Društvo

Tekst: Biljana Marković
Foto: Radio Kotor / B.M.

U organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Crne Gore, jutros je u Morinju obilježena 32. godine od uspostavljanja logora Morinj i stradalih hrvatskih civila i vojnika.

Ispred spomen ploče u nekadašnjem logoru JNA koja je posvećena hrvatskim civilima i braniocima zatočenim tokom opsade Dubrovnika 1991. godine, a postavljena u oktobru prošle, delegacija Republike Hrvatske koju je predvodio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman, a u ime Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, prisustvovao je državni sekretar Robert Markić, položili su vijence i upalili svijeće.

Novinarima nije bio dozvoljen pristup u krug bivšeg vojnog logora koji obezbjeđuje Vojska Crne Gore, pa su izjave za medije zvaničnici dali ispred same kapije.

“Pretprošle godine smo upalili svijeće, tada je bio i ministar Đorđe Radulović, crnogorski kolega, a prošle godine je ovdje postavljena i ploča. Onda je to na neki način postao trenutak kada je Crna Gora dala taj doprinos zahvaljujući dvojici ministara, tada ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića i ministra odbrane Raška Konjevića”, rekao je u svom obraćanju ministar Grlić-Radman, dodavši da je ove godine ponovno položeno cvijeće.

Podsjetio je na 29. septembar 1991. godine, dan kada je admiral bivše JNA Vladimir Barović izvršio samoubistvo, odbijajući naredbe da mornarica bombarduje hrvatske primorske gradove.

“Radije je sebi skratio život, nego što bi pucao po hrvatskim gradovima. Ovdje smo danas kako bismo iskazali poštovanje i pijetet prema žrtvama i njegovali sjećanje na ono što se dogodilo prije više od 30 godina i kako se nikada više ne bi događalo. Cijenimo napore Crne Gore kako bi se suočila sa prošlošću. Ovdje su bili zatočeni najviše civili, ljudi iz Konavala, iz okoline Dubrovnika, ali je bilo isto tako i zatočenih Hrvata iz Boke Kotorske iz ovih krajeva. Oni su živi, oni su svjedoci torture, mučenja. Mnogi su i preminuli, nisu izdržali”, rekao je ministar, dodajući da je “važno da smo svi svjesni toga”, te da odgajamo nove generacije u ljubavi, toleranciji, miru i dobrosusjedskim odnosima.

On je poručio da Republika Hrvatska, kao članica Europske unije (EU) i NATO saveza, želi stabilnu i sigurnu Crnu Goru, evropski orijentisanu.

“Mi smo saveznici kao NATO članice i što se tiče Hrvatske, tu će Crna Gora dobiti uvijek hrvatsku pomoć. Isto tako podržavamo novog mandatara Milojka Spajića, koji je proevropski političar u sastavljanju Vlade i očekujemo isto tako da se Vlada formira što prije. Crnogorska politička elita vodi računa i o Hrvatskoj nacionalnoj zajednici, tako da se nadamo da će i u slijedećem sazivu Adrijan Vuksanović, koji je i član Skupštine, takođe dobiti ministarsko mjesto”, naveo je, između ostalog, Grlić-Radman.

Državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore Robert Markić kazao je da Crna Gora treba da se suoči sa svojom prošlošću i onom koju ne smijemo da negiramo.

“Koje se uvijek moramo sjećati. Obilježje mora da postoji na ovom mjestu, kao i na svim mjestima gdje su počinjena stradanja i ratni zločini. Vrlo je važno da se sjećamo svih ratnih zločina i stradanja, da nas to opominje da se više nikad ne ponove. Trebalo bi da gradimo kulturu sjećanja, tako što ćemo odavati pijetet žrtvama, a istovremeno graditi budućnost u kojoj se ovakve greške više neće ponavljati”, poručio je ministar.

Neriješni status spomen ploče nema, podvukao je, veze sa samim mjestom obilježavanja zločina, već ima veze samo zbog procedura koje nisu ispoštovane tokom njenog postavljanja.

“Tako da naš sam čin dolaska ovdje pokazuje da smo mi potpuno za to da se odaje počast žrtvama ovog logora”, naveo je Markić.

Crna Gora je, kaže, dužna da ukazuje na greške koje je imala u prošlosti, posebno imajući u vidu da je jedan od lidera u procesu evropskih integracija, vjerovatno prva naredna članica Evropske Unije (EU), ali i kao kredibilna članica NATO saveza.

Na naše novinarsko pitanje, na koji način će država Crna Gora odati pijetet svojim žrtvama u Hrvatskoj, konketno onima nastradalim u logoru Lora, kazao je da će “vjerovatno i to u vrlo skorijem periodu doći na red”.

“Tako da računam da ćemo se i prema tome odnijeti. Moraćemo da sjednemo i da pronađemo način na koji ćemo odati počast svim žrtvama”, rekao je Markić.  

Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, kako je kazao njegov predsjednik, Zvonimir Deković, neće zaboraviti ovo mjesto, dok god bude gajilo kulturu sjećanja.

“Kao i druga mjesta na kojima treba da se pojavljujemo”, naveo je on.

Župan Dubrovačko-neretvanske županije, Nikola Dobroslavić, ocjenio je da su dešavanja u logoru Morinj “velika mrlja na istoriji Crne Gore”.  

“Da se dogodila agresija na Dubrovnik, da je Crna Gora tada pristala biti dio veliko
​​​​​srpskog projekta. Međutim, mi znamo da je isto tako u Crnoj Gori bio veliki bunt protiv napada na Dubrovnik. To pamtimo i cjenimo. Drago nam je da danas imamo dobre odnose, da smo partneri u NATO savezu, da možemo na tome graditi našu budućnost”, poručio je Dobroslavić, dodavši da očekuju da se naziv plivačkog bazena u Kotoru promijeni.


“To bi bio doprinos suočavanju Crne Gore sa prošlošću, ali i zalog za dobre odnose sa Hrvatskom”, konstatovao je Dobroslavić.    

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković poručio je da trebamo njegovati kulturu pamćenja sa zalogom za bolju i budućnost mira.

“Koja nikad više neće dozvoliti da se rat na ovim područjima dogodi. Zato mislim da je iznimno važno da ovdje dolazimo i sa predstavnicima Vlade Crne Gore, jer na taj način agresor priznaje agresiju, žrtva odaje poštovanje i njegujemo kulturu sjećanja, koja u budućnosti donosi ono što je interes svih nas, a to je mir”, apostrofira Franković.

U svom obraćanju predstavnik logoraša Dubrovačko-neretvanske županije Marko Margaretić, rekao je da svaki pedalj u nekadašnjem logoru Morinj “govori svoju priču”.

“Osjećaji se mješaju i drago mi je i teško mi je. Najvažnije mi je pozdraviti obitelji petorice koji su ovdje ostavili živote, a i sve logoraše koji su zajedno samnom prošli torturu ovog logora. Neka se ne zaboravi”, poručio je Margaretić.  


Polaganju cvijeća nije prisustvovao niko od crnogorskih zvaničnika, osim državnog sekretara u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore Roberta Markića, ali jeste nekadašnji šef diplomatije Crne Gore Ranko Krivokapić.


Podsjetimo, uklanjanje spomen ploče hrvatskim zatočenicima u bivšem logoru JNA u Morinju, svojim je rješenjem prije skoro dvije godine naložila Uprava za inspekcijske poslove (UIP).

Opština Kotor do danas nije sprovela rješenje UIP-a i uklonila spomen obilježje, uz obrazloženje da njenim nadležnim službama Vojska Crne Gore nije dozvolila pristup.