Društvo

U Crnoj Gori se godinama unazad registruje preko 400 novooboljelih od kancera dojke, dok broj umrlih godišnje prelazi 100.

Iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) saopštavaju Radio Kotoru da je posljednjih dvadesetak godina u našoj zemlji godišnje umiralo između 60 i 100 osoba.

“Najviše u ovom vijeku po Statističkom godišnjaku Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), su 104 osobe koje su umrle od kancera dojke prije desetak godina, dok najnoviji nezvanični podaci govore da su u 2019. godini umrle 123 osobe. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke u ovom vijeku bilo je 2003. godine, a to su 62 osobe”, pojašnjavaju iz CDPR.

Podaci iz Statističkog godišnjaka Instituta za javno zdravlje Crne Gore (JZCG) govore o broju umrlih osoba od kancera dojke tokom  2009. i 2011. godine, kada su sve preminule osobe bile ženskog pola.

“Bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi izlječiva. Zato stručnjaci povodom mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda”, poručuju iz CDPR-a.

Iako su u terapiji karcinoma dojke, napominju iz ovog društva, napravljeni značajni pomaci, efekat liječenja direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja.

“Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina njih, srećom, benigne prirode. Prvi korak u ranom skriningu je samopregled. Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje nakon menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu”,  pojašnjavaju iz Crnogorskog društva za borbu protiv raka.

Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2.

“Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke. Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole. Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama. Sumnjive promjene na dojkama su: otvrdline, čvorići ili zadebljanja, promjene veličine i oblika dojke, stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke, svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici, uvlačenje i sekret iz bradavice. Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled”; podsjećaju iz CDPR-a.

Preventivni pregledi kod hirurga - onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči. Iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju povećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.

Faktori rizika su:

1. prva menstruacija prije 12. godine,
2. prvi porođaj poslije 30. godine,
3. nerađanje,
4. kasniji ulazak u menopauzu i
5. promijenljivi faktori rizika: stres, nezdrava ishrana sa mnogo masti i proteina, gojaznost, pušenje, alkohol.

Tri stvari koje su najvažnije i koje treba dobro zapamtiti su da žene najčešće same otkriju čvor, da većina čvorova nije kancer i ono najbitnije-rano otkrivanje kancera dojke nudi  najbolju šansa za izliječenje. 

Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR)