Društvo

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

Redovna Godišnja skupština NVU Bokeljske mornarice (BM) Kotor održana je sinoć u Domu mornarice u Starom gradu, uz prisustvo 40 delegata.

Jednoglasno su usvojeni Izvještaj o radu za period 2023.-2024. godine, Izvještaj o finansijskom poslovanjeu za 2023., te Plan rada za period 2024.-2025. godine.

U ime Opštine Kotor skupu su prisustvovale glavna administratorka Marina Bjelja i sekretarka za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora Jelena Franović.

Nakon intoniranja himne Crne Gore, te odavanja pošte minutom ćutanja vice admiralu Iliji Radoviću koji je preminuo prošle godine, pozdravnu riječ uputio je predsjednik Bokeljske mornarice Kotor Denis Vukašinović, poručivši da danas više nego ikada ponosno stoje pred geslom „Fides et honor - vjera i čast“

„Riječima koje nas podsjećaju na temeljne vrijednosti koje Mornarica stoljećima nosi i prenosi generacijama. Vjera u ono što jesmo, čast u svemu što činimo, to su načela koja nas okupljaju i vode, i koja i Bokeljsku moraricu Kotor čine trajnim čuvarom kulturnog identiteta našeg grada“, kazao je Vukašinović.

On je rekao da je Bokeljska mornarica Kotor više od obične institucuije.

Ona je, naglašava, živi simbol naše prošlosti, kulture i duha.

„To postaje moguće zahvaljujući predanom radu svakog od nas, članova iz redovnog, aktivnog i ženskog sastava, kao i podršci svih koji nas prate i poštuju našu misiju. Posebnu zahvlnost upućujem Opštini Kotor na prisustvu i u kontuinuitetu snažnoj podršci koja nam omogućava da još predanije radimo na očuvanju i promociji naše tradicije. Upravo ovakva podrška potvrđuje da zajednica i institucije mogu zajedno raditi na očuvanju i unaprijeđenju kulturne baštine Kotora, Boke Kotorske i Crne Gore“, konstatovao je Vukašinović.    

Nakon izbora radnog predsjedništva i verifikacione komisije, Izvještaj o radu za proteklu godinu pročitao je Miroslav Vukičević. U dokumentu se, između ostalog, navodi, da se rad Mornarice odvijao kroz nekoliko ključnih pravaca; uspješno odvijanje redovnih aktivnosti, aktivnosti na rješavanju pravnog statusa Bokeljske mornarice Kotor, definisanje odnosa sa BM Kotor - podružnica Tivat i BM 809 podružnica Herceg Novi, ostvarivanje saradnje sa Hrvatskim bratovštinama Bokeljske mornarice 809 – Zagreb, Rijeka, Pula, Split, objavljivanje radova na temu Bokeljske mornarice, podmlađivanje članstva, nabavka odora i oružja, adaptacija Doma mornarice, izrada novog veb sajta, organizacija tradicionalnih proslava, inostrano gostovanje, finansije.

U proteklom periodu održani su svi nastupi predviđeni statutom BM Kotor.

Kao jedna od najvažnijih aktivnosti koja se odnosi na rješavanje pravnog statusa BM Kotor, je izrada Nacrta zakona o Bokeljskoj mornarici Kotor, tzv. Lex specialisa, u čemu je pravnu pomoć pružila Opština Kotor.

„Pomenutim Nacrtom zakona definiše se gašenje NVO Bokeljska mornarica Kotor - Podružnica Tivat i NVO Bokeljska mornarica 809 Podružnica Herceg Novi, i njihovo vraćanje pod zajedničku krovnu organizaciju Bokeljske mnornarice Kotor, gdje bi novim statutom imale status podružnica. Tim nacrtom zakona precizno je definisano koje su obaveze države Crne Gore, a koje Opština Kotor, Tivat i Herceg Novi prema Bokeljskoj mornarici Kotor. Takođe, ne manje važno, je djelimična profesionalizacija udruženja, što bi dovelo do značajnog unaprijeđenja u radu istog. Tokom radne posjete Ministartva kulture BM Kotor, na dan Mornarice 26. juna, te u prisustvu brojnih zvanica, svečano je uručen Nacrt zakona o Bokeljskoj mornarici Kotor ministarki Tamari Vujović, koja je istakla da će ministarstvo kojim rukovodi dati podršku u cilju usvajanja ovog zakona u Skupštini Crne Gore“, navodi se u izvještaju koji je Vukičević pročitao, a u kojem je dat osvrt i na definisanje odnosa sa Podružnicama Tivat i Herceg Novi, gdje se napominje da je, nakon održane prethodne izborne skupštine, a zbog nezadovoljstva njenim ishodom, određeni broj članova podnio tužbu protiv BM Kotor.

„Tužbu su potpisala četiri člana iz Kotora, 51 član iz Tivta i jedan iz Herceg Novog, s tim da je u međuvremenu 38 članova iz Tivta povuklo tužbu. Sve neophodne pravne mjere i aktivnosti su preduzete kako bi se zaštitio integritet BM Kotor, koja će, uprkos nezadovoljstvu pojedinaca, ostati posvećena poštovanju zakonodavstva države Crne Gore“, piše u izvještaju.  

Kako se između ostalog dodaje, od prošle godine do danas u redove aktivnog, redovnog i ženskog sastava primljeno ukupno 42 člana, a nabavka montura postavljena kao jedan od prioriteta. Sredstvima dobijenim od Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor, kupljena su 64 para muških cipela, a naručen je određeni broj ženskih. Takođe se nastavilo sa adaptacijom objekta Doma mornarice.

Kada je u pitanju plan aktivnosti za narednoj godinu, predviđeno je institucionalno i organizaciono jačanje, povećanje članstva i saradnja članova sa organima upravljanja. Nabavka nedostajućih montura i oružja, njegovanje tradicija, kola i zvanični nastupi Mornarice.

Vice admiral Andro Radulović, je prezentujući plan, dodao da je jedno od najvećih dostignuća u istoriji Mornarice njen upis na Reprtezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a.
 
„Taj upis podrazumijeva i obaveze Mornarice, lokalne zajednice i države u poštovanju istorije, tradicija i kulturnih vrijednosti Mornarice, te njenu adekvatnu valorizaciju i zaštitu. Kao glavni izvor finansiranja aktivnosti Mornarice pojavljuje se Opština Kotor. Usvajanjem tzv. zakona Lex Specialis o Bokeljskoj mornarici dio tih obaveza bi se prenio takođe i na druge opštine, ali i na državu Crnu Goru. Takođe mornarica može učestvovati i na konkursima koji budu dostupni“, kazao je Radulović.

Upisom na Listu svjetske baštine UNESCO-a Mornarica je, poručio je admiral Mirko Vičević, sada svjetska institucija. Uz čvrstu saradnju sa Opštinom Kotor, Mornarica bi, kaže, „isto tako morala biti prepoznata i u državi Crnoj Gori“.

Istakao je potrebu da se već sada krene u pripremu nastupa Mornarice povodom predstojećeg Dana opštine Kotor, odnosno Aranđelovdana i Gospe od zdravlja, nastupima planiranim programom, te u okviru vanjske proslave Tripundana u februaru naredne godine kada će vjerovatno biti preko 150 mornara u monturama, sa učesnicima svih bratovština.

„Za sada četiri, već izvjesno i peta Gradska muzika su u najavi. Smatram da sa pravim predloziama, sugestijama, treba na vrijeme da priđemo jednom jako velikom događaju i izazovu za nas. Ne samo da ćemo se okupiti u rekordnom roku, nego bismo trebali biti pravi domaćini, pokazati se u najboljem svijetlu, ugostiti sve mornare i naše prijatelje, od kojih će neki prvi put biti u Kotoru na proslavi, a neki su to već davno unazad bili. Iako je cjelokupna organizacija i poziv za vanjski proslavu u nadležnosti Biskupije Kotor, osjećam odgovornost da mi kao Bokeljska mornarica napravimo ono što je do organizacije dolaska samih mornara, postrojavanja, ulaska u Stari grad i kasnije formiranje odreda i kola. Ideja je bila da četiri gradske muzike sa četiri strane Kotora prihvate odrede koji će biti formirani i doći na glavna gradaska vrata, gdje bi ih BM Kotor sačekala“, precizirao je Vičević.

Osvrćući se na tužbu određenog broja članova podnijetu protiv BM Kotor, ocjenio je da se istom želi postići „vraćanje na kurs koji ne priliči Mornarici“.

„Smatram da je upis novih članova i zajedništvo koje je Mornarica pokazala u ovom periodu najbolji odgovor na sve tužbe i na pokretanje nekih postupaka koji nas vraćaju u period za nama. Ne može proći - Mornarica je kotorska i biće kotorska sto posto, sa svim onima koji baštine i misle isto kao mi“, poručio je Vičević.  

Na hronologiju događaja koji su prethodili podnošenju tužbe podsjetio je nekadašnji predsjednik Upravnog odbora BM Kotor Aleksandar Dender navodeći da je 2011. godine Bokeljska mornarica Kotor bila razbijena na četiri podružnice, odnosno postala je podružnica jednako kao Tivat, Herceg Novi i Beograd.
 
"Tadašnja BM bila je potpuno razbijena. Na zahtjev većine članstva, 2014. godine održana je skupština na kojoj je donijeta odluka da se Mornarici vrati status matice. To je 2016. godine urađeno na skupštini i zato je zovem prekretnicom, odnosno istorijskom, jer je Kotor ponovo postao matica i u statutu sa podružnicama Tivat i Herceg Novi, što znači da podružnice nemaju status pravnog lica i osniva ih matica. Bila je obaveza Tivta i Herceg Novog, zajedno sa nama, da se transformišu u podružnice, bez statusa pravnog lica. Oni su to odbijali da urade i mi smo imali situaciju da dvije nezavisne NVO presudno utiču na naše odluke u BM Kotor“, rekao je Dender.

Ta situacija bila je, ističe, neodrživa, pa je kao posljedica tih neriješenih odnosa zatraženo mišljenje Ministarstva javne uprave, koje je potvrdilo stav BM Kotor, uz predlog da je jedini način po zakonu formiranje asocijacija nevladinih organizacija. Napravljen je predlog takvog ugovora koji je potpisan od strane podružnice Herceg Novi, dok je Tivat odbijao.

Pojašanjava da je, kada je prošle godine došlo do neke vrste puča i namjere da se na ključna mjesta u Upravnom odboru BM Kotor imenuju članovi podružnica Tivat i Herceg Novi, organizovana skupština.

„Na kojoj smo, a znajući da ćemo imati problema oko pravnih stavri, konačno formirali Bokeljsku mornaricu Kotor bez uticaja sa strane i to je situacija koju imamo i danas“, kazao je između ostalog Dender.  

Na inicijativu podnijetu za donošenje zakona Lex specialis, osvrnuo se Branimir Maslovar, a prisutne je na kraju pozdravio najstariji član Mornarice Slavko Ivanović.