Društvo

Fakultet za turizam i hotelijerstvo Univerziteta Crne Gore organizovao je danas javnu tribinu "Kruzing i kulturni turizam u turističkoj ponudi Crne Gore - izazovi i perspektive", u amfiteatru ove visokoškolske ustanove.

Učesnici tribine bili su prof. dr Đurđica Perović, dekanica Fakulteta za turizam i hotelijerstvo (FTH), doc. dr Ilija Moric, prodekan za nastavu FTH, Maja Danilović pr AD Luka Kotor, Jovan Ristić, direktor TO Kotor i Dušica Ivetić, direktorica OJU Muzeji Kotor. 

U okviru tribine, učesnici su govorili o ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj održivosti ovih industrija, međunarodnom pozicioniranju Kotora, kao destinacije kruzing i kulturnog turizma, kao i o savremenim izazovima i digitalnim inovacijama u ovom sektoru. 

Dekanica Fakulteta za turizam i hotelijerstvo prof. dr Đurđica Perović, tom prilikom je istakla da su kruzing turizam i brod kao prevozno sredstvo, donijeli novi momenat, kada su u pitanju turistička kretanja i ponuda. 

,,Prosto je ponudio ekskluzivitet kada su u pitanju kružna putovanja morem, sa svim sadržajima, koje ovaj vid turizma nudi. Privilegija pripadnosti Mediteranu je nešto što nas je istog trenutka stavilo u fokus, naročito ako se uzme u obzir da je u kruzingu Mediteran uz Karibe, najdominantnija destinacija kruzing turizma. Tako da pripadnost Kotora Mediteranu, sa savršenom konfiguracijom zaliva koja predstavlja najsavršeniju marinu, predstavlja jedan vrijedan kuriozitet o kojem pažljiivo moramo voditi računa”, kazala je Perović. 

Direktor TO Kotor Jovan Ristić, navodi da su različiti motive koji ljude pokreću na putovanja, a jedan od prvih koji je uz vjerski pokretao ljude još od antičkog doba, upravo je kulturni turizam. 

,,Kulturni turizam je veoma slojevit, imamo dio koji je vezan za kulturno-istorijske spomenike, prirodno okruženje i manifestacije iz kulture. Kotor je kao grad koji je zaštićen UNESCO-om objedinjuje sve to. Velike su kontraverze kada je u pitanju kruzing insustrija,  kada veliki broj izletnika posjećuje naš grad, a još uvijek su nepoznati podaci, koliko je zagađenje i negativni uticaji. Međutim, veoma brzo ćemo imati rezultate jedne studije koja je u izradi. Iako uvijek kao pojedinci gledamo negativne strane, trebamo imati u vidu da ti ljudi, koji kao izletnici dolaze u naš grad, nisu samo gosti našeg grada, nego obilaze i druga okolna mjesta i doprinose razvoju okolnih mjesta, a svjedoci smo da se i naša privreda oslanja na goste, koji kratko vrijeme provode u našem gradu. Često se postavlja pitanje koliko ti turisti troše i doprinose našoj zajednici, a često se zaboravlja ono što kao putnici jednog broda plaćaju u okviru taksi”, ističe Ristić. 

Direktorica OJU Muzeji Kotor, Dušica Ivetić, je tom prilikom istakla da su muzeji prije svega tu da čuvaju i tumače, kulturno nasaljeđe. 

,,Ono što je najveći izazov na nivou našeg grada nije novost, a to je apsolutni gubitak autentičnosti, u smislu očuvanja kulturne baštine. Stari grad se pretvorio u neku vrstu kulise, gdje se fabrikuju istine. Turistički vodiči turistima soapštavaju da je Kotor grad mačaka, jer su mačke spasile grad od kuge. Mislim da je to pogrešan put da Kotor bude jedna kulturna destinacija, i da smo u tom kontekstu svi dužni da insistiramo na činjenicama i našem kulturnom nasljeđu. U protivnom ćemo se pretvoriti u jeftini proizvod, što nikome nije cilj”, navodi ona.

Pr AD Luka Kotor, Maja Danilović je istakla da istraživanja pokazuju da se od 10 putnika koji brodom dođu u Kotor, njih šest ponovo vrati u naš grad. 

,,Luka Kotor predstavlja privredno drušvo koje u svojoj praksi brine o tome da ekonomski benefit brodova bude iskorišten, na najbolji mogući način. Postoji obaveza da se napreduje u smislu boljeg menadžmenta upravljanja dolascima i brojem ljudi koji posjećuju Kotor i da se kreiraju strategije, koje će u budućnosti taj broj dolazaka svesti na optimalan nivo. Krenulo se ozbiljno u priču održivosti kruzinga kod nas, jer nije samo važno da mi objeručke dočekamo brodove i da ih raspoređujemo, već da vidimo kako na pravi način organizovati turističku ponudu grada”, kaže između ostalog Danilović. 

Doc. dr Ilija Moric, prodekan za nastavu FTH, govorio je o problemima i izazovima u kruzing turizmu. 

,,Nije tajna da su problemi i izazovi brojni, međutim, ti problemi će bit i veći kako se ulazi u sljedeću fazu razvoja kruzing turizma izazovi će biti složeniji, kompleksniji zahtjevaće mnogo više znanja, rada, organizacije i strateškog menadžmenta. Do tada bi trebalo riješiti probleme koje do sada imamo, ali da se njima pristupi stručno, naučno i planski”, ističe Moric. 

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je diskusija. 

Tribinu je moderirala prof. dr Tatjana Stanovčić. 

Podsjetimo, ova tribina je jedan u nizu događaja kojima, pod sloganom FuturUM, Univerzitet Crne Gore obilježava 50 godina od osnivanja. 

Opširnije o ovoj tribini možete poslušati sjutra (21.03.) od 17 i 15 u emisji Svijet nauke. 

Tekst i foto: Tamara Vuković