Društvo

Panel diskusija povodom Dana ekološke države Crne Gore, na temu „Mikroplastika, turizam i otpad: ekološki izazovi Kotora i Bokokotorskog zaliva“, održana je danas u Institutu za biologiju mora.

Program je otvorio predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, koji je istakao da bi se kvalitetno govorilo, moramo govoriti pošteno i reći istinu, a to je da smo mi kao društvo, bez obzira na političke promjene koje su se dešavale u decenijama iza, u trenutku kada smo državu proglasili za ekološku, bili apsolutno nespremni.

,,Proglasiti Crnu Goru ekološkom državom u trenutcima kada je ratni vihor bio svuda oko nas, nije bio trenutak u kojem se ono što je deklarisano moglo sprovesti. Godine nakon toga su pokazale određeni napredak, ali ne ispunjenje onoga što smo obećali jedni drugima i svojoj djeci. Ništa nije bilo bolje ni ranije, a u nekim momentima možda i gore. Danas govorimo o mikroplastici, otpadu, zaštiti našeg mora, ali ne smijemo zaboraviti da je prije nepunih 50 godina na obalama ovog zaliva bila hemijska industrija i druge industrijske grane koje su svoje otpadne vode ispuštale upravo u zaliv. Danas se borimo da šume ne budu posječene do kraja, rijeke da ne budu potpuno “uscivljene”, a vodotoci da ne postanu otpad. Pokušavamo očistiti prirodu oko nas i smanjiti plastični otpad. U tome donekle uspijevamo, a donekle ne. Pokušavamo zaštiti more iako gledajući danas zaliv, vidimo plovila koja krše pravila” rekao je Jokić.

On je zatim najavio početak realizacije projekta kanalizacionog sistema.

“U ovakvim prilikama, umjesto samopohvale, važno je reći istinu o sebi kako bismo stvorili bolje uslove za one koji dolaze. Na današnji dan medijski prostor u Crnoj Gori ispunjen je pričom o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda. Želim ukazati na primjer: do kraja godine započećemo novu fazu odvođenja otpadnih voda projektom vrijednim 30,5 miliona eura, koji će odvesti sve otpadne vode sa Prčanja, Stoliva, Risna i Perasta u postrojenje za prečišćavanje koje se nalazi između budućih luksuznih turističkih rizorta Luštica Bay i Bigova Bay. Na današnji dan prečišćene otpadne vode koriste se za navodnjavanje golf terena na Luštici. To je ono čemu trebamo učiti našu djecu: da se smeće pokupi, da se u more ne baca ništa, i da je pitanje čistoće i ekologije prije svega pitanje lične higijene,” poručio je Jokić.

Generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, naglasio je značaj zajedničkog djelovanja.

“Kotor je domaćin trećeg i posljednjeg panela u okviru projekta i inicijative Skupštine Crne Gore. Prethodno smo razgovarali sa građanima Mojkovca i Danilovgrada, gdje su otvorene lokalne teme. Svuda smo čuli isto: ekološki izazovi ne mogu se riješiti bez aktivnog uključivanja zajednice, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Moramo poći od pojedinca jer samo kroz partnerstvo lokalnih vlasti, institucija, nauke i građana možemo napraviti promjenu. Državni parlament, kao institucija koja je 34 godine ranije proglasila Crnu Goru ekološkom državom, želi doprinos kroz otvoreni dijalog i akciju. Moramo biti svjesni koliki su izazovi u zaštiti životne sredine, od kvaliteta vazduha i vode, upravljanja otpadom, zaštite prirodnih staništa, do borbe protiv klimatskih promjena. To zahtijeva političku volju, koordinaciju, ulaganja i promjenu svijesti,” kazao je Stanišić.

Uslijedio je stručni panel na kojem su govorili poslanik Skupštine Crne Gore, Jovan Subotić, direktor Instituta za biologiju mora dr Mirko Đurović, naučna savjetnica dr Milica Mandić i savjetnica za zaštitu životne sredine u DOO Komunalno Kotor, Jelena Radunović.

Direktor Instituta za biologiju mora dr Mirko Đurović podsjetio je da je Institut jedina ustanova koja se bavi istraživanjem i zaštitom mora na crnogorskom dijelu obale.

“Nažalost, rijeke su najveći izvor zagađenja Jadranskog mora i taj problem je veoma izražen. Sve rijeke koje se ulivaju u more donose otpad – od plastike do krupnog komunalnog otpada – uključujući i posljedice nelegalnih odlagališta. Situacija je danas djelimično bolja jer ljudi postaju svjesniji opasnosti, ali velike količine otpada i dalje postoje, kako u Bokokotorskom zalivu, tako i na otvorenom moru. Uprkos brojnim projektima, ostaje ogroman izazov kako zaustaviti stalni dotok otpada, jer sve dok ne riješimo problem na kopnu, more će biti ugroženo. Institut kroz svoja istraživanja pokušava da ukaže na ove probleme, ali bez široke društvene akcije, nema ni trajnog rješenja,” naglasio je Đurović.

Poslanik u Skupštini Crne Gore Jovan Subotić istakao je važnost edukacije i uključivanja lokalne zajednice.

“Izuzetno je važno početi s edukacijom jer ona obuhvata 90% problema. Djeca kroz različite manifestacije, radionice i projekte uče o ekologiji, o tome kako treba čuvati prirodu i koliko je more značajan resurs. Nekada je more značilo život i ekonomiju – hranilo je porodice, bilo je glavni oslonac lokalne zajednice. Danas, nažalost, ne smijemo zaboraviti da je ono u velikoj opasnosti, da ga zagađujemo svakodnevno i da ga ne smijemo posmatrati isključivo kao resurs koji treba eksploatisati. Moramo ga čuvati za buduće generacije, a to možemo jedino kroz odgovorno ponašanje i kontinuiranu edukaciju, posebno najmlađih,” rekao je Subotić.

Naučna savjetnica dr Milica Mandić naglasila je da Institut aktivno prati problematiku otpada u moru više od deset godina.

“Analiziramo različite vrste otpada – od plutajućeg, preko otpada sa morskog dna, do mikroplastike u vodenoj koloni i želucima riba i drugih morskih organizama. Kroz saradnju sa profesionalnim ribarima dolazimo do vrijednih podataka o količinama otpada koji se vadi iz mora tokom ribarenja. Rezultati za Kotorsko-risanski zaliv su poražavajući – to je područje gdje bilježimo najveće količine otpada, dok je situacija u drugim djelovima zaliva nešto povoljnija, ali mikroplastika je prisutna svuda. Ona ulazi u more kroz kanalizacione ispuste, atmosferske padavine i razgradnju već postojećeg otpada. Problem je što se mikroplastika dalje prenosi kroz prehrambeni lanac i ima potencijalno ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi i ekosisteme. Naš zadatak je da o tome govorimo javno, da pokažemo rezultate i da motivišemo sve aktere da se uključe u rješavanje ovog pitanja,” istakla je Mandić.

Savjetnica Jelena Radunović podsjetila je na projekte Komunalnog Kotor i izazove u podizanju svijesti građana.

“Glavni izazov je podizanje svijesti građana o važnosti pravilnog odlaganja otpada. Infrastruktura se u prethodnim godinama značajno poboljšala – nabavljeni su novi kontejneri, vozila i oprema, a realizovani su i projekti koji omogućavaju bolje funkcionisanje sistema. Ipak, to nije dovoljno ukoliko građani ne promijene svoje navike. Suština je da svi shvatimo koliko je pravilno odlaganje otpada važno, ne samo zakonski, već i kulturološki. Na kraju, sve počinje od pojedinca – ako svako od nas uradi mali korak i odgovorno se ponaša prema otpadu, rezultati na nivou cijele zajednice biće ogromni,” navela je Radunović.

Panel je moderirala savjetnica u Agenciji za zaštitu životne sredine, Ivana Mitrović. Među prisutnima su bili glavna administratorka Opštine Kotor, Marina Bjelja, sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Bojana Petković, direktor TO Kotor, Jovna Ristić, i direktor Komunalnog Kotor, Vladimir Arsić.

Tekst i foto: Tamara Vuković