Društvo

Primjena mjera afirmativne akcije u korist pripadnika romske i egipćanske zajednica biće neophodna sve dok se u dovoljnoj mjeri ne poboljša njihov društveni položaj i kvalitet života, koji je još uvijek na nezadovoljavajućem nivou.

Upućujući čestitke povodom Međunarodnog dana Roma - Romskom savjetu, partnerskim romskim organizacijama civilnog društva, kao i svim pripadnicima ove manjinske nacionalne zajednice, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore i ovom prilikom skreće pažnju javnosti na probleme u brojnim oblastima sa kojima se suočavaju.

Pripadnici ove populacije suočavaju se sa preprekama u sferi obrazovanja, zapošljavanja, ostvarivanja zdravstvene zaštite, prava iz socijalne i dječje zaštite i brojnim drugim. Naši sugrađani/ke Romi većinom žive u veoma teškom materijalnom položaju, uz socijalnu isključenost, etničku distancu i izloženost stigmi, predrasudama i diskriminaciji. Zbog svega toga, Romi su etnička grupa koja u Crnoj Gori i dalje ima osjećaj inferiornosti, a u nekim situacijama i straha od različitih negativnih pojava kojima su izloženi. Smanjenje etničke distance prema Romima predstavlja važan korak ka njihovoj potpunoj integraciji. Za ostvarivanje ovog zadatka neophodna je udružena aktivnost svih društvenih aktera, a naročito onih koji se bave promocijom i zaštitom nacionalnih manjina.

Kvalitetno obrazovanje Roma uslov je bez kog je nemoguće postići njihovu integraciju u druge oblasti društvenog života, a prvenstveno u oblasti rada i zapošljavanja. Saradnici u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana imaju važnu ulogu u povećanju stepena upisa djece iz romske i egipćanske populacije, smanjenju napuštanja škola, prevazilaženju jezičkih barijera i u konačnom poboljšanju kvaliteta stečenog obrazovanja.

Zaštitnik i dalje očekuje da će nadležna ministarstva uložiti dodatan napor na unaprjeđenju radno - pravnog statusa saradnika u socijalnoj inkluziji u oblasti obrazovanja, analogno radno - pravnom statusu asistenata u nastavi. Ni ova kategorija zaposlenih ne smije biti ograničena isključivo na mogućnost angažovanja na određeno vrijeme, već se obezbijediti uslovi za angažman na principu stalnih i sistematizovanih poslova, tamo gdje je registrovana stvarna potreba za njihovim radom.

Podsjećamo da se institucija Zaštitnika od 2013. godine zalaže da romska zajednica dobije autentičnog predstavnika u Skupštini Crne Gore i izražavamo zabrinutost što se to još nije dogodilo. I u poslednjem izvještaju o radu koji je upućen Skupštini preporučili smo da se bez odlaganja pristupi stvaranju normativnih pretpostavki za autentičnu zastupljenost Roma u crnogorskom parlamentu i skupštinama jedinica lokalne samouprave, saglasno principu afirmativne akcije.

Kako ova zajednica predstavlja jednu od najmarginalizovanijih društvenih grupa, to je od posebnog značaja stvaranje uslova za učešće predstavnika ove populacije u parlamentu. Romi bi preko svog predstavnika imali priliku da utiču na kreiranje zakonodavnih i drugih politika. Osim toga predsavnik romske populacije bi kroz učešće u raspravi mogao da doprinese boljoj informisanosti poslanika i opše javnosti o problemima sa kojima se Romi suočavaju i da predloži kvalitetna rješenja za njihovo prevazilaženje.

 Ovom prilikom apelujemo da se pojačaju aktivnosti i napori na sistemskom rješavanju dječjeg prosjačenja i ranih ugovorenih brakova.

Primjećujemo da se Romi ne obraćaju instituciji Zaštitnika srazmjerno opsegu problema sa kojima se suočavaju, pa ćemo u budućem periodu nastaviti da se prvenstveno kroz posjete romskim naseljima i saradnjom sa civilnim sektorom približimo romskoj zajednici i olakšamo njihovo informisanje i način obraćanja Zaštitniku. Želimo da ukažemo na potrebu većeg promovisanja dobrih primjera uspješnih pojedinaca i organzacija iz romske zajednice, koji su velika inspiracija svom okružeju, ali i svima nama koji se bavimo zaštitom i unaprjeđenjem ljudskih prava i sloboda. Jedan od takvih je i djevojčica Jasmina Beriša, zlatna savjetnica Ombudsmana, koja je prošle godine bila nominovana za svjetsku dječju nagradu za mir Kids Rights Fondacije i bila izabrana u uži krug.

Potpuna integracija manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u sve sfere društvenog života nezaobilazan je uslov za očuvanje građanskog i demokratskog karaktera Crne Gore. Pravni okvir koji reguliše manjinska prava predstavlja dobru osnovu za realizaciju ovog cilja. 

Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore