Društvo

Hibridno predavanje „Od Helsinkija do Kotora: drama u obrazovanju“ organizovano je sinoć u Press sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru, uz mogućnost praćenja programa i online putem Google Meeta.

Predavanje je bilo namijenjeno vaspitačima, učiteljima, nastavnicima, bibliotekarima, kulturnim radnicima, edukatorima i svima koji rade sa djecom i mladima, kao i onima koji su zainteresovani za kreativne i participativne metode u obrazovanju.

Tokom susreta, Sanja Đuričković, stručnjakinja za dramsku pedagogiju, interaktivno čitanje i inovativne pristupe učenju, podijelila je iskustva i ideje sa međunarodne konferencije Drama Boreale 2026, održane u Helsinkiju. Na konferenciji je učestvovala uz podršku programa CC4WBs Small Grants for Individuals, namijenjenog profesionalnoj mobilnosti u oblasti kulture i kreativnosti.

Poseban fokus predavanja bio je na drami u obrazovanju, radu u ulozi, refleksiji, kreativnom pripovijedanju i lutkarstvu, ali i na mogućnostima da se iskustva i metode predstavljene na konferenciji prenesu u svakodnevni rad sa djecom.

Govoreći o finskom obrazovnom sistemu, Đuričković je istakla da njegov cilj nije samo usvajanje znanja, već prije svega osposobljavanje učenika da samostalno i fleksibilno razmišljaju i preuzmu odgovornost za sopstveno učenje.

Kako je kazala, u tom procesu sve veći značaj dobijaju kompetencije koje djeci omogućavaju da sama uče i razvijaju se, ali i vještine koje su u eri tehnologije često potisnute.

„Otuda ide opet ono vraćanje na knjigu, ukidanje tableta, vraćanje na rukopis, na pisanje i upravo one meke vještine. Dakle, vraćanje na sve ono što se možda kroz tu tehnologiju zaboravilo – na empatiju, na socioemocionalni razvoj, a kako to postići nego s pomoću umjetnosti“, kazala je Đuričković.

Prema njenim riječima, umjetnost sve više zauzima mjesto u savremenim obrazovnim sistemima:

„Sada je glavni fokus uvođenje drame, pozorišta, plesa, cirkusa i literature na velika vrata u škole, kako bi zapravo obezbijedili sistem učenja koji će moći da podrži učenika 2045. godine i to je zaista meni bilo fascinantno.“

Govoreći o iskustvu iz Helsinkija, Đuričković je napravila i poređenje sa obrazovnim i kulturnim sistemima u regionu. Iako, kako smatra, postoji značajna razlika na nivou sistema, na individualnom nivou prostor za saradnju i razmjenu iskustava je mnogo veći.

„Mi imamo izuzetne pojedince“, naglasila je Đuričković.

Upravo pitanje kako pojedinac može pokrenuti promjene u sistemu bilo je, kako je kazala, jedno od ključnih pitanja sa kojim se vratila iz Finske.

Cilj kotorskog predavanja bio je upravo da se dio iskustava iz Helsinkija podijeli sa lokalnom publikom, ali ne samo kroz klasično izlaganje.

„Poenta je da upravo neke od tih sjajnih ideja, ideje koje sam barem ja procijenila kao sjajne, vama predstavim na malo drugačiji način. Upravo ću koristiti taj metod koji su oni nama predstavili – kako koristite svoje tijelo, gdje koristite pokrete, različite načine dijaloga, priče“, navela je Đuričković.

Učesnici su tako imali priliku da se upoznaju sa učenjem kroz tijelo, ali i sa storytellingom, odnosno tehnikom pripovijedanja koja u dramskoj pedagogiji, kako je naglasila Đuričković, ima mnogo šire značenje od samog pripovijedanja.

Prisutni su se u vidu praktičnog učešća upoznali sa različitim tehnikama, te složili da su lako primjenjive i dobrodošle u svakodnevnom radu sa djecom.

Predavanje je završeno refleksijom uz pomoć lutke kao posrednika, čime je još jednom naglašena ideja da umjetničke i dramske metode mogu biti praktičan alat u radu sa djecom i mladima.

Susret „Od Helsinkija do Kotora: drama u obrazovanju“ tako je otvorio pitanje kako iskustva iz međunarodnog konteksta prilagoditi lokalnom obrazovanju i kako, korak po korak, kreativne metode mogu postati dio svakodnevne pedagoške prakse.

Tekst: Nataša Janović

Foto: Radio Kotor/N.J.