Društvo

Javna rasprava za Nacrte Studija revizije i Odluka o proglašavanju kategorije, granica, statusa i režima zaštite za tri spomenika prirode, i to: “Zajednica oleandera na lokalitetu Sopot kod Risna”, "Skupina stabala hrasta medunca kod crkve Sv. Petke u Kavču" i “Stablo hrasta medunca u Donjem Orahovcu", održana je danas u multimedijalnoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

Zavod za zaštitu prirode SRCG, 1968. godine, donio je Rješenje o zaštiti objekata prirode, kojim je utvrđeno da tri navedena prirodna dobra imaju svojstvo zaštićenog objekta prirode kao hortikulturni objekti.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, kroz GEF projekat "Promovisanje upravljanja zaštićenim područjima" i u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, pokrenulo je proces izrade Studija revizije za navedena zaštićena prirodna dobra u opštini Kotor .

Opština Kotor je pripremila Odluke kojima se propisuje kategorija, granice, status i režim zaštite prirodnih dobara, opisuju osnovne vrijednosti zaštićenih područja, definišu zone zaštite, dozvoljene i zabranjene aktivnosti, daju smjernice na kojima će se zasnivati zaštita i razvoj, imenuje upravljač i rokovi za donošenje planova upravljanja.

Detaljnije o Studijama govorili su Jelica Gazdić iz Uprave za šume i Vasilije Bušković iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Kada je u pitanju Studija vezana za stablo hrasta medunca u Donjem Orahovcu, Jelica Gazdić navodi da je osnovni cilj očuvanje, prvenstveno sprječavanjem procesa degradacije, unapređenjem njegovog statusa kroz stručni pristup koji podrazumijeva proučavanje i praćenje stanja tokom vremena.

„Jedan od ciljeva je da se novim sadržajima unaprijedi u mjeri i na način kojim se neće narušiti njegove temeljne vrijednosti. Ovi sadržaji treba da budu u skladu sa određenom namjenom i korišćenjem prostora javnog karaktera, kao što su kulturni, edukativni, turistički, informativni. Režim zaštite jeste skup mjera i uslova kojima se određuje način i stepen zaštite, korišćenja, uređenja i unapređenja zaštićenog prirodnog dobra”, kazala je Gazdić.

Kako, između ostalog, navodi, zabranjeno je sjeći dijelove zaštićenog stabla, lomiti grane, kidati lišće, oštećivati koru i preduzimati bilo kakve aktivnosti koje mogu narušiti vitalnost stabla.

Ona je zatim predstavila i reviziju Studije za skupinu stabala hrasta medunca kod crkve Sv. Petke u Kavču.

„Skupina stabala hrasta medunca u Kavču predstavlja jedan od simbola ovog predjela, pored velikog broja stabala maslina. Ova stabla zaštićena su zbog svojih specifičnih i rijetkih odlika i kao takva imaju posebnu naučnu, kulturnu i estetsku vrijednost. U neposrednoj blizini crkve nalazi se sedam stabala, mjereni na prsnoj visini su od 30 do 50 cm, visina stabala je od 10 do 15 m. Oblici krošnje su uglavnom kod svih stabala asimetrično ovalnog oblika”, kazala je, između ostalog, Gazdić.

Studiju za zajednicu oleandera na lokalitetu Sopot kod Risna predstavio je Vasilije Bušković.

„Studija revizije je, pored utvrđenja kategorije, detaljnih granica i zona zaštite zaštićenog područja, utvrdila i potrebu za promjenu podataka o sintaksonomskom statusu biljne zajednice u dokumentaciji zaštićenog područja. Sada važeći sintaksonomski status biljne zajednice je Andropogono distachyi-Nerietum oleanderi. Kada je u pitanju koncept zaštite, prostorni obuhvat zaštićenog područja zajednice oleandera obuhvata tri katastarske parcele u Risnu u državnom vlasništvu. Druga zona zaštite na 5,26 ha obuhvata i zaštitni pojas od 2,46 ha, širine 25 m linearno u odnosu na administrativnu granicu zaštićenog područja”, pojasnio je Bušković.

Javnoj raspravi su prisustvovali predstavnici Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine, Bojana Petković, i samostalna savjetnica Marina Krivokapić, kao i vlasnica parcele na kojoj se nalazi stablo hrasta medunca u Donjem Orahovcu.

Javni uvid u Studije zaštite i Odluke o proglašenju zaštićenih područja traje do 30.04.2025. godine, do kada zainteresovani mogu dostaviti svoje primjedbe u pisanoj formi.

Tekst i foto: Tamara Vuković