Društvo

Prvi sastanak fokus grupe na temu „Svakodnevni život i privreda u Starom gradu i okruženju“, za potrebe izrade Lokalnog plana upravljanja Kotorskom tvrđavom, komponentom transnacionalnog svjetskog dobra UNESCO-a „Venecijanska utvrđenja od XVI do XVII vijeka: Stato da Terra, zapadni Stato da Mar“, održan je danas u palati Bizanti.

Koordinator tima za izradu Plana upravljanja Kotorskom tvrđavom Saša Karajović podsjetio je da je 2017. godine Kotorska tvrđava postala dio svjetskog dobra, zajedno sa još pet utvrđenja iz Italije i Hrvatske.

,,Na nivou ovog zajedničkog, odnosno serijskog svjetskog dobra, utvrđene su vizija i misija svih uključenih utvrđenja. U dokumentu se navodi da vizija lokaliteta serijskog dobra polazi od svijesti o istorijsko-kulturnom značaju ovih teritorija i od priznanja izuzetne univerzalne vrijednosti koja ih karakteriše. Zaključak glasi da je serijski lokalitet mjesto susreta, turistička destinacija od velikog kulturnog značaja, prostor dijaloga i savremeni simbol destinacije mira i kulture.

Pretpostavlja se da su oni koji su radili na nominacionom dosijeu i učestvovali u ovom složenom procesu imali zahtjevan zadatak – objediniti i uskladiti zajedničke principe upravljanja svim tvrđavama koje su dobile status svjetske baštine“, kazao je Karajović.

Kako je podsjetio, Kotor ima dvostruki status zaštite, kao pojedinačno kulturno dobro (tvrđava), ali i kao sastavni dio prirodno-kulturno-istorijskog područja Kotora koje se nalazi na Listi svjetske baštine.

„Za potrebe ovog serijskog svjetskog dobra, kao i za sva druga dobra na UNESCO listi, izrađuje se menadžment plan. Takav zajednički dokument izrađen je i za ovih šest utvrđenja, a predviđa pet strateških ciljeva, a to su: ponovno izgraditi i unaprijediti kulturne veze između dobara uključenih u mrežu, unaprijediti razumijevanje svjetskog dobra, izgraditi strategije za njegovo očuvanje, implementirati aktivnosti za valorizaciju i korišćenje – naročito fortifikacione baštine, što je suština ovog serijskog dobra – te podstaći učešće zajednice i javni angažman”, navodi Karajović.

Današnji sastanak upravo je predatavljao jedan od koraka ka ostvarivanju ovih ciljeva.

,,Naime, pored zajedničkog menadžment plana, UNESCO Komitet za svjetsku baštinu prepoznao je potrebu izrade lokalnih planova upravljanja za svaku pojedinačnu komponentu, kako bi se precizno definisali ciljevi i aktivnosti na lokalnom nivou.

U tom kontekstu, Ministarstvo kulture i medija donijelo je rješenje o formiranju stručnog tima za izradu Plana upravljanja Kotorskom tvrđavom. Tim čine: koordinator tima Saša Karajović, Dobrila Vlahović, konzervatorka-restauratorka iz Ministarstva kulture i medija, Gordana Franović, istoričarka umjetnosti, Zorana Milošević, arhitektica i konzervatorka, i dr Ivo Županović, ekspert za oblast turizma.

U radu stručnog tima angažovane su i Zorka Popović iz Ministarstva kulture i medija te Milka Pasković iz Sekretarijata za prirodnu i kulturnu baštinu Opštine Kotor”, navodi Karajović.

Tokom diskusije razgovaralo se o sljedećim temama: izazovi i ograničenja, potrebe i potencijali i upravljanje Kotorskom tvrđavom.

Kao predmet diskusije, između osatlog, istaknut je problem da Kotor nije održiva turistička destinacija i da se grad pretvorio u destinaciju masovnog turizma za koji nema prostorne kapacitete. Učesnici su ukazali na nedostatak hotelskih kapaciteta i neadekvatno upravljanje prostorima u Starom gradu, gdje se može primijetiti da se kamene ploče zamjenjuju keramičkim pločicama, što ne bi trebalo dozvoliti jer je pod UNESCO zaštitom i enterijer i eksterijer objekata.

Jedna od predstavljenih ideja bila je da u Kotor treba dovesti poznate svjetske brendove poput Louis Vuittona i drugih, koji bi doprinijeli podizanju nivoa destinacije. Takođe, ističe se značaj prodaje autentičnih kotorskih suvenira, a ne proizvoda poput lampi i ćilima koji nisu vezani za lokalno kulturno nasljeđe.

Konstatovano je i loše stanje bedema te neophodnost njihove sanacije i osnivanja preduzeća koje će se baviti upravljanjem bedemima, kao i instaliranja uspinjače, kako bi Kotorska tvrđava bila dostupna i osobama sa invaliditetom i posjetiocima koji se otežano kreću.

Tekst i foto: Tamara Vuković