Društvo

U sjedištu Generalne komisija za ribarstvo Mediterana u Rimu, od danas do 17. februara, radna grupa procjenjuje stanje ekonomski važne vrste ribe barbun (lat. Mullus barbatus). Na sastanku učestvuju i predstavnici kotorskog Instituta za biologiju mora (IBM).

“U procjeni učestvuju predstavnici svih zemalja Mediterana, a koriste se razni modeli već standardizovano za ovakve analize. Na osnovu stanja i onoga što je prikupljeno sa terena iz ulova i kočarskih, ali i onih nezavisnih od samih ribara, doći će se do tzv. podataka o ribolovnoj smrtnosti, odnosno pokazatelja koji nam govori kakvo je stanje populacije ove vrste ribe”, kazao je za emisiju “Život je more” Radio Kotora, učesnik sastanka, naučni savjetnik IBM dr Aleksandar Joksimović.

Podsjeća i da se barbun ne može posebno izdvojiti jer kočarski ulov predstavljaju i ostale vrste, oslići, neke vrste rakova, kozice…

 “Međutim, mi radimo pojedinačne procjene i onda negdje na kraju se donosi menadžment plan za upravljnje stokovima, Mediterana, odnosno Jadranskog mora, tako da ćemo u suštini na svim ovim sastancima, koji će se odnositi i na druge vrste (u martu za oslića, a već je rađeno za kozicu), doći do ujednačenih podataka.
Sve se zatim, kroz odluke naučnog komiteta Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, vraća zemljama članicama na usvajanje i najvjerovatnije na redukciju nekih vrsta ribolova, smanjenje broja ribolovnih dana, možda i neko vremensko ograničenje da se u nekim periodima godine, recimo, zabrani ribolov kompletno, što nije novina i to se već radi u nekim djelovima Mediterana. Naravno, tu je i proglašavanje nekih potpuno zaštićenih područja za kočarski ribolov. Jedno od takvih je uspostavljeno ovdje kod nas u Jabučkoj kotlini, a izvještajima do sad zadovoljni su i sami ribari jer se to veoma bitno stanište i mrijestilište mnogih vrsta ekonomski važnih riba, oporavlja”, rekao je Joksimović.

Ističe da ono što je generalni stav jeste da stanje svih resursa u Mediteranu “nije baš dobro”.

“Tome doprinose ogromne koče, ogromne flote, veliki broj ribolovnih dana , precizne metode ribolova… Zbog spomenutog moraju se donositi odluke zasnovane na naučnim podacima, a doprinos koji i mi dajemo kao institucije, kao eksperti, idu u tom pravcu da se naučna mišljenja i preporuke usvoje i implementiraju u zemljama članicama i tako svi zajedno damo doprinos da očuvamo ne baš dobrostojeće resurse ribarstva u Mediteranu.
Nije to novina i to je odavno poznato, ali je važno napomenuti da se pokušava na neki način i u edukaciji ribara, najvažnijih aktera ribarstva, kako bi se odgovornije ponašali i shvatali da sve te mjere koje se donose zapravo idu njima u prilog.
Poenta priče je da se lovi, a ne da jednog dana dođe u situaciju  da nećemo imati resurse u moru. Nadam se da do toga ipak neće doći”, kazao je Joksimović.

Naravno, kako ističe, uvijek se naglašava da je procenat ulova koji Crna Gora ostvaruje u Jadranu “zaista mali”.

“Na nivou je statističke greške, tako da definitivno mi ne snosimo odgovornost, ni kao država ni kao ribari, za stanje resursa u Mediterani i u Jadranu.
To uvijek naglašavamo na sastancima i tijelima, gdje se donose odluke. Međutim, iako budu fleksibilni, ima i odluka gdje se to ne uvažava mnogo.
Mi to uvijek volimo da istaknemo treba da istaknemo, jer ispada da oni koji su čluvali resurse, treba da snose istu odgovornost, što nije baš fer.
U svakom slučaju tu smo, prisutni smo i uvijek se borimo za interese Crne Gore i naših ribara naravno”, poručio je Joksimović.
Emisiju možete slušati putem linka: ŽIVOT JE MORE

(Foto - barbun kamenjar, izvor adriaticnature.me)

Predrag Nikolić