Društvo

Tribina na temu “Ljudska prava: Trenutna situacija u Crnoj Gori”, u organizaciji Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, a povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, održana je danas u Galeriji solidarnosti.
Prisutne je pozdravila sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac, a zatim su govorile: Staša Baštrica, osnivačica udruženja LBTQ žena “Stana”, Paula Petričević, mirovna i feministička aktivistkinja, Fana Delija, izvršna direktorica NVO “Centar za romske inicijative”, Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
Osnivačica udruženja LBTQ žena “Stana"” Staša Baštrica je svoje izlaganje počela rezulatima istraživanja Savjeta Evrope, koje pokazuje da trećina crnogorskih građana ne želi da živi sa lezbejkama, gejevima, biseksualnim, trans i queer osobama.
“Čak 43 odsto ispitanika smatra da LBTQ osobe ne treba da imaju ista prava, kao ostali građani. Svaka peta osoba ima stav da LBTQ osobe nisu ništa bolje od kriminalaca, što su alarmantni podaci i pokazuju da postoji ozbiljan problem u našem društvu. Neprihvatanje različitosti stvara toksični ambijent u kome se stiče utisak da svi moramo biti isti ili ćemo biti kažnjeni. Veoma je važno da institucije i svi odgovorni akteri djeluju, ne deklarativno, već direktno i jasno, sa ciljem rada na smanjenju diskriminacije i nasilja prema  LBTQ osobama”, poručila je Baštrica.
Izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore Marina Vujačić ističe da na svim debatama o ljudskim pravima uglavnom govore žene, što dalje znači da su prava žena još uvijek više ugrožena.
“Teško je dati ocjenu poštovanja ljudskih prava u Crnoj Gori, jer smo kao društvo pojedine društvene pojave u različitim oblastima ukoliko nam se ne sviđaju, počeli karakterisati kao diskriminaciju, iako sve što vidimo kao nepravdu i nije diskriminacija. U zakonodavstvu Crne Gore nemamo garantovana prava, tako da ne možemo pričati ni o jednakoj primjeni u praksi. Vrlo često se može čuti za neke kategorije građana da imaju garantovana prava, ali da se ona krše u praksi, a osobama sa invaliditetom nisu sva prava garantovana na adekvatan način”, pojašnjava Vujačić.
Izvršna direktorica NVO “Centar za romske inicijative” Fana Delija kaže da joj je cilj da prije svega mladima prikaže sa čime se sučavaju pripadnici romske i egipćanske zajednice, naročito kada je obrazovni proces u pitanju.
“Kada sam odlučila da upišem fakultet, susrela sam se sa brojnim barijerama i predrasudama, nažalost i od strane mojih profesora. Sa njima sam se srijetala i u brojnim institucijama, jer se naša nevladina organizacija, između ostalog, bavi i suzbijanjem dječijih ugovorenih brakova i nasiljem u porodici, tako da žrtvama često pružamo podršku i u brojnim institucijama se susrećemo sa diskriminacijom i predrasudama”, dodaje Delija.
Mirovna i feministička aktivistkinja Paula Petričević navodi da niko od nas ne bira kako se rađa, pa tako da, kada na nešto ne možemo da utičemo, za to ne možemo biti ni odgovorni, ali niti treba da budemo nagrađeni, niti kažnjeni.
“Istorija toga ko se smatra čovjekom, ko ima privilegije, prepreke i kazne, stara je koliko i civilizacija. Čovjek koji se zove ocem filozofije-Dalis zahvaljivao se bogovima za tri stvari, što je rođen kao muškarac, a ne žena, što je rođen kao slobodan čovjek, a ne rob, te što je rođen kao Helen, a ne Varvarin. Kada govorimo o jednakosti i dostojanstvu u pravima, moramo imati na umu o kome govorimo. Ako prvi član univerzalne deklaracije o ljudskim pravima govori da se svi ljudi rađaju jednaki u pravima i dostojanstvu, nama to može izgledati kao činjenica. Međutim, itekako vidimo iz iskustva da je ona prije ideal, nego što prikazuje stvarno stanje”, rekla je Petričevi.
Nakon izlaganja uslijedila je diskusija.
Moderatorka tribine bila je Aleksandra Tomović, urednica programa za mlade u Kulturnom centru “Nikola Đurković” Kotor.