Društvo

Svjetska nedjelja dojenja se svake godine obilježava u više od 170 zemalja, kako bi se povećao nivo znanja i svijesti o značaju i prednostima dojenja, te obezbijedila podrška dojenju u cilju unapređenja zdravlja majke i djeteta, saopštavaju iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Tema koju je Svetska alijansa za akciju dojenja (VABA) postavila za ovu godinu je: „Dojimo i radimo, učinimo to mogućim“.

Zaposlene majke koje možda žele dojiti svoju bebu nemaju uvijek podršku da to nastave.

Izazovi na radnom mjestu sa kojima se žene suočavaju, ne ostavljaju prostor da dojenje djeteta bude dostupna opcija. Majkama je potrebno dovoljno vremena i podrške za dojenje.

Radno mjesto treba odgovarajuće prostorije za dojenje kako bi postalo radno mjesto prilagođeno dojenju.

Nedelje dojenja imaju za cilj da podignu svijest o zdravlju i dobrobiti ishoda dojenja i važnosti podrške majkama da doje onoliko dugo koliko žele.

Istraživanje višestrukih pokazatelja u Crnoj Gori (MICS) koje je sprovela Uprava za statistiku (MONSTAT) tokom 2018. godine uz podršku UNICEF-a pokazalo je da je procenat djece mlađe od dvije godine, koja su podojena u toku prvog sata nakon rođenja porastao sa 20% na 41% u romskoj populaciji i sa 14% na 24% u opštoj populaciji.

Podaci su pokazali da je zdravstveno vaspitanje uticalo na povećanje zastupljenosti djece koja se isključivo doje u ranom djetinjstvu.

Ciljevi Svjetske nedelje dojenja su:

Informisati stanovništvo o njihovoj ulozi u učvršćivanju karika lanca podrške dojenju.

Učvrstiti dojenje kao dio zdrave i sigurne ishrane.

Angažovati pojedince i organizacije u lancu podrške dojenju.

Podsticati osnaživanje učesnika i sistema za promjene iz korjena.

Dojenje predstavlja najjednostavniji, najzdraviji i najekonomičniji način da se obezbijedi zadovoljavanje potreba novorođenčeta za adekvatnom ishranom, te je dojenje ključni faktor preživljavanja, zdravlja i blagostanja odojčadi i majki. Majčino mlijeko je potreba svakog novorođenčeta, odojčeta i djeteta do navršene druge godine života. Prvi podoj trebalo bi da bude u roku od jednog sata od porođaja, te isključivo dojenje tokom prvih 6 mjeseci.

Sastav i količina majčinog mlijeka prilagođeni su uzrastu djeteta i njegovim potrebama. Sisanjem, osim što zadovoljava potrebu za hranom, dijete ostvaruje povezanost sa majkom i zadovoljava potrebu za bliskošću, stimuliše razvoj svih svojih čula, postiže bolji psihomotorni razvoj i razvoj inteligencije.

Novorođenčetu dojenje obezbjeđuje pravilan rast i razvoj, podstiče razvoj i sazrijevanje imunog sistema, smanjuje rizik od gojaznosti, podstiče razvoj inteligencije, štiti od mnogih bolesti i infekcija, smanjuje rizik od pojave alergija i iznenadne smrti odojčeta.

Prednosti dojenja za majku su uspostavljanje emocionalnih odnosa s djetetom, smanjenje postporođajnog krvarenja, doprinosi normalizaciji tjelesne težine, smanjuje rizik od osteoporoze, malignih oboljenja dojke i jajnika, postporođajne depresije i pojave anemije.

Kako bi se formirao pravilan odnos prema dojenju u zajednici, dojenje nije isključiva odgovornost žena – zaštita, promocija i podrška dojenju je kolektivna društvena odgovornost.

Podršku majkama koje doje moguće je obezbjediti na različite načine.

Tradicionalno, podršku pruža uža, ali i šira porodica. Potrebna je međutim i podrška šire okoline, a pored zdravstvenih radnika i savjetnika za dojenje i podrška prijatelja, kao i zajednice u cjelini.

Podrška društvene zajednice podrazumijeva : stvaranje kutaka za dojenje na javnim mjestima, dojenje na radnom mjestu ali i sistemska edukacija kroz redovno obrazovanje djece i omladine.

Zablude vezane za dojenje su da ne mogu sve žene da doje, čekanje da "dobiju" pravo mlijeko, iako kolostrum, gusto žućkasto mlijeko, zadovoljava i količinu i sastav bebinih potreba u prvim danima života. Takođe, zabluda je da su bebama koje su hranjene majčinim mlijekom potrebni čaj i voda, zatim da bolesne bebe ne bi trebale dojiti, da malokrvne majke imaju "loše" mlijeko, da majka ima mlijeko samo za jednu bebu, te da je najbolji sjedeći položaj prilikom dojenja, kao i da postoje velika ograničenja u ishrani porodilja i dojilja.

Ipak, tačno je da dojilje treba da izbjegavaju upotrebu duvanskih proizvoda, alokohola i drugih psiho-aktivnih supstancija, gazirana pića, veće količine kafe, jake začine.

Potvrđeno je da je kvalifikovano savjetovanje o dojenju ključno za poboljšanje stope dojenja i da treba započeti s ovim aktivnostim prije porođaja. Poboljšanje pristupa stručnom savjetovanju za dojenje može produžiti trajanje dojenja i promovisati isključivo dojenje, sa beneficijama za bebe, porodice i zajednicu.

Radna grupa Ministarstva zdravlja uz podršku kancelarije Unicef-a u Crnoj Gori, izradila je “Smjernice za ishranu djece od 0-24 mjeseca”, u čijem početnom dijelu su objašnjene tehnike dojenja, prednosti i stanja koja mogu uticati na laktaciju, kao i način i vrijeme uvođenja nemliječne ishrane.

Ove smjernice su namijenjene roditeljima/starateljima, pedijatrima i svima koji se žele informisati o načinu ishrane odojčadi i djece do 24 mjeseca. Nalaze se na sajtu Ministarstva zdravlja na linku:

https://www.gov.me/clanak/smjernica-za-pravilnu-ishranu-djece-uzrasta-od-0-do-24-mjeseca

Institut za javno zdravlje Crne Gore podržaće Svjetsku nedelju dojenja promovisanjem ovog događaja kroz ključne poruke na svom sajtu i putem društvenih mreža, navodi se u saopštenju.