrstim načelima uzajamnog uvažavanja i poštovanja”, saopštio je Grlić Radman.

Okupljeni mještani danas su blokirali put do vojnih magazina, tako da je delegacija do spomen obilježja stigla pješke, okolnim putem.

Kako je za naš radio kazao predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Morinj, Špiro Vulović, mještani su se spontano okupili, jer su kasno saznali da je za danas planirano otkrivanje spomen ploče.

“Da smo ranije saznali, mnogo bolje bi se organizovali i vjerujem da im ni plan B ne bi uspio. Poslali smo jesnu poruku, bez ikakve zle namjere, a to je da se ne slažemo. Nedopustivo je da se ploča otkrije i tek onda da građani vide šta na njoj piše. Logično bi bilo da postoji neki zakonski rok, kao što postoji za postavljanje imena  ulica. Mi ne želimo da se građani Morinja etiketiraju kao zločinci, a na samoj ploči piše da je to sabirni centar, a ne logor koji oni hoće da poistovjete sa Lorom ili možda Jasenovcem. Fakat je da u Morinju niko nije ubijen. Ponosan sam na moje mještane i može se reći da su masovno izašli, iako nismo imali puno vremena da se organizujemo. Naša poruka je jasna, ne želimo etiketiranje, već da se konačno poslije 30 godina skine etiketa sa našeg mjesta”, kazao je Vulović za Radio Kotor.

Mjesna zajednica Morinj danas se, podsjećamo, oglasila i saopštenjem za javnost, u kojem se navodi da se najoštrije suprotstavljaju postavljanju bilo kakvih obilježja na objektima bivših kasarni u Morinju.

,,Oni su u vrijeme ratnih dešavanja '90-tih služile kao sabirni centri za isleđivanje , a nikako kao koncentracioni logori kakvima se danas žele predstaviti. Politikantske odluke i činjenja ostavljamo onima koji su za to plaćeni, a jedino što mi mještani želimo je to da se skine ljaga sa našega mjesta, i to je jedini razlog zašto ne dozvoljavamo da se nikakve  table sa gnusno lažnim kvalifikacijama postavljaju niđe na teritoriji naše mjesne zajednice” navodi se, između ostalog, u saopštenju koje je jutros proslijeđeno našoj redakciji iz Mjesne Zajednice Morinj.

Otkrivanju ploče su, između ostalih, prisustvovali nekadašnji zarobljenici i predstavnici Udruženja logoraša dubrovačko-neretvanske županije, veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, konzulica Jasminka Lončarević, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Spomen ploču su otkrili pripadnici počasne garde Vojske Crne Gore, a skup je obezbjeđivao veći broj pripadnika Uprave policije.

 
Tekst i foto: Tamara Vuković