Društvo

Javna tribina "Održivo upravljanje otpadom - primarna selekcija" održana je danas u palati Bizanti za mjesne zajednice Stari grad, Škaljari i Muo.
Projekat realizuje NVO Eko centar DELFIN u saradnji sa DOO “Komunalno” Kotor, a finansira Opština Kotor iz budžeta za finansiranje nevladinih organizacija za 2022. godinu.
Govorili su: Ljiljana Radunović, projektna menadžerka (Eko centar DELFIN), Miljana Đurišić, direktorica DOO “Komunalno” Kotor, Jelena Radunović, savjetnica (DOO “Komunalno” Kotor, Bojana Petković, sekretarka Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Opštine Kotor, Žarko Radulović, izvršni direktor Eko centra DELFIN.
Učešće u razgovoru uzeli su predsjednici MZ Stari grad Dragana Knežević i Muo Milorad Mišo Krivokapić, kao i zainteresovani građani, među kojima i Marijan Šantić.
Kako su podsjetili, prema postojećem Zakonu o upravljanju otpadom, otpad se sakuplja odvojeno, ako je to praktično u tehničkom i ekonomskom smilu i sa stanovišta zaštitne životne sredine opravdano, na način da se ne miješa sa drugim otpadom ili drugim materijalom koji imaju različita svojstva.
Papir, metal, plastika, staklo i biootpad sakupljaju se odvojeno.
Obaveza odvojenog sakupljanja otpada uvođenjem tzv. sistema dvije kante za separatno sakupljanje suve i mokre frakcije definisana je Državnim planom upravljanja otpadom 2015-2020, Lokalnim planom upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim otpadom opštine Kotor i Odlukom o načinu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada radi obrade na teritoriji opštine Kotor, koja u prvoj fazi implementacije obavezuje stanovnike mjesnih zajednica Škaljari - Sv. Stastije, Muo – Prčanj.
Radunović (Eko centar DELFIN) se osvrnula na anketu “Primarna selekcija otpada” koju je uoči javne tribina sproveo Eko centar DELFIN.
“Anketiranje je krenulo od novembra protekle do kraja januara tekuće godine. Distribuirali smo oko hiljadu anketnih listića na teritoriji opštine Kotor. Anketu je popunilo 896 građana i građanki. Od toga je bilo 567 ispitanika ženskog pola i 329 ispitanika muškog pola.
Prvo pitanje u anketi bilo je koliko su građani zadovoljni komunalnom infrastrukturom. Nezadovoljstvo je iskazalo 9 posto građana, a svi ostali su iskazali zadovoljstvo sa uspostavljenom komunalnom infrastrukturom.
Drugo pitanje je bilo da li su upoznati sa opštinskom Odlukom o načinu odvojenog sakupljanja otpada radi obrade suve i mokre frakcije. Došli smo do zaključka da bi trebalo još raditi na sprovođenju informativno-edukativne kampanje, jer je 49 odsto građana odgovorilo da su upoznati, dok je 51 odsto njih odgovorilo da nemaju dovoljno informacija. Kada su u pitanju predlozi građana za unaprijeđenje stanja u oblasti održivog upravljanja otpadom na teritoriji opštine Kotoru, uglavnom su bili ponuđeni odgovori: edukacija, da se stane na put selektivnoj kaznenoj politici, zatim različite boje kontejnera, mnogo veća aktivnost mjesnih zajednica. Od svih odgovora, najviše (32 posto) je bilo da je potrebno više rada sa građanima u smislu edukacije” – objašnjava Radunović.

Đurišić podsjeća da DOO “Komunalno” Kotor od 2021. godine primjenjuje Odluku o načinu odvojenog sakupljanja otpada na teritoriji Škaljara, Mua i Dobrote. U planu je, kaže, proširenje primjene Odluke i na druga naselja.

“Proširenje smo odložili zbog trenutno, prije svega, velikih troškova sakupljanja i odvoza materijala. Komunalno nema svu potrebnu infrastrukturu da bi moglo da sprovodi Odluku. Prije svega se radi o kamionima, s obzirom da je vozni park preduzeća u veoma lošem stanju. Međutim, mi ove godine nabavljamo tri nova kamiona. Sljedeće godine očekujemo da ćemo kupiti minimum dva, nakon čega očekujemo da ćemo biti donekle spremni da proširimo primjenu Odluke i po drugim naseljima.
Što se tiče tri pomenuta naselja gdje se trenutno sprovodi Odluka, zadovoljni smo u smislu što se količina izdvojenih sirovina povećala sa 2 i po na 5 posto, prihodi su se duplirali u odnosu na prethodne godine, ali najveći doprinos tome čine mreže koje smo postavili za veće trgovinske centre i manje markete. Oni poštuju Odluku u smislu što mreže redovno pune kartonom. Što se tiče građana, to može bolje i u narednom periodu ćemo se truditi da češće održavamo tribine, sprovodimo razne akcije po školama i vrtićima, kako bi podigli svijest, prije svega, naših najmlađih sugrđana.  Obezbijedili smo kontejnere. Oni su obilježeni naljepnicama, nisu različitih boja. U narednom periodu ćemo u dijelu Dobrote - od Kavalina do Instituta za biologiju mora postaviti nove male kante koje će biti različitih boja” – kaže Đurišić.

Kako objašnjava, radi se o novom načinu sakupljanja otpada. Svakom domaćinstvu, kaže, biće dodijeljeno po dvije kante zapremine 120 litara za odlaganje i selekciju otpada koji će preuzimati radnici Komunalnog preduzeća.

Radunović (DOO “Komunalno” Kotor) podsjeća da je ovo gradsko preduzeće prošle sedmice započelo akciju u osnovnim školama na području kotorske opštine i Gimnaziji Kotor kako bi podstakli mlađe sugrađane da obavljaju primarnu selekciju sirovina koje se razvrstavaju (papir, karton, plastika i limenke).

“Akcija je ekološko-takmičarskog karaktera. Imamo simbolični nagradni fond gdje ćemo na kraju školske godine tri škole koje budu izdvojile najviše sirovina nagraditi opremom u iznosu od 500, 300 ili 200 eura, u zavisnosti od njihovih želja i potreba. Planiramo uskoro ponovo organizovati Dan otvorenih vrata, gdje ćemo pozvati sve obrazovne ustanove sa teritorije kotorske opštine da posjete naše imanje, da vide pretovarnu stanicu, proces razvrstavanja otpada, ujedno da posjete kompostanu. Obišli bi rasadnik i azil” – objašnjava Radunović.

Prema mišljenju sekretarke Petković, implemetaciji pomenute Odluke pristupilo se sistematično sprovođenjem anketa i edukacijom predškolskog i školskog uzrasta. “Mislim da će to imati dobar efekat na duge staze.
Takođe, jasno nam je svima da se radi o dugom procesu, ali čim se u proteklih godinu dana duplirao procenat izdvojenih sekundarnih sirovina, to je dobar početak.
Do sada nije sprovođena kaznena politika za one koji ne poštuju Odluku i nadam se da neće biti ni potrebe, ukoliko se trend rasta izdvojenih sirovina i procenta odvojenog sakupljanja otpada poveća, to znači da smo na pravom putu.
Mogu samo da pohvalim napore Komunalnog preduzeća koje je radilo na unaprijeđenju tehničke opremljenosti, postavilo dovoljan broj kontejnera. Mislim da je korisno da kontejneri budu u različitim bojama, ali vjerujem da je svima jasno koja je razlika između suve i mokre frakcije, pošto ne izdvajamo na više frakcija od toga. Postoje i kontejneri za tekstil, te mini reciklažne stanice za elektronski otpad, što je veoma važno. Možda bi trebalo male kontejnere postaviti na više lokacija kako bi građanima bili dostupniji.
Svako unaprijeđenje u cilju tretmana otpada dovodi do boljeg stanja u prostoru, većeg komunalnog reda i zdravije životne sredine, smanjenja troškova Komunalnog preduzeća” – ističe Petković.

Radunović (Eko centar DELFIN) podsjeća da je prije 10 do 15 godina Državnim planom bilo predviđeno odlaganje otpada (primarna selekcija) na više frakcija.

“To nije zaživjelo, bilo je dosta komplikovano. Građani to nisu prihvatali ni u nekim razvijenijim društvima. U posljednjem Drzavnom planu upravljanja otpadom predložena je pomenuta solucija kao bolje rješenje -primarna selekcija otpada na suvu i mokru frakciju i to je dalo mnogo bolje rezultate.
Htjeli smo da damo doprinos kroz informisanje i edukaciju građana koliko je važno na izvoru nastanka otpada dati svoj doprinos.  Ako znamo da je najjeftinija usluga od svih naših servisa koje primamo kao građani iz različitih oblasti naknada za odlaganje otpada, onda je logično i jasno da i građani trebaju da daju svoj doprinos. Da bi dali taj doprinos moramo raditi na podizanju njihove svijesti koliko je važno da se uključe i budu partneri u smislu primarne selekcije otpada (suva i mokra frakcija) ako znamo da ćemo na taj način omogućiti da Komunalno preduzeće dobije čistu sirovinu. Nažalost u Crnoj Gori nemamo industriju za reciklažu, ali imamo mogućnost da tu sirovinu distribuiramo zainteresovanom tržištu, što će u svakom smislu unaprijediti finansije Komunalnog preduzeća, kako bi oni kasnije mogli raditi na unaprijeđenju komunalne infrastrukture” – kaže Radunović.

Knežević (MZ Stari grad) je pozdravila nastavak sprovođenja akcije za upravljanje otpadom (primarnom selekcijom otpada), naročito rad sa školskom djecom.

Njena sugestija odnosila se na turističku sezonu u Starom gradu.

“Ugostiteljima i preduzetnicima terbalo bi organizovati sastanak kako bi se upoznali sa obavezama odlaganja otpada. Grad je u ovom periodu godine perfektno čist. To su zasluge Komunalnog preduzeća. Kada krene ljetnja turistička sezona, s obzirom na one koji ne odlažu savjesno otpad, slika grada je potpuno drugačija” – smatra Knežević.

Šantić predlaže da stanovnici Starog grada i ugostitelji odlažu otpad van Starog grada na Benovu ili na lokaciji kod Gurdića. Na taj način se, podsjeća, prije desetak godina, odlagao otpad u gradskom jezgru.
On je pohvalio radnike Komunalnog preduzeća koji, ističe, održavaju grad čistim.

Krivokapić (MZ Muo) je pohvalio inicijativu koja se odnosi na edukaciju mladih u kotorskoj opštini. Trebalo bi, kaže, obratiti više pažnje na kontejnere u ovoj MZ, posebno u ulici Ramadanović.

“Mi smo prošle godine pozvali sve ugostitelje da potpišu ugovore sa preduzećima koja su ovlaštena za preradu ili izvoz otpadnog ulja. Oni su u obavezi da to urade, ali su samo neki od njih potpisali te ugovore. Služba za inspekcijske poslove sada ima puno pravo da sprovodi kaznenu politiku za ugostitelje koji nisu potpisali ugovore ili koji ne poštuju ugovor. U ljetnjim mjesecima imamo velikih problema zato što se otpad ne odlaže u vrijeme, niti na pozicije koje su definisane za odlaganje otpada.
Odlaganje ulja je besplatno. Ugostitelji će dobijati novac za ulje, jer će se te sirovine izvoziti za inostranstvo” – pojašnjava Đurišić.

Kako navodi Radunović (Eko centar DELFIN), od 200 ugostitelja, svega četrdesetak je potpisalo ugovore sa odlagačima otpada.

Radulović (Eko centar DELFIN) ističe da je neophodno uključiti građane i mjesne zajednice što više u odlučivanje i diskusije na razne teme, pa tako i kada je u pitanju upravljanje otpadom. On je mišljenja da bi nevladine organizacije kojih, kaže, ima 236, trebale da obavljaju obuku i edukacije na razne teme, s obzirom da one predstavljaju sponu između građana i sistema.

Podsjetimo, mokri otpad čine ostaci hrane, voća i povrća, trava, cvijeće, zemlja, lišće, pepeo, higijenski otpad (pelene, higijenski ulošci) i slično, a suvi otpad sve vrste plastičnih proizvoda, papir, karton, stiropor, tetrapak ambalaža, metal, tekstil, obuća i staklena ambalaža.

Javna tribina "Održivo upravljanje - primarna selekcija otpada" za MZ Dobrota I i II biće održana danas u 16 sati na Svetom Stasiju (zgrada Bijelića) u prostorijama MZ.

Tekst: Irena Mačić
Foto: Radio Kotor