Društvo

Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković" Kotor - Gradskom bibliotekom i čitaonicom organizuje ciklus tribina pod nazivom ,,Kotor 2020 - posljedice i oporavak nakon Covida - 19". 

Riječ je o projektu koji će se sprovoditi tokom ljeta, svakog drugog petka u 12 sati na različitim lokacijama kotorskog Starog grada. 

Prva tribina održana je danas  na terasi Pomorskog muzeja. 

Govorili su predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, direktorica Turističke organizacije Ana Nives Radović, član Upravnog odbora Luke Kotor Ljubo Radović i dekan Pomorskog fakulteta Špiro Ivošević. 

Na samom početku prisutne je pozdravila Sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Marina Dulović, kazavši da je cilj projekta osvrt na stanje u društvu izazvano pojavom epidemiološke krize, analiza trenutne situacije i saniranje posljedica u svim oblastima društvenog života i stvaranja. 

,, U muzičkom smislu riječ korona znači zadržica, tako da u tom smislu koronavirus koji nas je nažalost ponovo pogodio, može da bude zadržica, da dobro promislimo i dobro isplaniramo i kreiramo našu budućnost i napravimo planove. Mnoge stvari su nam došle stihijski u našoj skorijoj prošlosti, tako da sada možemo da zastanemo i dobro razmislimo i dobro isplaniramo našu budućnost”, rekla je Dulović. 

Predsjednik Opštine Željko Aprcović je rekao da su građani Kotora pokazali svijest u proteklom periodu, za što je dokaz to što u našem gradu nije evidentiran ni jedan slučaj zaraze koronavirusom. 

,, Kotor je kao i cijeli svijet u jednom trenutku stao, svijetski krvototok je stao u smislu da je stala privreda, kao i  putne i saobraćajne komunikacije, protok ljudi, roba i novca je bukvalno u jednom trenutku bio blokiran. Sve to ne treba da nas obeshrabri. Prošle godine imali jedan kvalitetan turistički proizvod, dok ove godine vidimo da od turističke sezone neće biti ništa, tako da moramo da mjenjamo prevashodno nas same , kako bismo radili buduće strategije razvoja Kotora. Imamo velike kapacitete i resurse, a ovakav vid argumentovanih razgovora može da doprinese da imamo bolja rješenja za budućnost. Ono što smo željeli svi mi iz lokalne samouprave je i to da Kotorsko kulturno ljeto treba da bude koncipirano tako da imamo tradicijonalne manifestacije poput Festivala klapa, Festivala pozorišta za djecu, Don Brankovih dana muzike, Bokeljske noći i Ljetnjeg karnevala, te da organizujemo kulturna dešavanja i u ostalim djelovima teritorije opštine Kotor”, kazao je Aprcović.

 Njegova je procjena da je tek do 1. marta naredne godine za očekivati, da će početi stabilizacija situacije u gradu, “a do tada bremenitost vremena u kome živimo treba da zajednički podjelimo”. 

Direktorica Turističke organizacije Ana Nives Radović govorila je o globalnim trendovima u industriji putovanja. 

,, Turizam kao industrija koja je indirektno na različite načine, budući da je umrežena sa svim što se na svijetu stvara, u ovom trenutku trpi ogromne gobitke. Upravo zbog toga što je turizam u posljednjim decenijama dostigao to da je od luksuza i privilegije u jednom trenutku sve više postao navika i prešao u nešto što se može nazvati ljudska potreba za sve veći broj ljudi. Zahvaljujući “low cost” kompanijama i jeftinom smještaju i svim načinima da se pređe sa jednog dijela svijeta na drugi, ona više nisu bila luksuz, postali su veoma dostupni. Očekujemo da će u narednom periodu putovanja ponovo biti luksuz”, ističe Radović.

 Član Upravnog odbora Luke Kotor Ljubo Radović govorio je o aktuelnostima iz ove kompanije i o budućnosti kruzing turizma. 

,,Ono što je trenutno aktuelno je da kompanije kroz mjesečni interval otkazuju dolaske u regione za koje su imali rezervacije. To je jedan očekivani kliše iz mjeseca u mjesec kroz objave pojedinačnih kompanija i sublimirane objave dvije najznačajnije asocijacije, Klia koja objedinjuje brodarske kompanije i Med kruz koji objedinjuje Mediteranske luke. Suočeni smo sa činjenicom da najranije u septembru možemo očekivati da će kruzeri početi da dolaze u Luku Kotor. Ono što ohrabruje je da će brodovi imati zdravstvenu zaštitu na većem nivou. Tako da je za očekivati da kada brodovi budu dolazili u našu luku, ćemo imati sigurnost da su oni sa zdravstvenog aspekta bezbjedni. Na brodovima se uvodi novo osoblje, radiće ljekari za javno zdravlje i kompletna medicinska služba, a brodovi će imati kompletne uslove za boravak i eventualni tretman zaraženih osoba. Radi se i interakcija na koji način bi se takvi putnici prihvatli u određenim destinacijama”, poručio je Radović. 

Dekan Pomorskog fakulteta Špiro Ivošević govorio je o posljedicama i oporavaku nakon Covida – 19 sa aspekta obrazovanja. 

,, Što se tiče edukacije i obrazovanja Univerzitet je definisaio strategiju razvoja pet ključnih pravaca, a nastava je svakako uprvom planu. Naš fakultet je i prethodnih godina obezbjedio puno elektronske opreme, simulatora i svega onoga što na neki način može biti podrška studentima. Između ostalog ideja je bila i uvođenje elektronskog učenja, a već par godina smo pretplaćeni na određene nastavne i vannastavne baze koje studentima omogućavaju praćenje nastavnih materijala “on-line”. Svega sadam dana nakon prestanka rada zbog situacije izazvane koronavirusom proces učenja na Fakultetu se odvijao na 60 do 90 odsto, kako u smislu izvođenja nastave, tako i u smislu provjera znanja. Imajući u vidu da imamo tri studijska programa koja imaju minimum 20 procenata praktične nastave, nemoguće je simulirati vožnju školskim brodom Jadran što je bilo planirano, ili vježbe na Vodenoj kočiji, ali to ćemo samo odložiti”, kazao je Ivošević. 

Moderatorka tribine bila je bibliotekarka Gradske biblioteke i čitaonice Jasmina Bajo.