Alat za prilagodljivost

  • Veći tekst
  • Font za disleksiju
  • Podebljanje teksta
  • Crno-bijelo
  • Visoki kontrast
  • Kursor
  • Resetuj
  • Pristupačnost

Društvo

10.10.2025
1960

ODRŽAN PROTEST U MORINJU – PORUČENO NADLEŽNIMA DA PREKINU PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI I UKLONE SPOMEN-PLOČU

Protest u organizaciji Miholjskog zbora i Udruženja boraca ratova devedesetih godina Crne Gore održan je danas u Morinju, ispred kapije magazina Vojske Crne Gore. Okupljanje je, kako su naveli organizatori, upriličeno zbog trogodišnjeg ometanja uklanjanja spomen-ploče postavljene zarobljenicima bivšeg Sabirnog centra za prihvat zarobljenika.

U ime Miholjskog zbora okupljenima se obratio Zdravko Nišavić, koji je poručio da su današnjim dolaskom na ovo mjesto prisutni pokazali da spadaju među rijetke koji žele da odbrane zakone, dostojanstvo i čast svog naroda i države.

„Danas ističe mjesec dana otkako smo uputili otvorena pisma Ministarstvu kulture, Ministarstvu odbrane i Upravi za inspekcijske poslove Crne Gore, u ime Miholjskog zbora i Matice Boke, sa jasnim pitanjem — kada će ploča u Morinju biti uklonjena? Do danas nismo dobili zvaničan odgovor sa relevantnih adresa na koje smo uputili naše pitanje.

Pretpostavljamo da su nam iz Vlade odgovorili nedavnom posjetom ministara Hrvatske i Crne Gore, Gordana Grlić Radmana i Ibrahimaovića, koji su tajno položili vijence i upalili svijeće ‘stradalima Morinja’. Želimo da znamo imena i prezimena tih ljudi. Naravno, odgovora nema, kao što nema ni stradalih, ni istine na tabli u Morinju, ali ni zakona u Crnoj Gori.

Hoće li neko smognuti snage da nas prosvijetli zašto ploča na kojoj stoji laž, a koja je bespravno postavljena, i pored potpisanih rješenja o njenom uklanjanju još od prije tri godine, i dalje stoji na istom mjestu“, kazao je Nišavić.

Kako navodi, svjedočimo politici dvostrukih standarda, kao i najgrubljem kršenju zakona od strane onih koji bi trebalo da ga čuvaju.

„Dok se u Beranama demonstrira sila od strane države, na identičnom primjeru, ali sada u Boki, pada se ničice pred ministrom susjedne Hrvatske. I kapom i šakom dijeli se imovina — ne domicilnim Hrvatima, nego državi Hrvatskoj. Crna Gora poklanja domove kulture, brodove, silne milione odštete, te na kraju, kao krajnji rezultat, i dio teritorije.

Ne vidimo da su Raško Konjević i Ranko Krivokapić privedeni pravdi zbog nezakonitosti postavljanja spomen-obilježja — čak je jedan od njih nagrađen mjestom u Ministarstvu vanjskih poslova.

Ako ništa drugo, sama ta činjenica govori o selektivnom sprovođenju zakona, a oni ili postoje i jednaki su za sve — ili ne postoje.

Ono što zaista vrijeđa dostojanstvo svakog iole pristojnog čovjeka jeste način na koji se vlast odnosi prema našim stradalima u Lori, za čiju istinu i stradanje ni danas nema mjesta u razgovorima.

Na kraju želim da dodam da nama ne smeta pojava Gordana Grlić Radmana, jer razumijemo da radi u korist svoje države. Nama smetaju naši političari koji, uprkos našim glasovima i ukazanom povjerenju, rade u tuđem interesu.

A što se table tiče, pozivamo ministra Karapavića da naredi otvaranje kapija pred inspekcijskim službama, kako bi se rješenje Ministarstva kulture konačno sprovelo u djelo, jer pamtimo njegove riječi da nema ništa protiv da se ova tabla ukloni“, naveo je Nišavić.

On je zatim pozvao nadležne da prestanu da prebacuju odgovornost jedni na druge i pročitao pismo podrške koje je uputio potpredsjednik Opštine Kotor Siniša Kovačević.

U pismu Kovačevića navodi se:

„S obzirom na to da sam spriječen da prisustvujem današnjem skupu, ovim putem šaljem punu podršku okupljanju naroda Boke Kotorske i Crne Gore u znak protesta protiv bespravno i sa neistinitim istorijskim činjenicama postavljene ploče na nekadašnjem Sabirnom centru u Morinju. Pokušaj iskrivljavanja istorijskih činjenica ne može dovesti do konačnog pomirenja i uspostavljanja dobrosusjedskih odnosa sa Republikom Hrvatskom.

Ne treba kriviti hrvatsku politiku, ona se istorijski ciklično ponavlja. Problem je na crnogorskoj strani. Naši političari su spremni da se unize i ponize pred Grlić Radmanom iz dana u dan. Zbog čega? Zato što nam Hrvatska blokira put ka Evropskoj uniji. To samo govori o nespremnosti i inferiornosti crnogorske diplomatije“, navodi se, između ostalog, u pismu Kovačevića.

Nakon Nišavića, okupljenima su se obratili predsjednik Udruženja veterana ratova devedesetih godina Radan Nikolić, pukovnik Radomir Goranović, Dragan Alorić u ime Srpskog nacionalnog savjeta, sveštenik Srpske pravoslavne crkve Mihailo Backović, predsjednik partije Slobodna Crna Gora Vladislav Dajković i dr Mašan Ercegović, predsjednik Savjeta NVO Boke Kotorske.

Predsjednik Udruženja veterana ratova devedesetih godina, Radan Nikolić, govorio je o istorijskom kontekstu postavljanja spomen-ploče u Morinju.

„Treba da se prisjetimo da je još 2021. godine delegacija Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, na čelu sa Đorđem Radulovićem, koji je danas ambasador pri OEPS-u, zajedno s hrvatskom delegacijom položila vijence u Morinju. Tada je ministar iz tadašnje Vlade Zdravka Krivokapića uporedio taj logor sa koncentracionim logorima u Njemačkoj tokom Drugog svjetskog rata, iako državni organi Crne Gore nisu imali ništa s podizanjem te spomen-ploče.

Na spomen-ploči piše „velika srpska agresija“. Ta agresija nije se odnosila samo na nas, niti je vrijeđala samo dostojanstvo onih koji su branili Jugoslaviju kao predstavnici jedine legalne oružane sile sve do 22. maja 1992. godine, kada je Hrvatska međunarodno priznata. Do tog datuma, počinivši krivična djela oružane pobune, ta vojna družina ubila je 225 vojnika iz Crne Gore, među kojima je 27 vojnika bilo na službi vojnog roka, a 34 su žrtve ratnih zločina. Zločini su počeli od Lore do Crnoglava, Čepikuća, Osvoljnika, Graba i drugih mjesta. Gledajte sad tu drskost — umjesto da je Crna Gora i njena vlast ispostavila račune za te zločine, crnogorska vlast to nije učinila“, naveo je Nikolić.

Isljednik u Sabirnom centru Morinj, pukovnik Radomir Goranović, osvrnuo se na stvarne uslove u logoru i odnos vlasti prema zatvorenicima.

„Svi lažu kad tvrde da je ovo bio logor s ratnim zločinima. Kroz Morinj je prošlo oko 280 ljudi, među njima 28 Srba. Niko od njih 28 nije dobio odštetu, koju su dobili svi hrvatski zarobljenici. Neki su boravili po dva mjeseca, neki su oslobođeni. Sve se radilo bez ikakve pravde.

Nije sramota govoriti istinu i tražiti poštovanje dostojanstva zatvorenika. Ovo što se radi poricanje i vrijeđanje žrtava nećemo prihvatiti.

Pored toga, ono što dodatno vrijeđa jeste činjenica da su neki od odgovornih nagrađeni i da se pravda selektivno primjenjuje. Mi tražimo da se istina prizna i da se zakon poštuje jednako za sve, bez obzira na položaj ili političku moć“, kazao je Goranović.

U ime Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore govorio je Dragan Alorić.

„Sestrinske organizacije Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore su ovdje sa vama i uz vas. Radi pravde i radi prava. Bilo bi neprijatno, čak i vaspitanom i obrazovanom čovjeku, da iznese koliko bi samo tabli trebalo postaviti — od Ogulina do Knina, od Knina do Vukovara, od Petrove Gore do Pakraca i dalje. Mi nastojimo da zaboravimo mnogo toga što je bilo u prošlosti i što je opterećivalo odnose naroda. Ako ne mogu da žive zajedno, neka čestito žive jedni pored drugih.

Čuli smo od ljudi koji su bili tu, koji kažu da je u Morinju bio zatvor, naravno nije ni zatvor dobar, čovjek je rođen da bude slobodan. Ali, ima li načina da jedna pravda važi za jedan narod, a za drugi narod da važe druga pravila i druga pravda?.Nije važno da li su u pitanju Srbi ili Crnogorci — ovo je čestiti narod koji je imao visok moral i koji je uvijek davao dobar primjer, pa i svoju glavu, ako je trebalo. Da li je danas tako? Čini mi se da ipak nije“, istakao je Alorić.

Okupljenima se obratio sveštenik Srpske pravoslavne crkve Mihailo Backović.

„Ovdje stojim kao ispred Lore, osjećam svu težinu ovog mjesta. Dok slušam prethodnike koji su govorili, bio sam duhom u Splitu, pred blokom C u logoru Lora, gdje su mučki dovedeni i ubijeni pripadnici Jugoslovenske narodne armije, među kojima je bilo i 20 crnogorskih državljana.

Politika laži koja traje decenijama dovela nas je ovdje. Mi smo se okupili da kažemo da je svako slovo na ovoj ploči laž i izmišljotina. Nedavno me pitao jedan Hrvat da li postoji kompromis oko table. Odgovorio sam da može, ali da na njoj mora stajati istina — da su ti ljudi mučki oteti, ubijeni i lišeni ljudskog dostojanstva.

Upisati imena 20 crnogorskih državljana iz Šavnika i Bara, koji su dali svoje živote za istinu, pravdu, slobodu i čast. Nisu molili ni oproštaj, hrabro su dali život za nas. Mi danas ovdje stojimo i nemamo pravo da zaboravimo, niti da se ne borimo protiv laži na ploči u Morinju“, istakao je Backović.

Predsjednik partije Slobodna Crna Gora, Vladislav Dajković, istakao je da skup nema politički karakter.

„Ne želim da ni jednu političku mrlju stavim na ovaj skup i reći ću vrlo kratko. Imam molbu za sve vas: ako jednog dana dođe vrijeme za uklanjanje ove table, dozvolite mi da budem prvi koji će je udariti i čekićem srušiti. Srpski narod i narod ovog prostora zaslužuju istinu, a ako neko treba da ide u zatvor zbog toga, ja ću kao skromniji političar prve korake napraviti.

Onima koji su danas trebali biti ovdje iz državnog vrha, a nisu se pojavili, neka je sramota — stali su u isti red sa onima koji ne poštuju prava i dostojanstvo“, kazao je Dajković.

Predsjednik Savjeta NVO Boke Kotorske, dr Mašan Ercegović, naglasio je civilizovan i istinski karakter protesta.

„Ovo nije običan protest, niti ratoborni ili teroristički skup. Ovo nije skup necivilizovanih ljudi, ni protiv Hrvatske ili njenog naroda. Ovo je skup onih koji nisu zaboravili ko su, od koga su i šta su naslijedili.

Ovo je skup onih koji iznad svega poštuju slobodu, pravdu i istinu, koji ne prihvataju konstruisanje lažnog istorijskog nasljeđa. Povod je sramna spomen-ploča, ali razlog našeg okupljanja je tridesetogodišnja politika crnogorske vlade koja je nedostojna istorijske Crne Gore. Ovo nije skup protiv Hrvatske, ovo je odbrana istine i dostojanstva naših ljudi“, rekao je Ercegović.

Magazin u Morinju, ispred kojeg je održan protest, obezbjeđivali su pripadnici Vojske Crne Gore, dok su ispred same kapije bili prisutni i pripadnici Policije Crne Gore, koji su naveli da je, prema njihovoj procjeni, bilo okupljeno oko stotinu građana i građanki.

 

Tekst i foto: Tamara Vuković

Podijeli na: