Društvo

U Crnoj Gori se svake godine registruje između 400 i 450 novooboljelih od kancera dojke, tačnije za posljednju godinu za koju postoje tačni podaci, a to je 2016. godina, dok je ukupan broj umrlih takođe za navedenu godinu preko 110.

Posljednjih dvadesetak godina u Crnoj Gori godišnje je umiralo od kancera dojke između 60 i 100 osoba, da bi od 2010. godine svake godine umiralo godišnje preko 100 osoba. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke u ovom stoljeću je bilo 2003 i 2004. godine, a to su 62 i 65 osobe.

Interesantnost iz Statističkog godišnjaka Instituta za zdravlje Crne Gore o broju umrlih osoba od kancera dojke zaključno sa 2015. godinom su 2009 i 2011. godina, kada su sve umrle osobe bile ženskog pola.

Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi - izlječiva. Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke,

koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze

i početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest. Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode. Prvi korak u ranom skriningu je samopregled. Stručnjaci

kažu da samopregled treba da se radi

već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek

istog datuma u mjesecu.

Nasljedni rizik

Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2.

Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole. Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama.

Sumnjive promjene na dojkama su:

1. otvrdline, čvorići ili zadebljanja,
2. promjene veličine i oblika dojke,
3. stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke,
4. svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici,
5. uvlačenje bradavice i
6. sekret iz bradavice.

Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga - onkologa, preporučuju

se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči. Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.

Faktori rizika su:

1. prva menstruacija prije 12. godine,
2. prvi porođaj poslije 30. godine,
3. nerađanje,
4. kasniji ulazak u menopauzu i
5. promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.

Tri stvari koje treba podvući i dobro zapamtiti su:

1. osobe - žene najčešće same otkriju čvor,
2. većina čvorova nije kancer i najvaznije
3. otkriti rano, tj. na vrijeme, kancer

u dojci je najbolja šansa za izliječenje.

(CDPR)