Društvo

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Okrugli sto pod nazivom „Primjena Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama u lokalnim javnim emiterima“, posvećen predstavljanju Modela Odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera i Modela Statuta lokanog javnog emitera“, čije usvajanje je neophodno kao dio procesa sprovođenja Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama u lokalnim javnim emiterima, održan je juče u Podgorici u organizaciji NVO Media centar.

Kako se čulo na skupu, osnivački akti lokalnih javnih emitera treba da se usklade sa novim zakonom u roku od devet mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu, tačnije u martu 2025. godine.

Model Odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera i Model Statuta lokalnog javnog emitera nastali su u okviru projekta „Učešće nevladinih organizacija u profesionalizaciji lokalnih javnih emitera“, a cilj je da 15 lokalnih samouprava, koje su osnivači javnih emitera, u zakonom propisanom roku donesu ove akte kako bi usaglasili djelovanje i funkcionisanje javnih emitera sa novim Zakonom o audiovezuelnim medijskim uslugama.

Direktor Media centra Goran Đurović je naveo da je cilj izrade teksta novih medijskih zakona bio da se omogući “smanjenje neprimjerenog partijskog uticaja na rad lokalnih javnih emitera”. 

On je podvukao da se želi postići objektivno, nepristrasno, tačno, razumljivo i uravnoteženo informisanje javnosti.

“Važno je obezbijediti prostor za otvoreno i slobodno izražavanje različitih mišljenja, za šta je jako bitan način biranja članova savjeta lokalnih emitera”, naglasio je Đurović.

Direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, ističe da su medijske zakone pripremali Ministarstvo kulture i medija, Agencija za audiovizuelne medijske usluge i nevladine organizacije koje se bave medijima kako bi se stvorio normativni okvir koji će, kako se čulo, biti baza za slobodno i profesionalno novinarstvo.

Lokalni emiteri čine, precizira, četvrtinu medijske scene Crne Gore.

“Kada smo pripremali medijsku strategiju došli smo do podataka da imamo 15 lokalnih javnih emitera i nacionalni javni servis kao 16. medijsku kuću, sa preko 1400 novinara, odnosno medijskih radnika od ukupno 2.200 u Crnoj Gori. To znači da je u vlasništvu građana 16 medijskih kuća, a svi u njima imaju posebnu odgovornost. Mi koji smo pripremali zakonodavni okvir imamo odgovornost da naši lokalni javni emiteri, zajedno sa nacionalnim, prije svega imaju stabilne izvore finansiranja”, podvukao je Rudović dodajući da nastojanja da se ovo pitanje riješi traju godinama unazad, od 2017.

“Finansiranje lokalnih javnih emitera je pokušano da se normira na način da ne zavisi od procjene odluke, volje ili raspoloženja trenutne vlasti u nekoj opštini, nego da bude precizno definisano i zakonska obaveza koja se ničim ne može dovesti u pitanje. To je prva novina u Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama”, naveo je on i poručio da su lokalni javni emiteri u vlasništvu građana. 

“Nisu javni servisi predjednika opštine, odbornika, niti bilo kojih upravljačkih struktura u jedinicama lokalne samouprave”, apostrofirao je Rudović.

Druga novina u zakonu odnosi se, kaže, na sastav i kriterijume za izbor savjeta lokalnih javnih emitera, što je definisano članom 53.  

“Definisali smo novu strukturu savjeta na način da u tim tijelima ne sjede eksponenti vlasti, nego eksponenti građana jedinice lokalne samouprave”, naglašava Rudović.

Prvi put u zakonu je definisan i minimalni stepen sopstvene produkcije za lokalne javne emitere.

“To je 20 odsto kada su u pitanju radio stanice, a 30 odsto kada su u pitanju televizijske stanice”, kazao je Rudović i ocijenio da lokalni javni emiteri imaju važno i posebno mjesto na medijskoj sceni.

“Istraživanja pokazuju da su lokalne radio stanice, lokalni potrali i lokalne televizije mediji sa najviše povjerenja među građanima određene lokalne zajednice”, podvukao je Rudović.     

Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge, Sunčica Bakić, podvukla je da su osnovni faktori primjene novog zakona imenovanje organa upravljanja, finansiranje i program.

Bitno je, ističe, kako će se zakon primijeniti, jer je prethodni imao “solidna” rešenja.

“Građani Crne Gore daju 28 miliona eura godišnje javnim emiterima da bi imali pouzdanu i provjerenu informaciju. Dominantan dio ovog novca ide Radio televiziji Crne Gore, ali moramo pogledati i to šta građani dobijaju nazad za taj novac. Jedna od novina u Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama jeste da javni emiteri moraju svoj program emitovati putem zemaljske mreže radijskih frekvencija. U ovom trenutku od šest lokalnih javnih televizijskih programa imamo dva koja svoj program ne emituju tako”, precizirala je Bakić.

Bilo je riječi i o govoru mržnje, a time se, kazao je Goran Đurović, po službenoj dužnosti bave Uprava policije i Tužilaštvo.

“Za razliku od mnogih drugih emitera, lokalni imaju mogućnost da kroz programske profesionalne standarde, kroz vašu samoregulaciju suzbijate ono što je širenje govora mržnje, što će se dešavati i kod pojedinih lokalnih javnih emitera, ukoliko ne obrate pažnju”, rekao je on.

Po mišljenju Neđeljka Rudovića, suština je da javnost zna ko je sebi dao za pravo da truje društvo govorom mržnje.

“Da postoji institucija koja će na tu osobu, organizaciju ili grupu pokazati prstom i mi ćemo to uveče vidjeti na tv ekranima i na portalima. Medijskom strategijom je predviđeno da postoji takva organizacija. Ona će se zvati Mreža za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i online nasilja”, najavio je Rudović i izrazio nadu da će ona biti formirana.

Projekat „Učešće nevladinih organizacija u profesionalizaciji lokalnih javnih emitera“ sprovodi Media centar, a podržan je u okviru programa “Podržani=Osnaženi”, koji realizuje Fond za aktivno građanstvo u partnerstvu sa Zakladom za razvoj lokalne zajednice „Slagalica“ iz Hrvatske. Program finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Okruglom stolu prisustvovali su predstavnici radne grupe, medija, te pojedinih crnogorskih opština.

Opštinu Kotor predstavljala je pomoćnica rukovodioca Stručne službe predsjednika Simeona Begović.

U ime Radio Kotora skupu je prisustvovala v.d. direktorice Vjera Banićević, članica radne grupe za pripremu modela odluke o osnivanju lokalnog javnog emitera, statuta, godišnjeg programsko-produkcionog plana i forme izvještavanja o njegovom godišnjem ostvarenju.  

Cilj izrade modela ovih akata je ubrzati i olakšati proces usklađivanja obaveza lokalnih javnih emitera sa novim Zakonom o audiovizualnim medijskim uslugama.