Društvo

Tekst i foto: Biljana Marković

U skupštinskoj sali Palate Bizanti danas je održana javna rasprava Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju pristupnog platoa na lokaciji polazne stanice „DUB“ žičare KOTOR – LOVĆEN na katastarskim parcelama br. 118, 37, 38/1, 38/2, 39, 40/1 i 41 KO Kavač, Kotor.

U ime Agencije za zaštitu životne sredine (AZŽS) obratila se samostalna savjetnica za procjenu uticaja Jelena Leković navodeći da je zahtjev za davanje saglasnosti na elaborat podnijelo Ministartvo ekonomskog razvoja i turizma (MERT).
Agencija je obavijestila zainteresovanu javnost putem medija, dok je elaborat još uvijek dostupan na internet stranici Agencije.  

Javni uvid u ovaj dokument je do 20. aprila, do kada je moguće dostaviti primjedbe na mejl adresu Agencije i pisani putem na  adresu Agencije 4. proleterske br. 19. 
 
U ime obrađivači elaborata - firme „Green Environment Services“ iz Podgorice, prezentaciju su održali Milena Spahić i  Danilo Barjaktarević.

Lokacija početne stanice Dub planirana je u Grbaljskom polju, na oko 200 metara udaljenosti od magistralnog puta Budva -  Tivat i oko 500 metara od aerodroma Tivat, dok je nadmorska visina 65 metra.

Spahić je kazala da u morfološkom smislu lokaciju stanice Dub čine dvije prostorne cjeline, blago denivelisani plato u pravcu istok - zapad i početak brda, koji zapravo predstavlja lovćenski masiv.

Lokacija je dobro povezana na lokalnu saobraćajnicu koja ide do tunela „Vrmac“ i oko 100 metara je udaljena od magistralnog parvca Tivat - Kotor.
 
Mikro lokacija je definisana trasom žičare i na osnovu toga je uspostavljeno ukrcavanje gondole.
„Sama površina za izgradnju pristupnog platoa definisana je Prostorno urbanističkim planom (PUP) Opštine  Kotor, znači postoji planska dokumentacija za to. Urbanističko tehnički uslovi za čitavu žičaru, uključuju i pristupni plato Dub i izdati su od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma 8. oktobra 2014. godine. Kompleks početne stanice zauzima površinu od oko 12.600 m2, od čega je pod objektima predviđeno 1.600 m2,  a 5.000 m2 je namijenjeno za parking za autobuse (za 30- tak autobusa) i 6.000 m2 za parkiranje automobila. Lokacija koja se istražuje pripada u geomorfološkom obliku u smislu brdsko planinskom području. U njenoj neposrednoj blizini nalazi se zaliv Boka Kotorska. Nagib terena je strm, od 200 do 400 metara, a nadmorska visina je oko 200 metara“, navela je Spahić.

Kada je u pitanju biodiverzitet područja, na osnovu raspoloživih podataka do kojih se došlo prilikom izrade elaborata, tu je zastupljen veliki broj mediteranskih vrsta koje su generalno karakteristične za Crnogorsko primorje. U elaboratu su navedene i endemične vrste.

„Što se tiče faune, na osnovu dosadašnjih istraživanja, prisutne su određene vrste dlakavih divljači: obični zec, lisica, rijetko divlja mačka, rovčice, slijepi miševi, čak i vukovi.
Kada je riječ o opisu projekta, situaciono rješenje platoa čine dvije međusobno povezane cjeline, od kojih je jedna predviđena za parkiranje putničkih automobil, a druga za parkiranje i okretanje autobusa. Plato je uklopljen na projektovanu kotu objekta koji predstavlja polaznu stanicu žičare. On iznosi 27,98 metara, tako da se na taj način omogućava pristup platou preko pješačkih površina. S druge strane plato je uklopljen sa sobraćajnicom sa kojima se pristupa“, precizirala je Spahić.

Cjelina predviđena za putničke automobile, kazala je, ukupno iznosi oko 9.400 m2. Čine je 275 parking mjesta za automobile, oko 60 parking mjesta za autobuse i 62 za vozila za osobe sa invaliditetom.

Navodeći da bilo kakvi radovi u prirodi imaju određeni uticaj na životnu sredinu, precizira da se privremeni uticaji vezuju za mehanizacuju, dakle, buku, vibracije, prašinu, a trajni za prenamjenu zemljišta, degradirtanje staništa, izmještanje određenih vrsta.

„Srećom mi smo toliko bogati biljnim i životinjskim vrstama da sva ta izgradnja ne predstavlja opasnost na nacionalnom nivou. Lokalno, u smislu izmještanja nekih vrsta - da više ni vi možda nećete u blizini naći zeca ili vuka, zato što i tu dolazi humana populacija i tu će biti malo veći atropogeni uticaj, ali definitivno na nacionalnom nivou nećete ubiti ni jednu životinjsku vrstu izgradnjom ovoga platoa“, poručila je Spahić, preciziravši da je planirano trajanje izgradnje objekta tri mjeseca.

Prisutni građani, preko čijih imanja je, kako su naveli, planiran kompleks žičare, iznijeli su primjedbe jer nije predviđena eksproprijacija njihovih zemljišta i kuća. Poručili su da nisu protiv izgradnje žičare, ali traže da ih država obešteti.   

Jelena Leković je odgovorila da je za ekspropijaciju nadležno Ministarstvo finansija. Ona je navela da je investitor žičare bio konzorcijum „Novi Volvox“ i italijanski "Leitner", dok je sada Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma. Saglasnost na elaborat projekta žičare je 22. oktobra 2022. godine izdalo nadležno Ministarstvo.