Društvo

Autorka teksta: Biljana Marković

Foto: NVO Expeditio

Nevladina organizacija (NVO) “Expeditio” iz Kotora uputila je Ministarstvu kulture i medija i Upravi za zaštitu kulturnih dobara apel za hitno sprovođenje mjera zaštite na putu Kotor - Krstac koji je zaštićen kao nepokretno kulturno dobro od nacionalnog značaja zbog izuzetnih kulturnih vrijednosti koje posjeduje, a čije je stanje trenutno “alarmantno”.

Hitno sprovođenje mjera zaštite na putu Kotor-Krstac, poručuju iz udruženja, moralo bi da uđe u Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2026. godinu, ili druge prioritetne programe na državnom nivou.

“Ministarstvo kulture i medija objavilo je Javni poziv za dostavljanje predloga projekata za Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2026. godinu, pa smo uputili predlog sa apelom za hitno sprovođenja mjera zaštite na putu Kotor-Krstac imajući u vidu zaista alarmantno stanje u kojem se ovaj put nalazi. Vjerujem da smo toga svjesni svi koji prolazimo tim putem. Put Kotor - Krstac je kulturno dobro od nacionalnog značaja, 2017. godine je i proglašen zvanično kao kulturno dobro, iako je već od ranije prepoznat kao vrijedan i značajan i dio je područja koja se nalazi na Listi svjetske baštine Unesko. Ne moramo da ukazujemo koliko je taj put značajan, ne samo kao izuzetan segment kulturne baštine, već i kao zaista jedan od najatraktivnijih turističkih puteva u Crnoj Gori i posebno zbog toga je veoma zabrinjavajuće stanje u kojem se nalazi”, kaže za Radio Kotor arhitektica Aleksandra Kapetanović iz NVO “Expeditio”.

Sa parapeta ovog puta godinama se odnose kameni blokovi, a zbog neadekvatnog režima saobraćaja na tom putu, koji nije projektovan za prolazak teških vozila poput autobusa, kamiona, on godinama propada.

“Tako da je njegovo stanje iz više uglova zaista problematično i zahtjevalo bi hitne mjere sanacije”, kaže Kapetanović.

Nezavisno od toga što se odnosi kamen sa ovog puta, a što bi, navodi, moglo da se kontroliše, problematično je i pitanje stabilnosti pojedinih dionica iz razloga što je saobraćaj koji se odvija na toj trasi neadekvatan za put tog nivoa.

“Dodatno imamo nelegalno odnošenje kamena, tako da je vidljivo koliko u nekim zonama i dionicama postoji i ozbiljna opasnost po sigurnost onih koji prolaze vozilima i pješke. Imajući sve to u vidu i izuzetan značaj ovog kulturnog dobra, koje je za sada jedno od rijetkih te vrste u Crnoj Gori - nemamo puno istorijskih puteva koji su zaštićeni, a sigurno ima još onih koji bi trebali da se nađu u Registru kulturnih dobara, ukazujemo da je neophodno da se djeluje i to veoma hitno, jer je to put koji je u upotrebi, a dolazi nam sada nova turistička sezona”, naglašava Kapetanović.

U zaštitu puta moraju, apostrofira, da se uključe svi akteri, kako lokalna samouprava, tako i sve državne institucije, jer bi se, uz mjere zaštite i sanacije koje bi bile neophodne da se sprovedu, paralelno veoma ozbiljno trebalo pozabaviti pitanjem režima korišćenja puta i njegovog daljeg održavanja.

“Što se mjera zaštite tiče, tu govorimo o izuzetno složenom graditeljskoj cijelini, infrastrukturnom objektu koji bi trebalo veoma pažljivo sagledati, uraditi detaljan snimak postojećeg stanja sa analizom oštećenja i sprovesti hitne mjere zaštite najoštećenijih i najugroženijih segmenta. Zatim odraditi i konzervatorsko- restauratorski projekat za put u cijelini, koji bi obuhvatao i mjere za njegovo održavanje. U Crnoj Gori do sada nismo imali projekte tog tipa, nažalost do sada smo uglavnom uništavali istorijske puteve. Jedan od primjera je i dio trase istog puta koji je povezivao Kotor preko Njeguša sa Cetinjem”, napominje naša sagovornica.

Dakle, neophodni koraci koji bi obezbijedili spriječavanje devastacije i zaštitu ovog veoma značajnog i kompleksnog kulturnog dobra morali bi podrazumijevati: detaljan snimak postojećeg stanja sa analizom oštećenja; predlog za hitne mjere zaštite najoštećenijih i najugroženijih segmenata i sprovođenje prepoznatih mjera; konzervatorsko-restauratorski projekat za put u cjelini, kao i predlog za mjere održavanja (posebnu pažnju obratiti na upotrebu izvornih materijala i tehnika gradnje) koji bi bili osnova za sporvođenje mjera intervencije.

Kapetanović navodi da bi dodatno trebalo definisati režim korišćenja puta koji bi spriječio njegovu dalju devastaciju, uključujući zabranu za velika vozila; postaviti video kamere za praćenje eventualnih novih devastacija i nelegalnih radnji, poput odnošenja kamena sa parapeta duž puta, te naći model za redovno održavanje puta.

“Svakako, neophodno bi bilo paralelno sprovesti aktivnosti iz više uglova da bi se zaustavila dalja devastacija tog puta koji je veoma značajan kao kulturno dobro i kao jedna od najznačajnijih turističkih atrakcija ovog područja”, zaključila je Kapetanović.