Društvo
ODRŽANA JAVNA TRIBINA POD NAZIVOM ZA MRŽNJU NEMAM TI KAD
Javna tribina ,,Za mržnju nemam ti kad’’ u organizaciji Instituta za medije Crne Gore, održana je danas u hotelu ,,Vardar’’ u Kotoru.
Panelisti su bili: profesor sociologije Mladen Živković, aktivista Tomislav Žegura, direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić i aktivistkinja Paula Petričević.
Profesor sociologije Mladen Živković govorio je o saznanjima koja sociologija kao nauka ima, o tome kakve informacije pamtimo, na kakve informacije ragujemo, a osvrnuo se i na pitanje moći.
,, Postoji jedan termin koji je osmislila španska filozofkinja – aporofobija , što znači mržnja prema siromašnima ili slabima. Mislim da mi nemamo posla sa mržnjom prema drugima nego sa mržnjom prema slabima, a ova filozofkinja je do tog zaključka došla posmatrajući mingrantsku krizu . Primjera radi mi pružamo otpor da
nam dođu siromasi iz Arabije, ali ćemo šejku postaviti crveni tepih. Još jedan produkt ne samo mržnje koju vidimo kroz medije, nego uopšte nezadovoljstva Zapada. Kada govorimo o siromaštvu danas često se kaže da je to konzumerističko siromaštvo, jer ono nije stvrano. Živimo u zaista složenom društvu u kojemu ne možemo ništa da učinimo i to stvara ogroman bijes. Više nismo politički subjekti i vidimo da nemamo značajan uticaj i onda se javlja bijes”, kaže Živković.
Aktivista Tomislav Žegura ističe da negativnost kod ljudi uvijek doživljava dvosmjerno.
,,Osim knjiga i muzike što su nam bili mediji u prošlosti, ako današnje medije shvatimo kroz online medije, novinske, radijske i televizijske neprihvatljiva je šema po kojoj funkcionišu dnevnici i informativni portali. Postavlja se pitanje zašto su udarne vijesti o stradalima i ubijenima, a sa druge strane su teme ko je napravio neki skandal koji je izašao javnost, što djelluje kao da je postavljeno od nevažnog do namjerno negativnog. Ukoliko svakodnevno imate veliku količinu informacija koje se isključivo bave mržnjom i negativnostima, onda je vjerovatno očekivati da određena količina krene nazad od strane konzumenata”, pojasnio je Žegura.
Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić navodi da je etika u medijima izazvana, što predstavlja veliki problem današnjice, ali da je došlo i do promjene okolnosti jer su nam informacije dosta dostupnije od perioda unazad dvadeset godina kada su svi čekali dnevnik u 19 i 30.
,,Došlo je do tehnoloških promjena i sada smo svi u tom otvorenom prostoru informacija i sada imamo veliku odgovornost šta dijelimo, čitamo, kome poklanjamo povjerenje i kako to sve na nas utiče. Tu su i društvene mreže koje su uticale na ovo što se dešava u medijskoj sferi. Društvene mreže se ponašaju kao mediji, distribuiraju medijski materijal a nemaju odgovornost za razliku od medij,a koji moraju da imaju odgovornost i koji podliježu određenim standardima. Kada govorimo o govoru mržnje moj je utisak da iako je to teško izmjeriti nije zastupljen u većoj mjeri nego ranije, već smo ih iz prostora svog doma iznijeli na jedan zid koji se zove Twiter ili Facebook. Ovakav govor mržnje je postao intenzivniji, prisutniji i opasniji, jer se uglavnom odnosi na poziv za nasilje”, objasnila je Nikolić.
Aktivistkinja Paula Petričević se osvrnula na pojam građanski aktivizam.
,, To je jedan ambivalentan pojam, sa jedne starane nalazi percepcija građana koji misle da ne mogu da utiču na dešavanja oko njih, a sa druge strane je pojam građanina kao izvornog nosioca prava i suvereniteta. Mi imamo sposobnost da odlučujemo o našoj sudbini i upravljamo njom i samo je privremeno delegiramo nekome ko zastupa naše interese u određenim institucijama društva, ali to je i dalje naša odgovornost. Svi smo odgovorni za ono što činimo kao i za ono što ne činimo”, poručuje Petričević.
Moderatorka programa je bila Milica Bogdanović.
Kako ističu iz Instituta za medije Crne Gore , ovakvi skupovi su prilika se ukaže na problem rastućeg trenda uvredljivog govora u javnom prostoru Crne Gore koji nerijetko prelazi u govor mržnje.