Društvo

Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u saradnji sa JU Kulturni centar ,,Nikola Đurković" Kotor - Gradskom bibliotekom i čitaonicom organizuje ciklus tribina pod nazivom ,,Kotor 2020-posljedice i oporavak nakon Covida - 19".

Druga tribina na temu ,, Kulturna baština kao dio identiteta i zaloga za budućnost" održana je danas, na terasi Pomorskog muzeja.

Govorili su arhitektice Vlasta Mandić i Aleksandra Kapetanović i arhitekte Ilija Lalošević i Aleksandar Dender.

Na samom početku prisutne je pozdravila Sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Marina Dulović, ističući da je cilj projekta osvrt na stanje u društvu izazvano pojavom epidemiološke krize, analiza trenutne situacije i saniranje posljedica u svim oblastima društvenog života i stvaranja. 

Arhitekta Ilija Lalošević osvrnuo se na povod koji je skrenuo pažnju na kulturno blago Kotora, zemljotres 1979. godine.

,, Nakon zemljotresa  prvo je podignute svijest međunarodne zajednice, pa smo nakon toga povratno i mi shvatili šta imamo. Tada su doneseni određeni akti i osnovane određene institucije, zatim su preduzete opsežne radnje, stvoreni su materijalni, prostorni i kadrovski uslovi za obnovu, a kasnije i za održavanje i zaštitu kulturne baštine. Zemljotres je prouzrokovalo upis Kotora na listu svijetske baštine i upis na listu svijetske baštine u opsnosti upravo zbog sejzmičkih dešavanja. Tada smo kao grad imali svijest da je potrebno stvoriti institucije koje će se baviti zaštitom kulturne baštine”, rekao je Lalošević.

Arhitektica Vlasta Mandić  ovom prilikom je  kazala da je upravo ovo vrijeme zatišja zbog koronavirusa, kada se možemo posvetiti svim našim problemima koji su vezani kako za momentalno stanje tako ii za strategiju razvoja.

,, Neizvjesnost ovog momenta nam daje mogućnost da istražujemo u okviru postojećeg nove vrijednosti i kvalitete koji nisu zastupljeni jer su se dešavali ad hok. Kao što su urbanističko planiranje, u vrlo kratkom vremenu prema investitorima su se radili urbanistički planovi na mikro lokaciji što nikako nije dobro, specijalno nije dobro za sredinu u Kotoru gdje mi nemamo slobodnog prostora sa kojim se možemo razbacivati.  Prvo bi trebalo izvršiti provjeru svih važećih urvbanističkih planova, projekata i prostornog plana priobalja”, kazala je između ostalog Mandić.

Arhitektica Aleksandra Kapetanović govorila je o kulturnim pejzažima.

,Saglasna sam da je kulturna baština ovog prostora u kojem živimo izuzetno značajna, izuzetan resurs i da treba veoma pažljivo da je čuvamo. Ta kulturna baština je jedan od najvećih resursa ovih prostora i da bi bila osnova za budućnost, kako je navedeno u nazivu ove tribine Zalog za budućnost, mi stvarno moramo, prije svega, da budemo svjesni da je zaštitimo u autentičnom i integralnom obliku, kako zbog nas, tako i zbog onih koji će doći tu baštinu da vide. Ako uništimo ono što imamo prije svega uništićemo resusrs i kvalitet našeg života, a uništićemo i nešto zbog čega bi drugi došli da nas posjete.

Zaštita ne znači konzerviranje prostora ovakvog kakav jeste, po principima struke i korišćenje na primjeren način i odgovorno upravljanje ovim prostorom”, navela je Kapetanović u svom izlaganju.

Arhitekta Aleksandar Dender govorio je o aktuelnom trenutku u Kotoru, u pogledu stanja kulturne baštine.

,,Ono što čini kulturnu baštinu to su tradicija, duh mjesta, identitet. To su sve stvari koje polako ali neumitno gubimo. Mene današnji Kotor strahovito podsjeća na moj Kotor iz šezdesetih godina – uspavani mirni grad, ali grad koji je pulsirao. Tadašnji Kotor je bio stotinu puta življi nego sa svim stotinama hiljada turista koji prolaze Kotorom, zato što je imao svoje građane koji su ga činili živim. Turisti i đaci čak ne čine grad živim, čine ga samo njegovi građani.

Premda je istorijsko jezgro Kotora zaštićena UNESCO-vom Konvencijom o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, kojom se zahtjeva cjeloviti pristup pri očuvanju resursa, osim tehničke rekonstrukcije koja se kontinuirano provodi u jezgri, u području održivog socio-ekonomskog i kulturnog razvoja grada nije urađeno ništa.

U UNESCO-voj Povelji iz Valete pod nazivom Načela za očuvanje i upravljanje povjesnim gradovima, naseljima i urbanim područjima, usvojeno na sedamnaestoj glavnoj skupštini ICOMOS-a 28. novembra 2011. godine, kaže se:

Gubitak ili zamjena tradicionalnih namjena ili funkcija, kao što su specifičan način života lokalne zajednice, može imati velike negativne uticaje na povjesne gradove. Ako priroda tih promjena nije prepoznata, to može dovesti do raseljavanja zajednice i nestanak kulturnih djelatnosti i kasnije gubitak identiteta i karaktera u tim napuštenim mjestima ”, ističe Dender.

Moderatorka ove tribine  bila je bibliotekarska savjetnica iz Gradske biblioteke i čitaonice Jasmina Bajo.