Društvo

Tekst: Biljana Marković

Foto: Radio Kotor / B.M.

Savjet NVO Boke Kotorske, u saradnji sa Mjesnim zajednicama (MZ) Morinj i Orahovac, pod motom Super Omnia Veritas – Istina iznad svega, sinoć je u sali Kina “Boka” organizovao javnu tribinu „Sabirni centar – Morinj“: istorijska manipulacija (Zoran Gopčević – nije ratni zločinac).

Kako su organizatori obavijestili u najavi događaja, ovom javnom tribinom, kao samo jednom u nizu koju organizuju, žele da otvore prostor za razgovor i podignu javnu svijest o značaju određenih tema sa istorijskog, pravnog i društvenog aspekta, posebno kada se radi o značajnim pitanjima koja se tiču državnog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i narodnog dostojanstva, kako za državu Crnu Goru, tako i Boku Kotorsku.

Dugogodišnji sportski radnik nekadašnjeg Vaterpolo saveza Jugoslavije, kasnije Vaterpolo saveza Crne Gore, Dragan Đurčić, u obraćanju je istakao da govori u svoje lično ime.

“Zoran Gopčević nije ratni zločinac. Onog trenutka kada me neko bude materijalnim dokazom pokrio, ja ću se izviniti svima vama. Niti jedno kazivanje bilo kog hrvatskog državnika u sebi ne sadrži kvalifikaciju da je u Morinju bio zločinački logor. Da li to Hrvati iz kojeg drugog razloga kriju, ako je bio, nemam pojma. Prije tri sedmice predsjednik Vlade Republike Hrvatske, između ostalog, je kazao o neraščišćenim stvarima o kojima treba da razgovara, da će se morati voditi računa da se nadoknadi tamošnjim zarobljenicima za sve patnje koje su pretrpjeli u Morinju”, naveo je Đurčić.

Kako dodaje, konsultovao je advokate hrvatske nacionalnosti koji bili članovi suda Vateropolo saveza Jugoslavije.

“Oni su meni kazali da bi bio zločin mora da bude mrtvih, ili doživotno osakaćenih. To je po njima zločin, a da li je bilo prijatno biti u logoru, vjerujem da nije. Zoranu možete pripetavati što god hoćete, ali ćete mi morati kazati koga vi poznajete da se odrekao prava na svoj stan i ustupio ga svom klupskom drugu koji je morao da se oženi. To je Zoran za mene, ja poznajem takvog Zorana”, rekao je između ostalog Đurčić.

Prema ocjeni prof. dr Aleksandra Stamatovića stvoren je narativ da je Crna Gora “zločinačka država, a Crnogorci, u okviru njih Bokelji, zločinački narod”.

“Ne, ne možete vi da imate, ustvari mi, svoj Jasenovac, Loru, a da vi nemate svoje logore. Znači mi smo zločinci, a kako se vremenom pokazalo i nismo zločinci. Mi smo bili zločinci unazad 90 godina, zbog toga jer ste vi prema nama bili zločinci, a tih zločina koje smo učinili prema vama, ne bilo da nije bilo zločina koje ste vi učinili prema nama. Znači bilo je potrebno stvoriti narativ, u širem kontekstu Dahau, Aušvic, Treblinka, u nižem narativu Jasenovac, Stara Gradiška. Nemamo mi samo Jasenovac, nemamo Staru Gradišku, Jastrebarsko, i vi imate jedan Morinj i to imate taj Morinj na pragu 21. vijeka kada se sve reklo o Holokaustu”, kazao je Stamatović.

Kako navodi, pedeset godina poslije Holokausta imamo situaciju da “upravo večeras neko od okupljenih kaže - nisi ti bio u Morinju”.

“Suštinski osoba kaže Zoran Džimi Gopčević je bio ratni zločinac, mučitelj, jedan, na pragu 21. vjeka, ili kraju 20. vijeka, novi dr Jofez Mengele. On je bio jedan novi Vjekoslav Maks Luburić, novi Ljubo Miloš. Ja takvima kažem lažeš, Zoran Džimi Gopčević je bio veliki sin Jugoslavije, veliki sin Boke, koji je ostao i ostaće upisan zlatnim slovima u istoriju Boke”, kazao je između ostalog Stamatović.

Pitao je koji je odgovor Boke, Crne Gore na naraciju koja je stvorena da je Crna Gora zločinačka država.

“Da imate istu takvu tablu na Aušvicu, ili Jasenovcu, kao što je imate u Morinju - 40 ili 50 ljudi. Zašto večeras cijela Boka nije bila u jednoj većoj sali da kaže ne, nije to tako, to je laž, to je narativ. To je to što moderna hrvatska država hoće da nam kaže po cijenu ulaska u Evropsku Uniju (EU). Vi morate da priznate da ste zločinci, morate da priznate da ste činili isto što i mi. E Crna Gora i Bokelji nisu činili isto što i vi”, navodi on i dodaje da ovdje nije odgovornost na Boki, na Crnoj Gori - “ovdje je odgovornost na onim ljudima koji su sada vlast u Crnoj Gori, koji će pristati na sve da radi nekog imaginarnog puta u Eldorado zvani Evropska Unija”.

“U kome će narod Crne Gore i Boke brati eure sa drveća i živjeti lagodno, da moramo i to da pretrpimo, da moramo i to da priznamo. Problem je u našim političarima- gdje je crvena linija nacionalnog i državnog dostojanstva Crne Gore”, kazao je između istalog Stamatović, navodeći na kraju da ovo okupljanje doživljava kao veliko ne naroda Boke i Crne Core, te da Crna Gora nije zločinačka država, Crnogorci i Bokelji nisu zločinački narod.

Prof. dr Časlav Koprivica se osvrnuo na događaje iz 1991./ 92. godine.

“Ono što je ključna prevara optužujućeg diskurdsa koji dolazi iz zvaničnog Zagreba jeste da zaboravljaju ključnu činjenicu - 1991. godine oni nisu bili država, nisu bili žrtva agresije. Godine 1991. su izvršili agresiju na suverenu državu i niko nije odavde išao na Dubrovnik, kao na Dubrovnik, nego se išlo da se uguši oružana pobuna nelegalnih jedinica gdje god su se nalazile. Podsjetiću, to nije bio rat Crne Gore i nekakve hrvatske, imaginarne, samoproglašene, nelegalne tvorevine, nego je to bio rat suverene države koja se zvala SFRJ, koji se nije odigravao samo na dubrovačkom ratištu, nego na kud i kamo širem prostoru”, naveo je on, te ocjenio da u tom kontekstu treba posmatrati i ratne sukobe na području nekadašnje Bosne i Hercegovine.

Boka Kotorska i Bokelji po pitanju bilateralnih odnosa između Hrvatske i Crne Gore ne smije ostati neoglašena, poručuje predsjednik Savjeta NVO Boke Kotorske dr Mašan Ercegović.

“Ovim pokazujemo da neće i da nećemo ostati bez glasa da kažemo da to ne može da prođe bez našeg učešća u svemu tome. Po tom osnovu smo i tražili da participirtamo u timu koji vodi, ili treba da konstitušiše poziciju sa koje će se voditi pregovori. Ko je taj ko smije da dozvoli da Bokokotorski zaliv ne bude cjelovit? Ko je taj koji smije da bude nijem na lažnu sadržiinu ploče u Morinju, pa i na sam Sabirni centar Morinj? Time se tu istorijsku nepravdu i istorijsku laž i političku podmetačinu smatram da ne smijemo ne prećutati, nego je ne smijemo nikome dozvoliti, niti je dopustiti”, kaže Ercegović uz ocjenu da je to tačka preko koje ne smijemo bezglasno proći.

“Iz tog razloga smatram da moramo od svoje države, Vlade i Ministarstva spoljnih poslova Crne Gore da se poštuje ta okolnost o kojoj smo svi govorili, da se mora, ne zato što je istorijska istina na našoj strani i svi predlažemo i moto savjeta NVO je Super omnia veristas - istina iznad svega, dakle ne samo zato što smo ubijeđeni da je istina na našoj strani, a jeste, nego zato što je to jedini način da se međusobni odnosi dovedu u takav nivo dogovora koji će obezbijeđivati buduće dobrosusjedske odnose, jer teritorije neće nestati, ni ljudi”, rekao je Ercegović.

Na to, dodaje, imamo pravo iz drugog razloga - ne postoji, kaže, u teoriji istorije i prava da je za jednu vladu nezavisne države uspostavljen viši i značajniji cilj od odrbane državnog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i narodnog dostojanstva.

“Iskreno vjerujem da za Bokelje i sve druge građane Crne Gore takođe ne postoji viši cilj. To tražimo i od naše države, ništa više, ali ni ništa manje”, kazao je između ostalog Ercegović.

Na tribini je bilo predviđeno postavljanje pitanja prisutnih, a aktivistkinja NVO “Anima” Ljupka Kovačević je insistirala da se obrati, pa je veći dio prisutnih napustio salu.

Ona je poručila da su jedini način da “spasimo sljedeću generaciju” tranziciona pravda i suočavanje sa prošlošću. Protivi se tome da nazive objektima, ulicama, mjestima daju političari.

“Političari ih daju, političari ga skidaju. Da li je iko misli kako porodicama kada se izbriše ime neke ulice, ime nekog pretka sa neke ulice, pa se stavi drugi predak. Mislim da Zoran to nije zaslužio. Ono što ja o njemu znam, a znam koliko je bio dobar sportista, da je bio dobar, velikodušan, učinjen i pošten čovjek i nema osobe koja će reći drugačije. Međutim, ako je Zoran bio u Morinju, u tim uslovima koje mi ne znamo, mi ne znamo kako se on ponašao. Ono što se može znati, da se radi na tome i da se ispita sve što se tamo dešavalo i sve što je bilo, jer tranziciona pravda ima krivičnu, političku i moralnu odgovornost”, rekla je ona i dodala da su “Kotor i Kotorani moralno odgovorni za to što se dešavalo u Morinju, jer su dozvolili da se na njihoj teritoriji dešava nasilje”.

“Možemo ga kako god hoćemo, u ratnim uslovima to je uvijek zločin, jer tamo se smještaju neprijatelji i ljudi se ponašaju prema tim ljudima kao prema neprijateljima. Nije se desilo da je neko ubijen, a moglo je, ali je sigurno da su ljudi zlostavljani i da se prema njima nehumnano ponašalo”, kazala je ona.

Kada je u pitanju Zoran Džimi Gopčević, poručio je njegov sin Marko koji se potom obratio, važi jednoumlje i napad na čovjeka koji nema priliku da se brani.

“Za četiri godine koliko traje agonija i progon mog pokojnog oca nisam dobio ni jedan zvanični dokaz da je moj otac nekome učinio zlo, a za četiri godine sam se načitao novinskih naslova koji su najgnusnije priče govorili o mom ocu. Ako hoćemo da govorimo o pomirenju, hajde onda prvo da govorimo o Zoranu, da iznesemo dokaze o Zoranu i da ovu priču riješimo jednom zauvijek. Hajde da se čuje glas o pokojnom Zoranu, pa da vidimo šta je istina, a šta nije istina. Ja sam kao njegov sin pred bogom čist da je Zoran dobar čovjek i da nije ništa učinio loše ni tada, ni jednog dana svog života”, rekao je on.

U Morinju je bio sabirni centar legalne države, gdje su dovođeni zarobljenici, rekao je jedan od organizatora skupa Ivo Starčević iz Matice Boke Tivat.

“Oni nisu ubijani na ratištu kao teroristi, nego su privođeni. Koliko je ljudi iz Morinja osuđeno za akt terorizma protiv države SFRJ, koliko je ljudi iz Morinja osuđeno zbog razbojništva, nije niko”, rekao je između ostalog Starčević.

Po riječima advokata Boška Grgurevića, Zoran Džimi Gopčević odgovara samo zbog toga što je radio svoj posao časno i pošteno.

“Kao i sve ostalo. Jedan veliki čovjek koji nije zaslužio da ga politički zloupotrebljavaju”, rekao je on.

Tribini su između ostalih prisustvovali predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, sekretar opštinskog Sekretarijata za investicije Ognjen Vukasović, predsjednik MZ Morinj Špiro Vulović, te predstavnici MZ Orahovac; predsjednik Vladimir Vukasović i član Savjeta Đorđe Radanović.

Moderator je bio Dušan Davidović.