Društvo

Tekst: Biljana Marković

Foto: OJU “Muzeji” Kotor

Posjeta organizacionim jedinicama Opštinske javne ustanove (OJU) “Muzeji” Kotor ove godine, u odnosu na prethodnu, je slabija. Naime, preliminarne cifre pokazuju da smo imali oko četiri, do pet hiljada posjetilaca manje nego prošle godine”, saopštila je Radio Kotoru direktorka ustanove dr um. Dušica Ivetić.OJU „Muzeji” Kotor u svom sastavu ima Muzej grada Perasta u Perastu, Rimske mozaike u Risnu i Crkvu Svetog Mihaila (Lapidarijum), Galeriju solidarnosti i Crkvu Svetog Pavla (multimedijalnu dvoranu) smještene u kotorskom Starom gradu.

Ivetić ističe da su Muzeji neprofitne institucije: posjećenost se, kaže, možda odrazi na zaradu, ali nije nešto što definiše ustanovu.

“Svakako se trudimo da budemo tu za turiste. Za naše kapacitete i broj zaposlenih svaka turistička sezona je veliko opterećenje, jer se duplira radno vrijeme, dakle moramo da obezbijedimo adekvatnu uslugu. Za Kotor je bitno da počinje da živi svih dvanaest mjeseci, a da nismo toliko usko vezani za šest mjeseci sezone”, navodi ona.

Godina je na izmaku, pa u ustanovi “povlače crtu” o postignutim uspjesima, ali i o tome na kojim poljima treba dodatno da napreduje.

"Mislim da Muzej, kao i sve institucije u gradu, proceduralno treba da jača kroz jasnije definisane sisteme. Konstantne su oscilacije u smislu turističkih sezona i posjećenosti. Akcenat u našem radu, i ono u čemu namjeravamo da jačamo, upravo je saradnja sa lokalnom zajednicom, jer Muzeji su tu da stvaraju živ i aktivni kontakt sa zajednicom, da se zajedno stvara i neka vrsta novog nasljeđa kroz tumačenje onoga što mi čuvamo”, podvlači ona.

U ustanovi je 21 zaposleni, a problem deficita stručnog kadra je, kako ocjenjuje, prisutan na nivou grada.

“Više puta smo pokretali inicijativu i ove godine je Sekretarijat za kulturu odreagovao stipendijama za stuke koje su potrebne gradu: arheologe, etnologe, istoričare umjetnosti i konzervatore - znači sve ono što je potrebno gradu da bi se na adekvatan način čuvala kulturna baština", apostrofira naša sagovornica.

Ivetić naglašava da su Crkva Sv. Pavla i Crkva Sv. Mihaila u Starom gradu, zbog infrastrukturnih ograničenja, sezonski otvorene, dok Galerija solidarnosti radi tokom cijele godine.

“To su prostori koje je teško zagrijati zimi i onda za Crkvu Sv. Pavla vezujemo uglavnom prezentacije i projekte. Tokom sezone zadnjih godina praktikujemo izložbe koje su multimedijalnog karaktera sa određenim temema. Galerija solidarnosti radi tokom cijele godine, u njoj se paralelno odvijaju i radionice Dobrotkse čipke, tako da je ona živ prostor koji u narednom periodu planiramo da dopunimo novim programima za djecu. Ideja je da na nivou sedmice izdvajamo jedno umjetničko djelo i da stvorimo kutak za njegovo uživanje i posmatranje", najavljuje Ivetić.

Osvrnula se i na Lapidarijum, u kojem je istaknut portret rimskog imperatora Domicijana.

“To je rijedak prikaz, jer je, kao što znamo, on je bio osuđen na damnatio memoriae, što je podrazumijevalo uništenje svih prikaza imperatora, tako da smo mi na ovom podneblju jedina ustanova koja čuva na nivou rimske Dalmacije prikaz Domicijana. U Lapidarijumu takođe ima i antički vrijednih cipusa i drugih elementa kamene plastike. To je samo dio zbirke, jer kapaciteti Crkve Sv. Mihaila ne zadovoljavaju stvarni obim i potrebe grada kada je u pitanju kamena plastika. Dio većih eksponata izmješten je u Centar za kulturu Nikola Đurković i Centar za konzervaciju i restauraciju. Nadamo se da će grad u narednom periodu uspjeti da pruži smještaj za ove vrijedne komade kamene plastike. Već smo inicijalno obavljali neke razgovore. Ovo je višedecenijski problem u kome grad ne uspjeva da pronađe adekvatnu lokaciju za svoje lapide", konstatuje direktorica OJU "Muzeji".

Terase ugostiteljskih objekata zaklanjaju, naglašava, ulaze u prostore koji se nalaze u Starom gradu, naročito Crkve Sv. Mihaila.

“Terase i suncobrani zaklanjaju ulaze u Crkvu Sv. Mihaila i Galeriju solidarnosti, dakle ulazi u ove prostore su faktički nevidljivi", poručila je Ivetić.