Društvo

Autorka teksta: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Eko centar (EC) Delfin, u saradnji sa Sekretarijatom za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, realizuje projekat „eKo-zajedno održivo planiramo i upravljamo“, kroz koji se sprovodi istraživanje s ciljem prikupljanja podataka za izradu nacrta novog Lokalnog plana zaštite životne sredine.

Tim povodom sinoć je u Slavjanskoj čitaonici u Dobroti održana javna tribina “Stanje životne sredine u lokalnoj zajednici” za mjesne zajednice Dobrota 1, Dobota 2 i Orahovac čiji predstavnici su iznijeli probleme i sugestije u vezi sa kvalitetom života i stanjem životne sredine

Na početku pozdravnu riječ uputila je sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor Bojana Petković, a Ljilja Radunović iz EC Delfin pojasnila da je prethodni plan bio u upotrebi do 2023. godine.

Njegova revizija, kazala je, nije blagovremeno urađena, te se sada pristupilo izradi novog. Za to je zadužena multisektorska grupa koja će predlog plana pripremiti do kraja septembra.

“Informacije prikupljene iz mjesnih zajednica će objediniti i one će se naći u predlogu plana sa kojim ćemo u septembru ponovo doći pred vas”, kazala je Radunović.

Da prisutan trend izgradnje turističkih objekata na teritoriji Orahovca ne prati adekvatna infrastruktura, ali i da u ovom dijelu opštine ne postoji kanalizacioni sistem, ukazali su iz MZ Orahovac.

Član Savjeta ove MZ, Đorđe Radanović, koji je skupu prisustvovao uz predsjednika Vladimira Vukasovića, ističe da su uspjeli da zaustave gradnju hotelskog kompleksa na lokalitetu Ercegovina, Cicanova kuća.

“Sreća u svemu tome je bila posjeta UNESCO-ve delegacije u februaru. Problem je što izgradnjom tog hotela može doći do gubljenja vode. Drugi je što su oni u elaborat, koji je išao kod Agencije za zaštitu životne sredine, predvidjeli da svu vodu iz bio septika puštaju u more, a znajući da je tu blizini prvo uzgajalište mušulja u Crnoj Gori. To nas tangira. Nemamo riješen kanalizacioni sistem, a gradnje je sve više. Trenutno ima četiri, pet gradilišta, od kojih jedno prema mjesnoj crkvi, a dva uz priobalni put. Vodovodna infrastruktura je pod velikim opterećenjem”, naglasio je on.

Ukazano je i na potrebu obezbjeđivanja dodatnih parking mjesta, kao i određivanja lokacija za dodatna kontejnerska mjesta, pri čemu uz magistralu, kako je rekao, više nema prostora.

Radanović je između ostalog naveo da već deset godina čekaju da se u Orahovcu izgrade dva trotoara, od kojih jedan do mosta na Ljutoj, te naznačio potrebu adekvatnog elektro i snabdijevanja vodom.

Član Savjeta, Petar Đurović, artikulisao je problematiku sa kojom su suočeni građani MZ Dobrota I, naznačivši potrebu za komunalnim vezovima, uz poruku da će se Jedriličarski klub Lahor, čiji je sekretar, zalagati da bude partner u takvim projektima.

Sekretarka Bojana Petković je podvukla da je Opština Kotor jedina koja nema parking servis, komunalne i komercijalne vezove.

Bicikl i barka su u Boki bili način života, dok se sada, apostrofirao je predsjednik Savjeta ove MZ, Vedran Milošević, u more ne može ući od stalnih valova koji nastaju prolaskom glisera. 

“Masovni turizam nas melje”, ocjenio je on.

Postojeća uredba o ograničenju brzine kroz zaliv, kako se čulo, se očigledno ne poštuje, dok je komunikacija između Opštine i JP za upravljanje morskim dobrom koje ima ingerencije nad obalom, na niskom nivou.

Iz MZ Orahovac su istakli da su na tom području od postojećih šest ribarskih posti, četiri registrovane. 

Čuli su se i predlozi da se cestom od Kavalina do Ljetnjeg bazena uvede jednosmjerni saobraćaj, cijelim priobaljem u Dobroti uspostave biciklističke staze, obilježe sve šetališne staze radi zabrane vožnje električnih trotineta, te podatak da su od osam poprečnih veza između magistralnog i priobalnog puta aktivne tri, dok su preostale uzurpirane.

Nadalje, je iz MZ Dobrota 1 predloženo uvođenje aplikacije za mobilne telefone kojom bi putnici mogli u svakom trenutku provjeriti gdje se nalazi autobus koji čekaju radi prevoza. Vedran Milošević navodi da bi bilo dobro da autobuska linija kreće od Sv. Vrače, ali da se stajališta nemaju gdje postaviti, jer je uz putni pojas sve privatno vlasništvo.

“Od Kampa do Studentskog doma nema ni jednog pješačkog prelaza, što je veliki problem”, podvukao je Petar Đurović.

Na problematiku parkinga Dobrote i Plagenata osvrnuo se Vedran Milošević.

“Mi smo godinu ipo, dvije pokušali da implementiramo dvije pozicije, jedna je ispred Pionira gdje je parking da vidimo može li se napraviti višespratna garaža i na Plagentima ukopana u reonu od Ujedinjenih nacija prema zgradama Plagenata. Sekretarijat za investicije, odnosno arhitektica Ana Kadijević, je inicirala i njen kojega Gregović iz Petrovca je napravio idejno rješenje za tu ukopanu garažu koja bi sa 140 mjesta povećala kapacitet na 320. Ona bi sa raskrsnice spuštala jedan krak, znači bio bi jedan smjer, a ispod kružnog parkinga ulazio bi u podzemnu garažu. Otprilke kota je 6 metara - metar iznad zemlje je samo visina i bila bi na dvije etaže. Imaju dvije solucije, jedna je da bude poluzatvorena, a druga da bude otvorena. Znam da je skuplja na dvije etaže, ukopana, odnosno poluzatvorena”, kazao je Milošević i dodao da je na sugestije MZ urađena dorada idejnog projekta. 

Kako je saopštio predstavnik Sekretarijata za inspekcijske poslove Miodrag Kuželj, grube procjene su da bi izgradnja garaže koštala oko 10 miliona eura.

Tribini je u ime DOO Komunalno Kotor prisustvovala Jelena Radunović, AD Luka Kotor Božidar Vukšić, Fakulteta za pomorstvo Jovana Delić, Službe za inspekcijske poslove Sergej Čelanović, a Eko centra (EC) Delfin i Žarko Radulović.