Društvo

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Radovi na rekonstrukciji objekta „Slavjanske čiotaonice“ počeće 23. oktobra, čulo se na sinoć održanom skupu mještana u organizaciji Savjeta Mjesne zajednice Dobrota I.

U toku je izrada projekta uređenja okolnog prostora i rekonstrukcije objekata „Stefina kuća“ i javni toalet.

Mještani su na skupu iznijeli niz predloga, između ostalog, da se korišćenje „Stefine kuće“ omogući Jedriličarskom klubu (JK) „Lahor“ Kotor, odredi subjekt koji će biti zadužen za održavanje okolnih zelenih površina, ali i da se za odvođenje podzemnih voda aktiviraju postojeći kanali - tumbini.

U ime projektanta, firme „Restarting ING“, arhitektica Gordana Ražnatović navela je da, po zakonu, ventilacija prostorija „Slavjanske čitaonice“ nije neophodna, jer objekat ima dovoljno otvora. Budući da je na tome insistirano, projekat je, kaže, dopunjen.  

„Za to vrijeme mi ćemo napraviti projekat druge faze. Ovo je sada istraživačka faza u kojoj prikupljamo informacije. Što se tiče samog objekta, zahvaljujući projektu, koji je 1991. godine radio Kotor projekt, imamo postojeće stanje. Projekat se neće tako realizovati, nego moramo da napravimo objekat kao što je bio, dakle potpuno vraćamo stari objekat“, podvukla je Ražnatović.

Dobijeni su, dodaje, novi konzervatorski uslovi za rekonstrukciju u postojećim gabaritima - zgrade br. 2 „Stefina kuća“ i zgrade br. 4 objekat toalet, na kat. parceli 1757/1.  
  
Površina cijele lokacije, precizirala je, iznosi 3.483 m2.

Napomenula je da je prilikom izrade projekta „Slavjanske čitaonice“ obuhvaćeno samo njeno najuže okruženje.

Sada će, najavljuje, obraditi kompletan parter, jer za to imaju mogućnost u konzervatorskim uslovima.

Definisano je da se parterno uređenje rješava „na osnovu prethodno sprovedenih istraživanja i analiza u cilju obnavljanja prvobitnog izgleda mobilijara, popločavanja šetnih staza, rasvjete, vegetacije, odrine, kamenih međa“.

„Tu će se dodati instalacije i sve što bude trebalo sprovešćemo kroz projekat uređenja terena. U projektnom zadatku opet nemamo namjenu za Stefinu kuću. U gabaritima ona mora da bude takva kakva je bila, sa svim otvorima. Unutra imamo dvije etaže. Svakako ćemo negdje smjestiti mokri čvor na jednoj i na drugoj“, kazala je Ražnatović.

Predsjednik JL „Lahor“, Filip Petričević, rekao je da klub želi da doprinese da se funkcija objekta što prije zaokruži i zna koja bi bila njegova namjena.

U tom smislu dostaviće „stari“ projekat koji je prošao urbanističku proceduru.

„Vama će vjerovatno koristiti u dijelu koji se odnosi na visinu Stefine kuće koja je bila na četiri metra nadmorske visine. U projektu je bio napravljen donji dio kao garažni, a na njemu je bila zamišljena Stefina kuća“, objasnio je on.

Ražnatović je istakla namjeru da sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) razmotri da li bi se objekat mogao izmjestiti za oko metar ipo, kako bi se dobio prostor za formiranje prolaza za potrebe iznošenja jedrilica, pri čemu bi postojeće stepenište ostalo u sadašnjoj širini.   
 
Da namjenu objekta određuje Opština Kotor, a ne Uprava, ni projektant, podvukla je Nikolina Ražnatović iz „Restartinga“. 

„Ako želite da koristite taj prostor morate se obratiti Opštini Kotor koja određuje namjene i funkcije“, poručila je ona.

Najstariji član „Lahora“ i nekadašnji, dugogodišnji predsjednik kluba, dr Božidar Petričević, ocjenio je da bi, što se sadržaja tiče, trebalo da se iskombinuju stari i novi projekat.

„Po meni bi trebalo, a iz uprave Lahora su sa tim saglasni, da u donjem dijelu ostane sadržaj koji je projektovan, možda da pretrpi određene izmjene ako se nešto promijenilo, a gore bi trebalo da budu spavaone. Jer ako će, kao što su planirali, da internacionalizuju školu jedrenja onda bi to bilo nešto poput mini hostela gdje bi mogle da dolaze ekipe, klubovi, što bi bila jedna dobra dopuna turističke ponude Kotora“, konstatovao je dr Petričević.

Klub, dodaje, polaže pravo na „Stefinu kuću“ koju je odlukom Opštine Kotor dobio na trajno korišćenje još prije više od 60 godina.     
 
„Mislim da u ovom trenutku Opština nema pravo da određuje koji će sadržaj i namjena biti“, smatra on.

Namjenu cjele parcele određuje „centralna djelatnost“, navela je sekretarka MZ Tatjana Crepulja, na šta je Ražnatović objasnila da je ista definisana planskim dokumentom, te da obuhvata više djelatnosti.    

„Zone centralnih djelatnosti su građevinske zone unutar kojih je dozvoljena izgradnja centralnih institucija, privrede, uprave i kulture, odnosno komercijalnih sadržaja i poslovnih objekata sa trgovinom kao dominantnom funkcijom. Poslovno-proizvodnih objekata, manje proizvodne jedinice do 0,5 ha, poslovno-skladišnih objekata, poslovno-proizvodno skladišnih objekata, drugih objekata na parceli kao prateći pomoćni objekti koji su neophodni za obavljanje osnovnih djelatnosti i to: administrativno upravne zgrade, otvorena i zatvorena skladišta i komunalni objekti, interne stanice za snabdijevanje gorivom i slično“, kazala je ona.

Crepulja je navela da je, kada je preuzela dužnost sekretarke MZ, iznenadilo to što je parcela 1757/1 koja je cjelovita, bila isparcelisana na dva turistička kompleksa.

Uz predlog da se pristupi snimanju kompletnog prostora, mještanin Vedran Milošević osvrnuo se na problem odvođenja podzemnih voda, istakavši da je u vrijeme vladavine Austrije napravljen katastar, pa se tačno znalo gdje objekti mogu da se grade.

„Trebali bi da pokušamo da napravimo nešto što će ostati iza nas, da bude funkcionalno i u primorskom duhu, jer sve što se danas gradi nema nikakve veze sa tradicijom i arhitekturom ovoga kraja nego je jednostavno nasilno napravljeno“, mišljenja je Milošević.

Zoran Radimiri je problematizovao održavanje zelenih površina oko objekta.  

„Oko Kotora sade cvijeće, a ovdje liči na neku đunglu“, decidirao je, te predložio da namjena jedne prostorije „Slavjanske čitaonice“ bude određena za muzejsku postavku.