Društvo

U organizaciji Kulturnog centar ,,Nikola Đurković'' Kotor, Gradske biblioteke i čitaonice sinoć je u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra održana promociju romana „Monik bježi” jednog od najznačajnijih savremenih francuskih i evropskih autora Eduarda Luja.

O romanu su govorile Varja Đukić, u ime izdavača Sibila d.o.o. i knjižare Karver, i prevoditeljka romana, prof. dr Jasna Tatar. Razgovor je moderirala Jasmina Bajo, bibliotekarska savjetnica.

Đukić je govorila o svom upoznavanju sa stvaralaštvom Eduarda Luja i interesovanju koje je podstakao njegov razgovor sa britanskim rediteljem Kenom Loučom.

„Uvijek polazim od potrebe da razumijem neki stvaralački proces, impuls ili osobu koja nešto stvara i čiji mi rad imponuje. Tako sam i Eduarda Luja upoznala kroz njegov razgovor sa Kenom Loučom, na koji sam naišla na Yutube. Fasciniralo me je što je taj mladi čovjek, koji je tada imao svega dvadeset pet ili dvadeset šest godina, bio potpuno ravnopravan sagovornik jednom tako potvrđenom reditelju. Bio je upućen u različite aspekte života i društva, posebno u socijalne teme“, kazala je Đukić.

Prisjećajući se saradnje sa Petrom Milatom iz Zagreba, objasnila je kako je roman stigao do izdavača i prevoditeljke.

„Petar Milat mi je pokazao knjižicu sa razgovorom Kena Louča i Eduarda Luja, koju i danas držim na radnom stolu u Karveru. Kasnije mi je poslao i roman ‘Monik bježi’, prije dva ljeta. Odmah sam ga proslijedila Jasni, jer tako ta saradnja i funkcioniše: šaljete materijale ljudima koje bi mogli zainteresovati. Kada je ona počela da prevodi roman, pokrenuo se novi krug interesovanja i pokušaja da autora dovedemo u Crnu Goru“, navela je Đukić.

Dodala je da su pripreme za autorovo gostovanje pratile prevođenje i objavljivanje knjige.

„Uz veliku podršku Francuskog instituta i Ambasade Republike Francuske pokušavali smo da organizujemo njegov dolazak, ali smo oko dva mjeseca prije festivala dobili konačan odgovor da ne može da dođe. Mi smo, međutim, prevodili i objavili knjigu i ona je sada pred čitaocima. Za razumijevanje njegovog stvaralaštva važni su njegovo porijeklo, djetinjstvo i porodični život. Promjene kroz koje je prolazio, od imena do načina govora i izgleda, imale su vrlo određene razloge, o kojima je pisao u svojim romanima“, istakla je Đukić.

Prevoditeljka Jasna Tatar ukazala je na značaj prevođenja savremene svjetske književnosti za crnogorsku kulturu.

„Crna Gora nema dovoljno razvijenu izdavačku djelatnost, a posebno nam nedostaju prevodi svjetske književnosti. Zato je važan svaki ovakav roman savremenog autora, koji govori o onome što se dešava sada i o čemu se razgovara. Ako mala kultura, kakva je crnogorska, želi da ima svoje mjesto na svjetskoj književnoj i kulturnoj mapi, moramo prevoditi naše savremene pisce na jezike sa velikim brojem čitalaca, ali isto tako i važne savremene autore dovoditi kroz naš jezik i činiti ih dostupnim našoj publici“, poručila je Tatar.

Govoreći o tematskom okviru Lujevog stvaralaštva, izdvojila je nasilje kao nit koja povezuje njegova djela.

„Iako je riječ o veoma mladom čovjeku, Eduard Luj je međunarodno poznat pisac. Njegovo cjelokupno djelo govori o nasilju: klasnom, rodnom, homofobnom, patrijarhalnom i socijalnom. On tome pristupa i iz ličnog iskustva i sa sociološkim uvidom. ‘Monik bježi’ priča je o njegovoj majci, koja bježi od drugog nasilnog partnera. Njeno oslobađanje od nasilja njegovog oca već je bilo tema prethodne knjige, ali izlazak iz jednog odnosa ne znači da prestaje i nasilje sredine“, objasnila je Tatar.

Posebno se osvrnula na autorov izlazak iz sredine u kojoj je odrastao i njegovu ličnu i društvenu transformaciju.

„On kroz svoje knjige pripovijeda priču dječaka koji je drugačiji, po svojoj fizičkoj konstituciji i seksualnoj orijentaciji, a koji odrasta u sredini koja tu različitost ne prihvata. Otuda i njegova potreba, ali i hrabrost, da izađe iz tog začaranog kruga. On je ono što se na francuskom naziva klasnim prebjegom: promijenio je sredinu, nivo obrazovanja, izgled i društvenu klasu. Postao je poznat i ušao u intelektualne krugove, ali je, pišući, shvatio da nikada nije u potpunosti pobjegao od onoga što je proživio u djetinjstvu“, kazala je Tatar.

Nakon uvodnih obraćanja prikazan je video-intervju sa Eduarom Lujem, preveden na crnogorski jezik i titlovan.

Tekst i foto: Tamara Vuković