Društvo

Juče je uz prisustvo boračkih organizacija OBNOR-a bokeljskih opština obilježen jubilej - osamdesetogodišnjica formiranja OPB na Vrbanju i Kruševicama. Govoreći o aktivnostima i značaju ove partizanske jedinice, prisutnim borcima se obratio potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore prof. Ljubenko Borović

Pored Borovića prisutne su pozdravili predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović, predsjednik SOBNOR-a Crne Gore Radojica Radojević i doktor Milan Milanović, mještanin Kruševica. Ovom prilikom doktoru doktoru Đuru Musiću je uručena medalja borca koju je dodijelio Savez udruženja boraca Srbije.

Tim povodom prenosimo saopštenje Ljubenka Borovića, potpredsjednika SOBNOR-a Crne Gore.

“Danas kad Vam se obraćam na Dan godišnjice formiranja Orjenskog partizanskog bataljona ( 80-to godišnjice 8/9 novembra 1941.g. – 2021.g. u Mokrom Dolu na Vrbanju u rejonu Kruševice ) rizikovaću da pobunu i otpor Bokelja i naroda Bokokotorskog zaleđa uporedim sa svenarodnim ustankom 13. jula 1941.g., kojeg je ondašnja svjetska javnost ocijenila kao fenomen II Svjetskog rata, kao “uzlet u nebo”. Mnogi naučnici, istraživači i akademici, među kojima i naš prof. dr. akademik Zoran Lakić, ostavili su značajnu arhivsku građu u kojoj su objasnili kako je i zašto došlo do tog veličanstvenog antifašističkog “uzleta u nebo” jednog, samo po broju,  malog naroda. O njemu je pisao i istok i zapad, i Moskva i London, i mali i veliki narodi i najveći državnici toga vremena, sa obje strane fronta. Trinaestojulski ustanak, kao prethodnica i uzor orjencima, pjesnici su opjevali na svoj poetski način. Nisu se, kao nekada, zapitali šta to čine Crnogorci, već su ih svi redom samo hvalili. Najveći od njih su ostavili zavjetno upamćene stihove:

“On najmanji od naroda, krvavi prestole slobode,

Velika Crne Goro…..”

Posvećeni konstantnom masovnom poduhvatu malobrojnog naroda koji se izborio za dostojno mjesto u ondašnjoj slobodarskoj Evropi, narod Boke i Bokokotorskog zaliva vođen željom za dostojanstvo da očuva svoju slobodu i odbrani slavu svojih predaka, svi su do jednog, a predvođeni KPJ na čelu sa Josipom Brozom Titom pružili otpor italijanskim fašistima i njihovim okupatorskim namjerama i proslavili sebe za sva vremena i visoko podigli cijenu naroda i države. Zbog “borbe neprestane” i da budu svoj na svome, i ovaj crnogorski narod je zauvijek ostao na visokoj međunarodnoj cijeni.

Taj herojski i dostojanstveni “uzlet u nebo” pokazali su i dokazali Bokelji i Orjenci svrstani u OPB.

Orjenski partizanski bataljon je formiran 8. na 9. novembar 1941.godine u Mokrom Dolu u kući Jovana Alekse Vavića na Vrbanji.

Odluku o formiranju donio je OK KPJ Nikšić na osnovu koje je održana partijska konferencija – prošireni plenum MK KPJ Herceg Novi kojem je prisustvovao Vojo Kovačević, kao instruktor. Na toj konferenciji je prisustvovao i član OK KPJ Nikšić Radoje Dakić – Brko. Referat o radu konferencije podnio je sekretar MK KPJ Herceg Novi Nikola Đurković, kasnije proglašen za narodnog heroja.

Pored niza donijetih odluka, donijeta je i istorijska odluka o formiranju Orjenskog bataljona i određeno njegovo rukovodstvo.

Za komandanta određen je Mirko Krsta Matković, kasnije proglašen za narodnog heroja. On je tada bio poručnik jugoslovenske vojske i član KPJ. Za njegovog zamjenika imenovan je Gligorije- Gligo Mandić, mornarički podoficir jugoslovenske vojske i član KPJ- a kasnije proglašen za narodnog heroja. Za političkog komesara imenovan je Nikola Đurković, sekretar MK KPJ-a za Herceg Novi. Za njegovog zamjenika postavljen je Simo Perov Tomašević, zemljoradnik iz Kruševica i član KPJ.

U izvještaju MK KPJ Herceg Novi i OK KPJ Nikšić od 12. novembra 1941.g. zapisano je da Orjenski bataljon čine 4 partizanske čete sa 14 vodova…rad na popuni jedinice i završetak formiranja dat je rok do 23. 11. 1941.g. Odlukom o formiranju precizno su dati nazivi partizanskih četa i njihovog razmještaja po rejonima i komandno rukovodstvo svake čete.

Rukovodstvo bataljona koje je bilo smješteno u Kruševicama- u rejonu Plačevina – Tomaševići je komandovalo potčinjenim jedinicama i borbenim dejstvima i uspješno branili slobodnu teritoriju do povlačenja i rasformiranja krajem maja 1942.g.

Krajem januara 1942.g. odlukom štaba Orjenskog bataljona izmjenjena je, do tada, njegova formacijska struktura, pa je i reonski obuhvat podjeljen na dva sektora, Kruševačko – Mokrinjski i Krivošijsko – Ubaljski.

Komandant Kruševačko – mokrinjskog sektora bio je Luka Matković, a politički komesar Obrad Milošević i on je podjeljen na 4 podsektora.

Za komandanta Krivošijsko – ubaljskog sektora postavljen je Stojadin Soldatović, oficir BJV, a za političkog komesara Savo Petrov Ilić. Kao i prvi sektor i ovaj je podjeljen na 4 podsektora.

Pri donošenju odluka o formiranju sektora i podsektora pri štabu bataljona formiran je Omladinski zaštitni vod jačine 25 boraca. Za komandira voda postavljen je Rade Radojković a za zamjenika Maksim Rašević.

Krajem maja 1942.g. na vojno političkom savjetovanju u Osječenici, izvršena je reorganizacija OPB i formirana su od jednog, dva bataljona sa po tri partizanske čete.

Za komandanta izdvojenog bataljona “Udarni orjenski bataljon” određen je Stojadin Soldatović, a za političkog komesara Savo Ilić, čije je sjedište bilo u Brezovom Dolu – Krivošije.

Za komandanta drugog Orjenskog bataljona postavljen je Nikola Vukasović, bivši jugoslovenski oficir, a za političkog komesara Nikola Đurković. Sjedište ovog štaba bilo je u Kruševicama i Vrbanju.

Ovakva organizacijsko – formacijska struktura postala je sve do odstupanja i rasformiranja krajem maja 1942.g.

Orjensko partizanski bataljon je u toku šestomjesečnog borbenog djelovanja, novembra 1941 – maj 1942; izvojevao 14 velikih pobjeda u direktnim borbenim okršajima sa italijanskim okupatorom i uspješno branio slobodnu teritoriju u zaleđu Boke Kotorske, i držao front dužine preko 30 km. Jedinice Orjenskog bataljona izvele su 27 manjih ili većih akcija i diverzija na okupatorske objekte u njihovoj pozadini. U navedenim borbenim akcijama i diverzijama nanijeti su neprijatelju gubici, izbačeno je iz stroja oko 1600 neprijateljskih oficira i vojnika, uz vlastite gubitke 26 poginulih, 22 lakše ili teže ranjenih i 1 nestalog borca. Bataljon je uživao masovnu podršku naroda na oslobođenoj i neoslobođenoj teritoriji. Iako mnogostruko brojčano jači i tehnički superiorniji okupator nije mogao ugušiti OPB. Zbog toga je bolno odjeknula vijest među borcima i stanovnicima o rasformiranju bataljona 28. Maja 1942.g.

Organizacije boraca NOR-a Herceg Novog, Kotora, Budve, Tivta i Trebinja obilježavaju 80 godina od formiranja OPB 8.novembra na Kruševicama.

Činjenica da se ovaj važan datum, za Boku Kotorsku i Bokokotorsko zaleđe obilježava širom ovog područja pokazuje našu spremnost i oprijedeljenost da pokažemo poštovanje prema onima koji su stvarali slobodu koju smo uživali i uživamo i koji su branili slobodu i naše pravo na budućnost. Zato je obaveza naša i institucija da poštujemo prošlost, ali i da povezujemo prošlost sa budućnošću i nađemo pravi put.

Pripadnici OPB nijesu bili osvajačka vojska, već su branili svoja ognjišta, porodice, tradiciju i državu i pronosili slavu svojih predaka koji su kao i oni sami ne žaleći svoje živote, ugrađivali svoje kosti u temelje slobode, a koji mnogi od njih, nijesu dočekali.

I mi borci potomci boraca i poštovaoci boraca, okupljeni danas ovdje odajemo dužno poštovanje žrtvama ispred čijih imena stojimol i istovremeno ovim činom podsjećamo se na vrijeme okupacije i surovih okupatora koji su korišćenjem raznih represalija, pa čak i zvjerstava htjeli da zastraše narod, da se ne uključuje u antifašističku borbu i u pomaganju ustanika.

Događaje koje su obilježili pripadnici OPB su platili životima, teškim ranjavanjima i utamničenjima u zatvorima u Kotoru, Mamuli i Prevlaci. Ali ni prosuti životi, ni ljute rane, ni tamnički život nijesu teški kao potlačenost u sopstvenoj zemlji.

Ovakvim okupljanjima OBNOR-I Herceg Novog, Kotora, Budve, Tivta i Trebinja, kao i predstavnika drugih krajeva Crne Gore sistematski rade na očuvanju tekovina Socijalističke revolucije i borbe protiv fašizma.

Uvjereni da života bez slobode nema organizacije boraca maksimalnu pažnju pridaju očuvanju svih vrijednosti koje podsjećaju na NOB-u. Na ovaj način ispoljavamo poštovanje prema žrtvama koje su uzidale svoje živote u slobodu. To ćemo nastaviti da radimo i u narednom periodu, jer je to naša sveta dužnost i obaveza.

I danas nakon 80 godina od formiranja OPB vječno smo zahvalni njihovim boračkim ponašanjem i djelovanjem i u obavezi smo da nikada ne zaboravimo tako dobre i hrabre partizane i da im se vječno odužujemo za njihovo časno borenje protiv neprijatelja. Njihovi životi nikada ne umiru, dok se njih sjećamo i dok im spomen obilježja obilazimo.

Poštovani Orjenci, hvala Vam, a mi ćemo, a nadam se i generacije koje nadolaze, slijediti Vaš ideal o slobodi, jer odluka kao što je bila Vaša žrtva za slobodu, za koju ste dali živote i odbranili našu domovinu nas obavezuje, i slava Vam i HVALA! “ – navodi se usaopštenju koje potpisuje potpredsjednik SOBNOR-a Crne Gore Ljubenko Borović.